Povijesna enciklopedija
Don't have an account?
Register
Advertisement
Register
Povijesna enciklopedija
Povijesna enciklopedija
265
pages
in: Povijesna razdoblja, Razdoblje prije Krista, Razdoblje poslije Krista,
and 3 more

Stari vijek

Inačica 202 od 9. siječnja 2019. u 08:48 koju je unio Lordluka99 (razgovor | doprinosi) (→‎Umjetnost, znanost i tehnologija starog vijeka)
 Uredi


Stari vijek je povijesno razdoblje koje je trajalo od 3500. g. pr. Kr. do 476. godine. Pojava pisma okončala je prapovijest, a razdoblje koje je uslijedilo sljedećih četiri tisuće godina naziva se stari vijek.[1]

Ponekad se za stari vijek pogrešno koristi termin "antika", no stari vijek je povijesno razdoblje u cijelom svijetu, sa strogo određenim granicama, dok je antika termin koji označava samo grčko-rimsku povijest i nema jednake granice kao srednji vijek.[2][3]

Podjela

Kao i sva druga veća povijesna razdoblja (osim Suvremenog doba), Stari vijek također ima podjelu. Za razliku od Kamenog i Metalnog doba, Stari vijek (a i periodi nakon njega) ima samo dva manja razdoblja, koja se nazivaju Rani stari vijek i Kasni stari vijek. Kronološki to izgleda ovako:

1. Rani stari vijek - 3500. pr. Kr. - 0.

2. Kasni stari vijek - 0. - 476.

Smatra se da je Rani stari vijek više doba u kojem su najmoćniji stara Grčka, Egipat i azijske države (Perzija i Mezopotamija, a i Stara Kina te Stara Indija, dok je Novi stari vijek doba u kojem grčka moć polako opada, a jača moć Rimskog Carstva i općenito jača monarhija u Europi, gdje je i mnogo plemena u to doba (Germani, Angli, Sasi...) Također, u to doba jača i kršćanstvo, protiv kojeg su se neki rimski carevi borili, ali neuspješno.

Važno je i napomenuti da je Rani stari vijek kronološki otprilike jednak Metalnom dobu - tijekom njega najviše se koristi metal. Željezno doba, zadnji period unutar Metalnog doba, završava početkom 1. stoljeća poslije Krista, čime Kasni stari vijek predstavlja napredak, te je razvijeniji, jači i moćniji od Ranog.

Kraj neolitika i počeci Starog vijeka

Od 6500. pr. Kr. do 3500. pr. Kr. trajalo je Mlađe kameno doba, poznato i kao "neolitik". Do tog doba ljudi su uglavnom bili u velikim zajednicama koje su se zvale rodovi. Počeli su već i graditi kuće. Neke od najčešćih bile su kolibe, male kućice na livadama ili na rubovima šume, zemunice, napola ukopane ili podzemne kućice u dolinama, te sojenice, kuće na vodi. Ljudi se više nisu selili, nego su bili na istom mjestu i život je bio lakši.

No negdje sredinom 4. tisućljeća pr. Kr., nastalo je pismo. To je jedan od najvažnijih izuma, gdje se riječi i rečenice prenose na papir. Pisma su uglavnom nastajala istodobno. Tome su prethodili špiljski crteži. Prvo je u Mezopotamiji nastalo klinasto pismo u to doba, koje se koristilo na ceremonijama ili za prikazivanje života vladara i važnih osoba.[4] Nastanak pisma označuje i početak starog vijeka.

