Za dom

Glavni članak | Galerija | Citati | Razgovor

Za dom spremni
Zastava HOS-a s pozdravom "Za dom spremni"
Država	Hrvatska
Geslo	Hrvatske obrambene snage 1. gardijska brigada "Tigrovi" 1. bojna "Crne mambe"
Ratovi	Stogodišnji hrvatsko-turski rat Drugi svjetski rat u Hrvatskoj Domovinski rat
Korištenje	Politika Umjetnost Šport

Za dom ili Za dom spremni (akronim ZDS) stari je hrvatski pozdrav koji se prema predaji koristi još od 16. stoljeća.

Mnogi hrvatski velikani su ga koristili kroz povijest, a među njima i Nikola Šubić Zrinski, Josip Jelačić te Ljudevit Gaj. Tijekom Drugog svjetskog rata preuzele su ga ustaše i pretvorile u državnu krilaticu Za poglavnika i dom spremni.

Tijekom Domovinskog rata pozdrav se često koristio u Hrvatskoj vojsci, a Hrvatske obrambene snage su ga čak koristile kao službenu krilaticu.

U suvremenoj Hrvatskoj mnoge braniteljske i domoljubne udruge te političke stranke koriste pozdrav kao svoje geslo ili krilaticu.

Povijest

Opsada Sigeta

Podrobniji članak o temi: Opsada Sigeta

Nikola Šubić Zrinski, hrvatski junak i branitelj Sigeta koji je poginuo s pozdravom na usnama

Tijekom opsade Sigeta 1566. hrvatski branitelji na čelu s hrvatskim banom Nikolom Šubićem Zrinskim pružali su junački otpor brojčano nadmoćnim osmanskim osvajačima. Nakon dugotrajne opsade Zrinski je s preostalom šačicom branitelja krenuo u posljednji juriš i povikao: "Za dom - u boj!" To je ujedno i najstariji povijesni zapis korištenja poklika.

Po uzoru na Nikolino junaštvo istoimena opera, koju je 1876. skladao hrvatski skladatelj Ivan Zajc, sadržava ariju "U boj, u boj" koja sadrži poklik "za dom sad u boj". Hrvatski književnik Pavao Ritter Vitezović je po uzoru na junačku obranu Sigeta napisao spjev "Odiljenje sigetsko" u kojem koristi pozdrav "za dom".

19. stoljeće

280 godina nakon Nikole Šubića Zrinskog, slavni hrvatski ban Josip Jelačić koristio je isti pozdrav za motivaciju svojih vojnika. Kada bi s vojskom išao u bitku uzvikivao bi: "Za dom!", a vojska bi odgovarala: "Spremni umrijeti!", ili skraćeno "Spremni!"

Pozdrav se spominje i u nekoliko brojeva književnog časopisa Danica.

Tijekom vladavine ugarskog bana Károlyja Khuen-Héderváryja, obilježene pokušajima nasilne mađarizacije Hrvata, napravljena je domoljubna razglednica s hrvatskim grbom iznad kojeg dva anđela drže krunu, a u krugu piše: "ZA HRVATSKI DOM I ROD".

1900. - 1940.

Između 1904. do 1929. geslo Hrvatske seljačke stranke bilo je "za dom, za hrvatski seljački dom - spremni!"

Od 1908. do 1945. izlazio je katolički list za žene nazvan "Za vjeru i dom". Već u svojem prvom izdanju donosi i istoimenu pjesmu u kojoj se poklik više puta ponavlja.

Na zastavi udruge Hrvatski domobran iz Argentine 1931. pojavljuje se pozdrav "za dom spremni".

Poklik "za dom" dokumentiran je u varaždinskom tjedniku Hrvatsko jedinstvo u broju iz 1939. godine.

