FANDOM


(Poraće, naslijeđe rata i kriza)
Redak 38: Redak 38:
 
[[Rusko Carstvo]] je također propalo, ali tijekom rata ([[1917.]] g.), a u njemu su vlast preuzeli [[Komunizam|komunisti]] koji su osnovali novu državu, Sovjetski Savez. Pritom su se osamostalile [[Poljska]], [[Finska]], [[Litva]], [[Latvija]] i [[Estonija]].<ref name="gran" />
 
[[Rusko Carstvo]] je također propalo, ali tijekom rata ([[1917.]] g.), a u njemu su vlast preuzeli [[Komunizam|komunisti]] koji su osnovali novu državu, Sovjetski Savez. Pritom su se osamostalile [[Poljska]], [[Finska]], [[Litva]], [[Latvija]] i [[Estonija]].<ref name="gran" />
   
Od svih članica [[Središnje sile|Središnjih sila]] najtežu kaznu pretrpjela je Njemačka: oduzete su joj sve [[Kolonija|kolonije]], morala je vratiti [[Francuska|Francuskoj]] pokrajine [[Alsace]] i [[Lorraine]], a na istoku [[Poznan]] i dijelove [[Pomorje|Pomorja]], [[Pruska|Pruske]] i [[Šleska|Šleske]]. Morala je ukloniti vojsku iz [[Porajnje|Porajnja]], davati Francuskoj iskopani [[ugljen]] iz pokrajine [[Saar]] i platiti pobjednicima veliku ratnu odštetu.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59137#poglavlje221217 Mirovni ugovori]</ref>
+
Od svih članica [[Središnje sile|Središnjih sila]] najtežu kaznu pretrpjela je Njemačka: oduzete su joj sve [[Kolonija|kolonije]], morala je vratiti [[Francuska|Francuskoj]] pokrajine [[Alsace]] i [[Lorraine]], a na istoku [[Poznan]] i dijelove [[Pomorje|Pomorja]], [[Pruska|Pruske]] i [[Šleska|Šleske]]. Morala je ukloniti vojsku iz [[Porajnje|Porajnja]], davati Francuskoj iskopani [[ugljen]] iz pokrajine [[Saar]], obećati da si neće pripojiti Austriju i platiti pobjednicima veliku ratnu odštetu.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59137#poglavlje221217 Mirovni ugovori]</ref>
   
 
== Događaji ==
 
== Događaji ==
Redak 44: Redak 44:
 
=== Poraće, naslijeđe rata i kriza ===
 
=== Poraće, naslijeđe rata i kriza ===
   
+
Nakon Prvog svjetskog rata postojala je opravdana bojazan od novog sukoba. Stoga je utemeljena [[Liga naroda]], organizacija čiji je cilj bio sprečavanje rata i razvijanje miroljubive suradnje među državama. Osnovana je na inicijativu američkog predsjednika [[Thomas Woodrow Wilson|Thomasa Woodrowa Wilsona]], iako se SAD nije uključio. Sjedište je bilo u švicarskom gradu [[Ženeva|Ženevi]], a službeni jezik bio je [[Francuski jezik|francuski]]. Predvodilo ju je vijeće sastavljeno od četiri stalna člana (Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, [[Kraljevina Italija]], [[Japansko Carstvo]]) i devet privremenih koji se biraju na tri godine.<ref>Proleksis enciklopedija: [https://proleksis.lzmk.hr/34601/ Liga naroda]</ref> Države članice Lige bile su obavezne poštovati neovisnost i teritorijalnu cjelovitost svake članice, te pokušati [[Diplomacija|diplomatskim]] sredstvima mirno riješiti sporove prije pribjegavanja ratu. Rat je bio zabranjen pod određenim okolnostima, ali ta zabrana nije bila apsolutna. Ako neka članica poremeti mir, Liga joj nameće gospodarske, a potom i vojne sankcije.<ref>Hrvatska enciklopedija: [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=36454 Liga naroda <br> ''"...su države članice bile obvezne poštovati neovisnost i teritorijalnu cjelovitost svake članice te, prije pribjegavanja ratu, pokušati diplomatskim sredstvima mirno riješiti sporove. Rat je bio zabranjen pod određenim okolnostima, ali ta zabrana nije bila apsolutna. Bili su predviđeni slučajevi zajedničke akcije prema remetitelju mira, koje su trebale imati oblik gospodarskih sankcija ili, kada one ne bi bile dovoljne, vojne intervencije."'']</ref>
+
[[|]]
 
== Hrvatska u suvremenom dobu ==
 
== Hrvatska u suvremenom dobu ==
+
[[|]]
 
== Izvori ==
 
== Izvori ==
 
<references />
 
<references />
 
 
 
[[|]]
 

Inačica od 19:27, 17. lipnja 2019.