Velike civilizacije starog vijeka

Mezopotamija

Podrobniji članak o temi: Stara Mezopotamija

Mezopotamija slike

Piramide u drevnoj Mezopotamiji

Mezopotamija je jedna od najstarijih civilizacija. Već između 4000. pr. Kr. i 3500. pr. Kr. tamo su nastali prvi gradovi.[5] U Mezopotamiji je izumljen i kotač, jedan od najvažnijih izuma u povijesti.[5] Građani Mezopotamije održavali su trgovinske veze s Arabijom i Indijom. Prva mezopotamska civilizacija bili su Sumerani koji su imali sustave "grad-država". Najpoznatiji su bili Ur i Uruk. U njima su vladali kraljevi kao predstavnici božanstva - takav oblik vladavine naziva se teokracija. Oko 2300. pr. Kr. u Sumer dolazi kralj Sargon Veliki i osvaja Mezopotamiju - njegova civilizacija će se zvati Akad.[6] 150 godina kasnije njegovo carstvo osvajaju iranski narodi. Krajem 3. tisućljeća pr. Kr. u Anatoliji se osniva Hetitsko Carstvo, a zatim Babilonsko Carstvo. Tu nastaje i prvi zakonik u povijesti, vrlo strogi i okrutni Hamurabijev zakonik, kojega je dao uklesati kralj Hamurabi osobno.[7]

Karta babilonskog carstva u VI st pr kr

Veličina Babilonskog Carstva u 6. stoljeću pr. Kr.

1350. pr. Kr. uspostavljena je Asirija, a nakon rata na područjima Mezopotamije prevladava Asirsko Carstvo. Carstvo pada 612., a nakon toga prevlast ponovno osvaja Babilonsko Carstvo kojeg vodi moćni kralj Nabukadnezar II. i poveo mnoge Židove u ropstvo.[8] Nakon njega pada Mezopotamija koju zamjenjuje novo carstvo - Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.

Feničani i Židovi

Podrobniji članak o temama: Feničani, Židovi

Feničani su narod koji je dobio ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili. Oko 3000. pr. Kr. došli su iz svoje pradomovine oko Crvenog mora i postali veliki ribari i trgovci.[9] Najveći fenički gradovi bili su Tir, Sidon, Arad i najstariji od svih, Biblos.[9] Osnivali su kolonije diljem Sredozemnog mora, puno prije Grka i Rimljana.

Tisuću godina kasnije od pojave Feničana, pojavio se i drugi narod: Židovi. Njihovu migraiciju započeo je Abraham koji je s obitelji otišao u Kanaan.[10] Židovi su prvi u povijesti koji su uveli monoteizam - vjerovanje

David svira kralju šaulu

David svira na dvoru izraelskog kralja Šaula

u jednoga Boga koji se zove Jahve. To će vjerovanje imati i druga, srodna religija - kršćanstvo.

Oko 1050. pr. Kr. Izrael su napali Filistejci, neprijatelji Židova. Zbog toga Židovi zatražiše od Samuela da izabere kralja koji će ih braniti i otjerati Filistejce. Prvi kralj židovski bio je Šaul koji je u početku bio uspješan, ali je postao ljubomoran na Davida i htio ga se riješiti. Neposlušan Bogu, Šaul je poginuo u jednoj bitci protiv Filistejaca.[11] Šaula je kao izraelskog kralja naslijedio David, a njega je naslijedio sin Salomon. Nakon Salomonove smrti Izraelsko kraljevstvo se podijelilo[12], a 586. pr. Kr. većina Židova odvedena je kao robovi u Babilonsko carstvo za vrijeme kralja Nabukadnezara II.[8]

Stara Kina

Podrobniji članak o temi: Stara Kina

Karta kine u doba dinastije qin (221 - 206 pr kr)

Karta koja prikazuje Kinu i dinastiju Qin između 221. pr. Kr. i 206. pr. Kr.