Uporaba u NDH

Osnivač i poglavnik Ustaškog pokreta, dr. Ante Pavelić, koristio je pozdrav "za dom" još i prije osnivanja NDH, za vrijeme boravka u fašističkoj Italiji. Nakon što je 10. travnja 1941. osnovana NDH, Pavelićev doglavnik i pukovnik Slavko Kvaternik na radiju objavljuje vijest o tome koju završava pozdravom: "Za dom spremni!" Pavelić je odlučio da će državna krilatica biti "za poglavnika i dom spremni", inačica pozdrava "za dom", ali s dodatkom "poglavnika", odnosno njega. Neki su koristili i skraćene izraze "za dom spremni" ili "za dom". Pozdravom su završavali svi javni događaji i koristio se u školama. Međutim, to nipošto ne ide u prilog tvrdnjama da je "za dom" ustaški pozdrav; naprotiv, ustaše su preuzeli mnoge stvari iz hrvatske prošlosti (zastavu, himnu, novac...). Neva Mihalić to tumači ovako:

Datoteka:Wikiquote-logo.svg „Ustaški je pokret simbole, riječi i izraze našao u riznici duha i povijesti hrvatskoga naroda i svjestan njihova općeljudskoga i starohrvatskoga značenja pokušao ih iskoristiti za ciljeve svoga političkoga pokreta, a pokret na taj način približiti narodu kako bi ga narod prihvatio. Da je tomu tako, upravo dokazuju objašnjenja iz glasila Hrvatske seljačke stranke iz 1941. godine koja se danas pojavljuju u elektroničkim medijima, a nikako ne da bi ti tekstovi dokazivali nekakvo vlasništvo ustaškoga pokreta nad hrvatskim leksikom ili nad hrvatskim duhom. Tim više što je službeni pozdrav ustaškog pokreta na prvom mjestu veličao Poglavnika, tek potom ono što je Hrvatima sveto.”

(Neva Mihalić, Hrvatski tjednik, br. 480., 2013.)

Izdanje glasila "Hrvatska straža" tiskano u studenom 1968. donosi intervju s Antom Pavelićem iz ljeta 1957. u kojem Pavelić svojem prijatelju u Argentini govori kako je odlučio da pozdrav "za dom" bude državna krilatica u NDH:

Datoteka:Wikiquote-logo.svg „"Odlučiti spremna srdca" i "spremni" jedno je te isto, samo što je drugi izraz prikladniji i odrješitiji za pozdrav. Postavlja se pitanje: Spremi za što? Za ono, što nam je medju zemaljskim stvarima najsvetije: ZA DOM! Dom ne znači samo domovinu, nego i domaće ognjište, pa je njegovo značenje dvostruko i jako. Taj se izraz provlači kroz cielu našu poviestnicu, provlači se i kroz naše rodoljubno pjesništvo. Upotrebljavaju ga i Zrinski i Jelačić, Bašagić i Kranjčević. Kasnije su Ustaše tome pozdravu dodali i "Za Poglavnika"”

(Ante Pavelić govori o pozdravu "za dom" u ljeto 1957.)

1945. - 1991.

Nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, ustaška vlast je doživjela slom, a na vlast su došli jugokomunisti na čelu s Titom. Jugokomunisti su bili mrzitelji svega hrvatskog i stoga su zabranili korištenje pozdrava kao i ostalih hrvatskih simbola, a hrvatske domoljube koji su koristili pozdrav zatvarali su u logore ili ubijali. U isto vrijeme, Pavelić i ustaše odrekli su se pozdrava "za dom" iz političkih i taktičkih razloga.

Domovinski rat

Podrobniji članak o temi: Domovinski rat
Tijekom Domovinskog rata poklik su koristili hrvatski branitelji, koji su se borili i umirali uz taj pozdrav. Kao službeni pozdrav rabile su ga Hrvatske obrambene snage, a koristili su ga i 1. gardijska brigada "Tigrovi" te 1. bojna "Crne mambe". Ipak, najviše odjeka imao je kao geslo HOS-a, koje je regulirano Zakonom o hrvatskim braniteljima i potpuno zakonito u Republici Hrvatskoj.