Suvremeno doba je povijesno razdoblje koje je započelo 1918. i traje sve do dan danas. Obilježeno je ratovima, znanstvenim i tehnološkim napretkom te velikim siromaštvom. Također, suvremeno doba je jedno od rijetkih razdoblja koja se ne dijeli na manja.

Godina početka

Kao godinu početka suvremenog doba uglavnom se uzima 1918., iako neki europski povjesničari navode i 1914. Evo koje godine neki smatraju kao početak tog razdoblja:

  • 1917. - korištena u Rusiji i drugim komunističkim državama, jer je te godine svrgnut ruski car Nikola II. i dogodila se Oktobarska revolucija. Korištena i u Njemačkoj jer je te godine u rat ušao SAD, što se smatra prekretnicom za rat i budućnost cijele Europe.
  • 1989. - rijetko korištena, razlog je slom komunizma i SSSR-a, nastanak novih, slobodnih i demokratskih država te prevlast SAD-a kao jedine svjetske supersile.

Kraj novog vijeka

Novi vijek je trajao poprilično dugo, ali događaj koji je odredio njegov kraj bio je Prvi svjetski rat. Taj je oružani sukob trajao četiri godine i odnio je čak deset milijuna žrtava. Pogodovao je i širenju bolesti, a najveća je španjolska gripa koja je odnijela još dvadeset milijuna žrtava, dvostruko više nego sam rat.[1]

Propala su velika carstva koja su u ratu poražena - Austro-Ugarska Monarhija, Osmansko Carstvo i Njemačko Carstvo. Od Austro-Ugarske su nastale Austrija, Ugarska, Čehoslovačka i Kraljevina Jugoslavija. Od Njemačke je nastala Weimarska Republika, a Osmansko Carstvo je smanjeno, da bi od njega kasnije nastala Turska.[2]

Rusko Carstvo je također propalo, ali tijekom rata (1917. g.), a u njemu su vlast preuzeli komunisti koji su osnovali novu državu, Sovjetski Savez. Pritom su se osamostalile Poljska, Finska, Litva, Latvija i Estonija.[2]

Od svih članica Središnjih sila najtežu kaznu pretrpjela je Njemačka: oduzete su joj sve kolonije, morala je vratiti Francuskoj pokrajine Alsace i Lorraine, a na istoku Poznan i dijelove Pomorja, Pruske i Šleske. Morala je ukloniti vojsku iz Porajnja, davati Francuskoj iskopani ugljen iz pokrajine Saar, obećati da si neće pripojiti Austriju i platiti pobjednicima veliku ratnu odštetu.[3]

Događaji

Poraće, naslijeđe rata i kriza

Nakon Prvog svjetskog rata postojala je opravdana bojazan od novog sukoba. Stoga je utemeljena Liga naroda, organizacija čiji je cilj bio sprečavanje rata i razvijanje miroljubive suradnje među državama. Osnovana je na inicijativu američkog predsjednika Thomasa Woodrowa Wilsona, iako se SAD nije uključio. Sjedište je bilo u švicarskom gradu Ženevi, a službeni jezik bio je francuski. Predvodilo ju je vijeće sastavljeno od četiri stalna člana (Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kraljevina Italija, Japansko Carstvo) i devet privremenih koji se biraju na tri godine.[4] Države članice Lige bile su obavezne poštovati neovisnost i teritorijalnu cjelovitost svake članice, te pokušati diplomatskim sredstvima mirno riješiti sporove prije pribjegavanja ratu. Rat je bio zabranjen pod određenim okolnostima, ali ta zabrana nije bila apsolutna. Ako neka članica poremeti mir, Liga joj nameće gospodarske, a potom i vojne sankcije.[5] [[|]]

Hrvatska u suvremenom dobu

[[|]]

Izvori

  1. Google Sites: Rezultati i posljedice Prvog svjetskog rata
  2. 2,0 2,1 N1: Promjena granica u Europi nakon Prvog svjetskog rata
  3. Hrvatska enciklopedija: Mirovni ugovori
  4. Proleksis enciklopedija: Liga naroda
  5. Hrvatska enciklopedija: Liga naroda
    "...su države članice bile obvezne poštovati neovisnost i teritorijalnu cjelovitost svake članice te, prije pribjegavanja ratu, pokušati diplomatskim sredstvima mirno riješiti sporove. Rat je bio zabranjen pod određenim okolnostima, ali ta zabrana nije bila apsolutna. Bili su predviđeni slučajevi zajedničke akcije prema remetitelju mira, koje su trebale imati oblik gospodarskih sankcija ili, kada one ne bi bile dovoljne, vojne intervencije."
Community content is available under CC-BY-SA unless otherwise noted.