Stara Kina bila je jedna od najvećih azijskih civilizacija u starom vijeku. Neki od najvažnijih izuma u povijesti nastali su u njoj: kompas, papir, barut...[13] Prvi Kinezi živjeli su uz rijeke Hoangho i Jangce. Glavna djelatnost bila im je poljoprivreda.[14] Kina je bila organizirana kao monarhija. U početku je njome vladala dinastija Shang, između 1520. pr. Kr. i 1027. pr. Kr.. Vjerovalo se da su vladari dinastije Shang polubožanstva, sinovi raja, zaduženi za dobre odnose između neba i zemlje. Nakon njihova pada na vlast je došla dinastija Chou. Oko 400. pr. Kr. srušena je središnja vlast i brojna su mala kraljevstva ratovala. Kinu je ujedinila dinastija Qin nakon koje je bilo još mnogo različitih kraljevskih dinastija.

Stara Indija

Podrobniji članak o temi: Stara Indija

Građevine mohenjo dara

Građevine u staroindijskom gradu Mohenjo Daro

Prva civilizacija u Indiji stvorena je oko 2500. pr. Kr. uz obalu rijeke Ind (današnji Pakistan). U to doba uzgajalo se kukuruz i pamuk, a postojalo je i pismo kojim su se služili. Najveći gradovi su bili Harappa i Mohenjo Daro. Oko 1600. pr. Kr. to područje osvojili su Arijci koji su uveli klasno društvo - kaste - a o tome, njihovom načinu života i religiji govore spisi Vede.[15] Kao i Kina u to doba, Indija je proizvela mnoge važne izume. Neki od njih su: vaga, ravnalo, šah, pamuk, brojke...[16]

Perzija

Podrobniji članak o temi: Ahemenidsko Perzijsko Carstvo

Karta perzije

Karta Perzije koja pokazuje jezgru i osvajanja prvih velikih kraljeva između 559. pr. Kr. i 486. pr. Kr.

Osnivač Ahemenidske dinastije bio je Ahemen, koji je vladao perzijskim plemenima, ali i priznavao asirsku moć. Međutim, sve se mijenja kad 559. pr. Kr. na vlast dolazi kralj Kir Veliki, koji je srušio okolna kraljevstva, ujedinio Perziju i postavio temelje velikom i moćnom carstvu. Kir je osvojio Lidiju, Malu Aziju i Babiloniju. Pustio je Židove iz ropstva i humano se odnosio prema pokorenim narodima.[17] Sljedeći veliki kralj je Darije I. Veliki, koji je ratovao protiv Grčke, kao i njegov sin Kserkso I. Veliki, koji nije bio toliko tolerantan, ukinio je druge titule i krvavo se obračunao s pokorenim narodima.[18] Nakon njega revolucije su oslabile Perzijsko Carstvo, a jedini posljednji veliki kralj bio je Artakserkso III., koji je uspio vratiti sjaj kruni i carstvu oslabljenom dinastičkim borbama i pobunama.[18]

Posljednji kralj iz ahemenidske dinastije bio je Darije III., kojeg je Aleksandar Veliki porazio 331. pr. Kr. i osvojio Perziju.[18][19] Darija III. je ubio plemić Bes, satrap Baktrije. To je bio kraj velikog i slavnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.

Stari Egipat

Podrobniji članak o temi: Stari Egipat

Piramida egipatskog društva

Piramida koja pokazuje staleže društva u Starom Egiptu

Jedna od tri najveće civilizacije starog vijeka, Egipat je poznavao pismo još prije samog početka starog vijeka, oko 4000. pr. Kr..[20][21] U početku su postojali Gornji Egipat i Donji Egipat. Oko 3100. pr. Kr. faraon Narmer ih ujedinjuje i osniva Staro egipatsko kraljevstvo.[20] To je bio vrhunac Egipta, u kojem su se gradile piramide. Oko 2040. pr. Kr. osniva se Srednje egipatsko kraljevstvo, a oko 1540. pr. Kr. i Novo egipatsko kraljevstvo.[20] Tijekom 15. stoljeća pr. Kr. stari Egipat je na vrhuncu slave u doba faraona Amenofisa III.. 1152. pr. Kr. umire Ramzes III., posljednji veliki faraon, i započinje pad starog Egipta. Osvajaju ga prvo Asirci, zatim Perzijanci i na kraju Aleksandar Veliki, nakon čega postaje provincija (pokrajina) Rimskog Carstva.