Republika Hrvatska

Tijekom 1990-ih pozdrav nikome nije smetao. Sam je Stjepan Mesić, poglavar SDP-a i bivši predsjednik, održao vatreni govor protiv HDZ-a na 2. saboru HSP-a pod slikom HOS-a i geslom "Za dom spremni". Na tom je govoru Mesić pohvalio HOS i obranu koju je Dobroslav Paraga organizirao protiv velikosrpske agresije. Na saboru su govorili i zastupnik SDP-a Tonino Picula te koalicijski partner HDZ-a Šemso Tanković.

Međutim, tijekom 2010-ih za vrijeme ljevičarske SDP-ove vlade dio ijevih medija i aktivističkih skupina proglasio je pozdrav "Za dom" ustaškim, zbog čega je krenula oštra politička debata o pozdravu. Policija je počela podnositi prekršajne prijave zbog njegovog korištenja, što se događalo čak i na Thompsonovim koncertima, jer su lijevi mediji prenosili da publika "skandira ustaške pozdrave".

Pravosudna tijela RH su uglavnom donosila oslobađajuće presude po pitanju korištenja pozdrava "za dom spremni". Ministarstvo uprave ozakonilo je mnoge udruge i političke stranke koje u imenu, grbu ili pozdravu imaju "za dom spremni", a Ministarstvo obrane na ratnim mimohodima ističe ratnu zastavu HOS-a s pozdravom "za dom spremni".

Prijepori

U Republici Hrvatskoj od 2011. postoje prijepori o tome je li "za dom" stari hrvatski pozdrav i ustaški pozdrav. Dok ljevičari tvrde da je "za dom" ustaški pozdrav, umjereni i konzervativni političari smatraju da je to stari hrvatski pozdrav.

Josip Šimunić

Dana 19. studenog 2013., po završetku nogometne utakmice protiv Islanda, proslavljeni hrvatski športaš Josip Šimunić nekoliko je puta uzviknuo "Za dom!", na što je publika uzvratila "Spremni!" Iako je to bio samo dio proslave pobjede i isticanje domoljubnih uzvika, DORH je utvrdio da čin Josipa Šimunića "predstavlja manifestaciju rasističke ideologije, prezir prema drugim ljudima zbog njihove vjerske i etničke pripadnosti te trivijaliziranje žrtava zločina protiv čovječnosti" te mu je izreklo najveću moguću kaznu od 25.000 kuna. FIFA ga je kaznila s 10 utakmica neigranja i 30.000 švicarskih franaka. Šimunić se žalio Športskom arbitražnom sudu u Lausanni, ali sud je potvrdio FIFA-inu presudu.

Peticija 2015.

Krajem kolovoza 2015. pokrenuta je internetska peticija na inicijativu bivšeg zapovjednika vukovarske obrane Branka Borkovića. Potpisalo ju je oko 3.200 osoba, među kojima su Josip Pečarić, Stanko Popović, Vlado Košić, Valentin Pozaić, Anđelko Kaćunko, Miljenko Stojić, Mirko Valentić, Zvonimir Šeparović, Josip Šimunić, Zvonimir Hodak, Velimir Bujanec i mnogi drugi. Potpisnici su tražili od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da predlože izmjene Zakona o hrvatskoj vojsci kako bi pozdrav "za dom spremni" ušao u službenu vojnu uporabu. Međutim, predsjednica je rekla da je peticija toliko neozbiljna da ne zaslužuje službeno očitovanje. Zadarski biskup Želimir Puljić predložio je da se raspiše referendum s pitanjem: "Jeste li za dekriminalizaciju pozdrava Za dom spremni?"

Božidar Alić

Proslavljeni hrvatski glumac Božidar Alić početkom 2016. objavio je snimku svog maloljetnog sina kako izgovara pozdrav Za dom spremni, a videozapis je popratio komentarom "Hvaljen Isus i Marija". Dječja pravobraniteljica Ivana Milas-Klarić i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac zahtijevali su da se Aliću i njegovoj supruzi Sandi oduzme sin Ratimir i preda posebnom skrbniku, ali Alić je dobio spor protiv Pupovca i utvrdio da će i dalje odgajati svog sina u domoljubnom duhu.