Egipatski staleži su bili tako složeni da se to zvalo "piramida egipatskog društva". Na vrhu države bio je faraon, koji je imao apsolutnu i neograničenu moć. Stari Egipćani smatrali su da je faraon sin boga sunca Ra. On je također i vojskovođa i glavni sudac.[22] Nakon faraona dolaze dvorski službenici, plemići i svećenici kao drugi najviši stalež. Vojnici su činili treći stalež, a nakon njih su bili pisari, koji su popisivali urod s Nila. Trgovci i obrtnici bili su ispod njih, a na samom dnu seljaci i robovi.[23]

Stara Grčka

Podrobniji članak o temi: Stara Grčka

Karta stare grčke

Karta Stare Grčke koja pokazuje najveće polise (Atena, Sparta) i okolicu

Najstariji stanovnici stare Grčke bila su plemena: glavna su bila Ahejci i Dorani. Civilizacija se razvija na najvećem otoku, Kreti, koja je isprva bila središte, a kasnije je to bila Mikena, grad na poluotoku Peloponezu koju su osnovali Ahejci. 900. pr. Kr. Ahejce su pokorili Spartanci i tamo osnovali svoj prvi polis, grad-državu, koju su nazvali Sparta. Drugi važni polis bila je Atena.[24] Atena i Sparta su se razlikovali u mnogo stvari; Spartanci nisu marili za plovidbu i imali su strog vojnički sustav, a Atena je bila razvijenija, puna kulture, književnosti i umjetnosti. I oblik vladavine bio je različit: Spartom su vladala dva kralja i Vijeće staraca, vijeće od 28 predstavnika najuglednijih spartanskih obitelji starijih od 60 godina[25][26], a Atena ih je mijenjala. Isprva je bila monarhija, a zatim aristokratska republika, nakon što su aristokrati (najbogatiji i najugledniji građani) preuzeli vlast. Međutim, i narod ("Demos") je htio sudjelovati u vlasti, tako da je Atena postala prva demokracija u povijesti.[25]

Karta grčko-perzijskih ratova

Karta koja pokazuje grčko-perzijske ratove, bitke i napade u doba Darija I. i Kserksa (490. pr. Kr. - 480. pr. Kr.)

Veliki problem za sve grčke polise ubrzo je postala nova velesila s istoka - Perzija (punim imenom Ahemenidsko Perzijsko Carstvo). Pod vodstvom kralja Darija I. Velikog Grci su 490. pr. Kr. napali Grčku, ali su izgubili u bitci kod Maratona. Deset godina kasnije Darijev sin Kserkso I. ponovno je zaratio i pobijedio spartanskog kralja Leonidu i zapalio Atenu, ali su u međuvremenu Grci uništili perzijsku mornaricu i pobijedili ih. 449. pr. Kr. sklopili su Kalijin mir.[18]

Nakon tih ratova u Grčkoj se istaknuo Periklo, koji je nametnuo bogatašima velike poreze i novac koristio za uređenje grada i razvoj umjetnosti. To se naziva "Zlatno doba Atene". Osigurao je sigurnost i poštedu od ratova te gradio veličanstvena djela.[27] Međutim, nakon Periklove smrti moć Grčke opada i 335. pr. Kr. Aleksandar Veliki osvaja Grčku, a četiri godina kasnije i Perziju.[19]

Stari Rim

Podrobniji članak o temama: Stari Rim, Rimsko Carstvo

Car august

Oktavijan August, prvi car Rimskog Carstva

Najveća starovjekovna civilizacija bez sumnje je Rim. Prema legendi, osnovala su ga braća Romul i Rem godine 753. pr. Kr..[28] Otada pa sve do 500. pr. Kr. Rim je bio kraljevina; međutim, te godine protjeran je zadnji od sedam kraljeva, Lucije Tarkvinije Oholi i uspostavljena je Rimska republika.[29] Nakon što je zavladao Italijom, Rim je počeo osvajati. Zbog sukoba oko Kartage započeli su Punski ratovi, koji su trajali od 264. pr. Kr. do 146. pr. Kr.. U njima je pobijedio Rim, te osvojio Kartagu i dio Afrike.[30] Republika polagano oslabljuje, što se vidi i u tome da je Gaj Julije Cezar doživotno vladao i gotovo dosegnuo kraljevski status. Godine 27. pr. Kr. osniva se Rimsko Carstvo čiji je prvi car bio Oktavijan August.[28]

Karta zapadnog i istočnog rimskog carstva i plemena

Karta koja pokazuje Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo, veliku seobu okolnih plemena i pad Zapadnog Carstva

Car Klaudije osvojio je Veliku Britaniju, a zadnji iz dinastije Julijevaca bio je Neron. 69. godine na vlast dolazi car Vespazijan iz dinastije Flavijevaca. Rimsko Carstvo doživjelo je vrhunac pod carem Trajanom - prostiralo se od Škotske do Mezopotamije i uključivalo sjevernu Afriku.[31] Važan car je bio i Konstantin Veliki koji je uredio državu i zaustavio progone kršćana. Godine 395. car Teodozije u strahu od napada dijeli Rimsko Carstvo. 476. pada Zapadno Rimsko Carstvo čime i službeno završava stari vijek.[32]

Kultura

Umjetnost, znanost i tehnologija starog vijeka

Podrobniji članak o temama: Umjetnost starog vijeka, Povijest znanosti, Tehnologija starog vijeka

U starom vijeku se po prvi put razvila i umjetnost. Stvarali su se kipovi i slike, te su se pisale knjige. Posebno je razvijeno bilo graditeljstvo, o čemu svjedoče goleme palače u staroj Grčkoj i Rimu. U starom Egiptu, s druge strane, bile su izgrađene velike piramide, što govori u prilog tehnološkoj moći starog Egipta. Brojne stvari izumljene su tijekom starog vijeka, ponajviše u Kini i Indiji (svila, kompas, barut, vaga, ravnalo, brojevi...). U starom Rimu je izumljen cement. Najviše znanosti i umjetnosti ostavljeno je u staroj Grčkoj, gdje je mnoštvo gradova i prekrasnih građevina. Stari Grci su također izumili mnoštvo važnih stvari: sport,

Religija

Zoroastrizam

Podrobniji članak o temi: Zoroastrizam

U Perziji je glavna religija bila zoroastrizam. Za razliku od dosadašnjih poganskih religija koje su imale tisuće bogova, zoroastrizam je pripovijedao o dva boga; bogu dobra i bogu zla. Perzijski svećenici su ponekad smatrali da je bog zla zapravo samo zli duh, zbog čega neki smatraju da je zoroastrizam monoteistička religija, ali nije. Zoroastrizam također ima neke zajedničke elemente s današnjim monoteističkim religijama.[33] Zoroastrizam je osnovao prorok Zaratustra. Njegova religija nestaje tek u 7. stoljeću kad nastaje nova - islam.[34]

Religija starog Egipta

Podrobniji članak o temi: Egipatska mitologija

Stari Egipćani vjerovali su u mnogo bogova i u zagrobni život. Početkom starog vijeka bogovi su imali životinjska obilježja, a kasnije su neki poprimili i ljudska. Faraon Amenofis IV. je pokušao uvesti monoteizam, ali neuspješno.[35]

[[|]]