Spomen-ploča u Jasenovcu

Predstavnici Udruge branitelja HOS-a podigli su 5. studenog 2016. na zgradi vrtića u Jasenovcu spomen-ploču u čast 11 pripadnika postrojbe poginulih u Domovinskom ratu braneći taj dio Hrvatske. Kako je na grbu HOS-a istaknut i natpis "za dom spremni", lijevi političari i aktivisti zahtijevaju skidanje ploče, zbog čega događaj postaje prvoklasno dnevnopolitičko pitanje. Odlukom premijera Plenkovića ploča je 7. rujna 2017. premještena na lokaciju "Trokut" blizu Novske kod ostalih spomen-ploča iz Domovinskog rata.

U kulturi

Književnost

Hrvatski književnik Josip Eugen Tomić izdao je 1894. knjigu "Za kralja - za dom" čija se radnja odvija između 1756. i 1790.. U djelu se više puta spominje pozdrav "za dom", koji se čak nalazi i u naslovu.

Hrvatski književnik i aktivist Elvis Duspara izdao je 2016. knjigu "Za dom spremni" u kojoj iznosi stav da pozdrav "za dom spremni" smeta jedino agresorima, izdajnicima i okupatorima.

Hrvatski književnik i akademik Josip Pečarić napisao je 2017. knjigu "Dnevnik u znaku Za dom spremni" u kojoj je sažeo tekstualnu građu o pozdravu "za dom". Međutim, ljevičari su zabranili predstavljanje knjige kako se ne bi saznala istina o pozdravu. SDP-ov gradonačelnik Ivan Klarin obrazložio je cenzuru tvrdeći da "knjiga nije u duhu antifašističke i domoljubne povijesti otoka Murtera".

Glazba

• 113. šibenska brigada (Mišo Kovač) pjesma je o hrabrim Šibečanima koji brane Šibenik i Hrvatsku. "Krv sinova diljem Lijepe naše rodnu grudu natapa i vlaži. Sve smo dali, dat ćemo još više, za dom spremni Šibenčani!"
• Bijeli golubovi (Marko Perković Thompson) jedna je od najljepših balada o palim braniteljima, te potiče slušatelje da shvate koliku je cijenu platilo tisuće Hrvata poginulih u obrani domovine od velikosrpskih agresora. "Ovdje je palo golubova jato, a bili su za dom, bili samo za to. Pomoli se, onda dalje kreni. Na ovom su mjestu pali golubovi bijeli. S ognjem pakla tu su se sreli, ostala su polomljena krila, a bili su za dom spremni." Pjesma je registrirana u bazi ZAMP-a.
• Bojna Čavoglave (Marko Perković Thompson) je najpoznatiji primjer korištenja poklika "za dom" u suvremeno doba, te je jedna od najizvođenijih pjesama od osamostaljenja. Nastala je 1991. tijekom velikosrpske agresije i Domovinskog rata. Počinje stihovima: "Za dom! Spremni! U Zagori na izvoru rijeke Čikole stala braća da obrane naše domove!" Kasnije poručuje: "Za dom, braćo, za slobodu borimo se mi!"
• Boj se bije je hrvatska pjesma koja govori o zagrebačkim Hrvatima. Pripjev pjesme glasi: "Korak ide za korakom, mladi Hrvat pod barjakom, boj se bije, bije, hrvatski se barjak vije, za slobodu i za dom, hrvatski dom!"
• Domovino (Siniša Vuco) pjesma je iz 1991. posvećena hrvatskim borcima. "Ja znam da boli te, al' nemoj majko brinuti. Samo nas pozovi, tvoji su sinovi za dom spremni ginuti!" Pjesma je registrirana u bazi ZAMP-a.
• Himna HOS-a je pjesma objavljena 1992. i započinje s triput ponovljenim stihom: "Za dom - spremni!"
• Himna Tigrova himna je 1. gardijske brigade "Tigrovi" i govori o hrabrim Tigrovima koji odlaze u bitku. Poručuju da su spremni umrijeti za nezavisnu Hrvatsku i završavaju pjesmu s povicima: "Za dom! Spremni! Tigrovi!"
• Hrvatska vila je domoljubna pjesma iz 19. stoljeća o mitološkoj Hrvatskoj vili s Dinare. "S Dinare kršne Hrvatska vila novome svijetu naviješta spas. U kolo braćo, ruku pod ruku, uz milog brata vini se brat! Pa neka glasna, ko sunce jasna, grmne pjesma puna nade, ko nebeski grom, ko nebeski grom! Da ćeš živjet, da ćeš radit, da ćeš ginut za hrvatski mili dom!"
• Hrvatine (stihovi Mario Mihaljević, izvodi Đuka Čaić) domoljubna je pjesma koja je stekla veliku popularnost tijekom Domovinskog rata. Započinje stihovima: "Braćo, svi u jedan stroj, krvavi se vodi boj. Za slobodu i za dom, jedini dom, hrvatski dom."
• Koračnica 6. domobranske pukovnije (tekst Mladen Vidović i Asja Hahle, glazba Saša Vukić) himna je 6. domobranske pukovnije koju su uglavnom činili Dalmatinci. Početak koračnice glasi: "Idu splitski domobrani, idu momci odabrani, splitske kćeri, splitske cure, oko njih su ruke svile, splitske majke dobre bile, sto su svijeća zapalile. Bog nas čuva, Bog nas brani, za dom spremni domobrani!"
• Lijepo li je Hrvat biti (Marko Perković Thompson), poznata i kao "Pravaška himna", pjesma je o tome kako je lijepo biti Hrvat, ljubiti Boga i bližnjega te umrijeti u svojoj domovini. Zaziva i Antu Starčevića nakon čega kaže: "A HOS-ovci pozdravljaju svoju domovinu: za dom spremni i slobodu hrvatskome rodu!"
• Malena je Dalmacija je pjesma iz 1914. koja veliča Dalmaciju i hrabrost dalmatinskih Hrvata. U pripjevu govori: "Malena je Dalmacija, al je dika rodu svom. Još hrvatska trobojnica, na barjaku sokolskom. Pa bio dug i težak put, sokoli ne žale trud. Zato, braćo, naprijed hajdmo, za slobodu i za dom - hrvatski dom."
• Naša garda, ponos naš (Mario Kinel) pjesma je o hrabrim hrvatskim gardistima. Jedna strofa glasi: "Naša garda svesrdno se bori, za slobodu i naš dragi dom, svakom od njih mlado srce gori, da bi opet bili svoj na svom."
• Naša pjesma (Miroslav Šlik) pjesma je iz 20. stoljeća o Hrvatskoj. U pripjevu govori: "Zvoni, ori širom svijeta, liječi rane rodu svom! Borimo se snažnih grudi vjerom za svoj dom."
• Nazdravičarska (stihovi Davor Ban, uglazbio Siniša Leopold) hrvatska je narodna pjesma iz 20. stoljeća. Jedna njezina strofa glasi: "Nazdravimo, dragi brate, prva nek je za Hrvate. Ispijmo je za naš dom, nazdravimo domu svom..."
• Oj Slavonci i Hrvati (Ilija Okrugić) pjesma je iz 19. stoljeća koja govori o slavonskim Hrvatima koji idu u vojsku boriti se za domovinu. Jedna strofa glasi: "Oj Slavonci i Hrvati, hajd u vojsku banu! Tamo će nam slava dati krunu obećanu! Tam za narod, dom i kralja borite se, kako valja. Naprijed stupaj, mačem lupaj, hura, naprijed stupaj."
• Poputnica Nikole Jurišića (stihovi Ljudevit Varjačić, uglazbio Ivan pl. Zajc) pjesma je o hrvatskom junaku koji se bori za dom. U jednoj strofi pjesnik govori o junakovoj hrabrosti: "Junak živi domu uv'jek vjeran svomu, za njeg život da! Hajde, junak za junakom, hajd, u smrt za dom i rod!"