Izvori

  1. ↑ Proleksis enciklopedija: Stari vijek
  2. ↑ Proleksis enciklopedija: Antika
  3. ↑ Hrvatska enciklopedija: Antika
  4. ↑ Hrvatska enciklopedija: Pismo
    "Početci pismovnih sustava datiraju već u IV. tisućljeće pr. Kr. u civilizacijama Mezopotamije. Začetci pojave pisma nalaze se u prvim prikazima ceremonija te događaja iz života vladara i osoba."
  5. ↑ 5,0 5,1 Pixelizam: Činjenice o Mezopotamiji
  6. ↑ Hrvatska enciklopedija:Sargon Veliki
  7. ↑ Stara povijest: Hamurabijev zakonik
  8. ↑ 8,0 8,1 Hrvatska enciklopedija:Nabukadnezar II. Veliki
  9. ↑ 9,0 9,1 Hrvatska enciklopedija: Feničani
  10. ↑ Biblija, Knjiga postanka 12:1-2,5
    "I Jahve reče Abramu: 'Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati, i sam ćeš biti blagoslov. (...) I Abram uze sa sobom svoju ženu Saraju, svojeg bratića Lota, svu imovinu što su je namakli i svu čeljad što su stekli u Haranu te svi pođoše u zemlju kanaansku."
  11. ↑ Hrvatska enciklopedija: Šaul
  12. ↑ Biblija, Prva knjiga o kraljevima 12:19
    "Tako se Izrael odijeli od doma Davidova sve do danas"
  13. ↑ Povijest.hr: Izumi Stare Kine
  14. ↑ Prezi.com: Drevna Kina
  15. ↑ Hrvatska enciklopedija: Povijest Indije
  16. ↑ Povijest.hr: Izumi stare Indije
  17. ↑ Hrvatska enciklopedija: Kir II. Veliki
  18. ↑ 18,0 18,1 18,2 18,3 Hrvatska enciklopedija: Perzija
  19. ↑ 19,0 19,1 Proleksis enciklopedija: Aleksandar III. Veliki
  20. ↑ 20,0 20,1 20,2 Hrvatska enciklopedija: Povijest Egipta
  21. ↑ Encyclopedia Britannica: Stari Egipat
  22. ↑ Proleksis enciklopedija: Faraon
  23. ↑ Geek.hr: Struktura egipatskog društva
  24. ↑ Hrvatska enciklopedija: Povijest Grčke
  25. ↑ 25,0 25,1 Hrvatska enciklopedija: Sparta
    "U tom gradu-državi vladala su istovremeno dva kralja, jedan iz roda Agijada, a drugi iz roda Euripontida"
  26. ↑ Proleksis enciklopedija: Sparta
    "Gradom su istodobno upravljala dva vladara (iz roda Agijada i Euripontida)"
  27. ↑ Proleksis enciklopedija: Periklo
  28. ↑ 28,0 28,1 Hrvatska enciklopedija: Romul i Rem
  29. ↑ Hrvatska enciklopedija: Rimsko Carstvo
  30. ↑ Proleksis enciklopedija: Punski ratovi
  31. ↑ Vojna povijest: Vrhunac Rimskog Carstva
  32. ↑ Proleksis enciklopedija: Zapadno Rimsko Carstvo
  33. ↑ Tribun.hr: Zoroastrizam - preteča monoteizma
  34. ↑ Hrvatska enciklopedija: Zoroastrizam
  35. ↑ Hrvatska enciklopedija:Amenofis IV.
Povijesna razdoblja (V • E)

Glavna: Pretpovijest • Prapovijest • Povijest

Manja: Kameno doba • Metalno doba • Stari vijek • Srednji vijek • Novi vijek • Suvremeno doba

Najmanja: Starije kameno doba • Srednje kameno doba • Mlađe kameno doba • Bakreno doba • Brončano doba • Željezno doba • Rani stari vijek • Kasni stari vijek • Rani srednji vijek • Razvijeni srednji vijek • Kasni srednji vijek • Rani novi vijek • Kasni novi vijek

Community content is available under CC-BY-SA unless otherwise noted.
Advertisement

Fan Feed

More Povijesna enciklopedija