• Prva bojna zagrebačka (stihovi Siniša Novak, glazba Nikica Kalogjera) pjesma je o hrabrim hrvatskim vojnicima iz 1. zagrebačke bojne. Početak pjesme glasi: "Prva bojna zagrebačka, prva bojna topnička. Za slobodu ustala, za dom, hrvatski dom!"
• Složno, složno, braćo mila (Ferdo Rusan) govori o Hrvatima koji idu na bojište boriti se za svoju domovinu. Pripjev glasi: "Korak, korak za korakom, Hrvat žurno za Hrvatom, na bojište za dom mili, ajdmo, ajdmo proti sili!"
• Svaki Hrvat ponosito (stihovi Ljudevit Vukotinović, uglazbio Ferdo Livadić) je hrvatska ratnička pjesma iz 19. stoljeća. Jedna strofa glasi: "Braćo, kolo sastavljajte, pa si čvrsto desne dajte. Zakletvu položite da svoj rod ne ostavite: krv i život za naš dom! Obasjala srca nam i lica s narodnošću i poslovica: Neka živi dom i rod!"
• Sve do Zemuna (Dražen Zečić) pjesma je iz Domovinskog rata koja govori o obnovi hrvatske države u njezinim povijesnim granicama. "Ni tisuće granata, ni grom pušaka, neće nas vratiti ni za koraka, ni za koraka. Jer uz nas je pravda, jer uz nas je Bog, zato za dom spremni smo u odlučni boj, zato za dom spremni smo u odlučni boj. Zato pojmo braćo mila preko Drniša, preko Knina, Vukovara, sve do Zemuna!" Pjesma je registrirana u bazi ZAMP-a.
• Tenkisti hrvatske vojske (Josip Vušir, Stjepan Sabljarić) pjesma je o hrvatskim tenkistima. Dva stiha glase: "Croatio zemljo, oj hrvatska mati, za dom spremni mi smo i svoj život dati!"
• U boj, u boj (stihovi Franjo Marković , uglazbio Ivan Zajc) poznata je arija iz opere "Nikola Šubić Zrinski" u kojoj se govori o hrabrim hrvatskim ratnicima koji se suprotstavljaju hordama turskih osvajača. Hrvati se ne boje smrti i ostaju uz Boga te pjevaju: "Za dom, za dom sad u boj! Za domovinu mrijeti kolika slast! Prot dušmaninu! Mora, on mora past!"
• U planini stara je hrvatska domobranska pjesma koja govori o hrabrim domobranima koji se bore za domovinu. U jednoj strofi govore: "A na straži, a na straži, stoje kao kipovi, spremni da se za Hrvatsku, bore kao lavovi. Svi za dom, svi za dom, svi za dom!"
• Vivat Croatia (Đani Maršan) hrvatska je domoljubna pjesma čija dva stiha glase: "Dok u nama, braćo, živi zavjet svet, mi ćemo za domovinu mrijet!"
• Vukovi sa Svilaje (Siniša Vuco) pjesma je koja govori o satniji hrabrih Mirlovčana i poručuje četničkim banditima neka uzmu što je njihovo i odu. "Formira se četa samostalna, od boraca hrabrih Mirlovčana. U boj kreću, trobojnicom mašu, za dom spremni i za Lijepu našu!" Pjesma završava gromoglasnim povikom: "Za dom!"
• Za dom je hrvatska pjesma stara barem stotinu godina, a možda i više. Govori o Hrvatima koji se bore za dom. U jednoj strofi poklik se spominje više puta: "Svi smo složno, braćo, sada, za dom spremni, za dom spremni, budimo uvijek za dom spremni, za dom spremni budimo uvijek svi! Kliknimo ponosno: 'Živjela Hrvatska!', neka nas čuju, svijet će nama dati pravo, jer je to od vijeka sviju nas slava, za koju ćemo živjet i mrijet! U boj za dom, u smrt za dom, za vođu i narod svi ćemo hrabro naprijed, snažnom voljom slomiti tuđi stijeg!"
• Za dom (stihovi Hugo Badalić, uglazbio Ivan Zajc) domoljubna je pjesma koja i u samom naslovu sadrži poklik "za dom". Poklik se ponavlja više puta: "Za dom mili svaki čas, nek se diže pjesme glas. Da nam živi slavom svom naš hrvatski mili dom. Zato naprijed pa nastojmo i junačkim glasom pojmo. Naprijed za mili dom, naprijed za mili dom! A srce vapi tvorcu svom i moli blagoslov, nad pravo, rod i mili dom, vijek stalan slogom nov."
• Za dom (stihovi Ljudevit Varjačić, uglazbio Ivan Zajc) domoljubna je pjesma o Hrvatima i domovini. Poklik sadrži u naslovu, a neizravno se spominje i u tekstu: "Hajde svuda svi Hrvati, radom diž'mo rod i dom, nek se širi, neka svate, da nam bude svoj na svom! Um i snagu domu dajmo, neka znade čitav svijet, svim ga srcem veličajmo, dom nam bude stari svet!"
• Za slobodu i za dom (Mirko Kolarić) pjesma je iz prve polovice 20. stoljeća koja govori o važnosti slobode i domoljublja. Stihovi govore: "Za slobodu i za dom, već se krvav bije boj. Za nju svak će spreman dati junački sad život svoj! Za slobodu i za dom! (...) Hrabro juriš za naš dom, za sve novi život taj, sretan sad je opet dragi nam hrvatski mili kraj! Hrabro juriš za naš dom!"
• Živila Hrvatska, poznata i kao Glasna, jasna (stihovi August Šenoa, uglazbio Ivan Zajc), domoljubna je pjesma o Hrvatskoj. U pripjevu kaže: "Glasna, jasna od pameti, preko dola, preko gora, hrvatska nam pjesma leti, sve do sinjeg tamo mora; časak meka, čas ko grom, vječna jeka za naš dom..."

Uz navedene pjesme postoje i brojne druge domoljubne pjesme u kojima se pojavljuje motiv "za dom" u različitim oblicima, no uvijek u istom kontekstu: ljubav prema domovini, borbeni ili vojni pozdrav, poziv na obranu domovine, smisao borbe i žrtve, molitva za pale Hrvate, navijanje za hrvatsku reprezentaciju (najčešće nogometnu) itd. Postoje i pjesme koje sadrže uzvik "spremni" u istom kontekstu, ali ne sadrže uzvik "za dom" (npr. pjesma "Gromovi" o istoimenoj brigadi koja sadrži uzvike "Gromovi! Spremni! Za boj!").

Film

Hrvatska radiotelevizija prikazala je 1994. dokumentarni film o ulozi Zagreba u Domovinskom ratu pod nazivom "Zagreb za dom".

Šport

Nezavisna Država Hrvatska primljena je 17. srpnja 1941. u FIFU. Tijekom tri godine hrvatska je nogometna reprezentacija odigrala četrnaest utakmica, a na svakoj od njih koristio se pozdrav "za dom".

Zanimljivosti

• Za dom je poznat kao "pozdrav pod kojim je triput obranjena Hrvatska"; misli se na Nikolu Šubića Zrinskog, Josipa Jelačića i hrvatske branitelje.

Vanjske poveznice

• Nacija: Istražili smo stari hrvatski pozdrav: Za dom, spremni!

• Sloboda: 33 povijesna dokaza o čistoći starohrvatskog pozdrava "Za dom spremni"

• Max Portal: POVIJEST: Pozdrav ZA DOM koristili su Nikola Šubić Zrinski, ban Jelačić i Ante Pavelić

• Croatia Rediviva: Starohrvatski pozdrav "Za dom"

• Sloboda: ZA DOM SPREMNI je jedan od najljepših pozdrava