Stari vijek je povijesno razdoblje koje je trajalo od 3500. g. pr. Kr. do 476. godine. Pojava pisma okončala je prapovijest, a razdoblje koje je uslijedilo sljedećih četiri tisuće godina naziva se stari vijek.[1]
Ponekad se za stari vijek pogrešno koristi termin "antika", no stari vijek je povijesno razdoblje u cijelom svijetu, sa strogo određenim granicama, dok je antika termin koji označava samo grčko-rimsku povijest i nema jednake granice kao srednji vijek.[2][3]
Podjela
Kao i sva druga veća povijesna razdoblja (osim Suvremenog doba), Stari vijek također ima podjelu. Za razliku od Kamenog i Metalnog doba, Stari vijek (a i periodi nakon njega) ima samo dva manja razdoblja, koja se nazivaju Rani stari vijek i Kasni stari vijek. Kronološki to izgleda ovako:
1. Rani stari vijek - 3500. pr. Kr. - 0.
2. Kasni stari vijek - 0. - 476.
Smatra se da je Rani stari vijek više doba u kojem su najmoćniji stara Grčka, Egipat i azijske države (Perzija i Mezopotamija, a i Stara Kina te Stara Indija, dok je Novi stari vijek doba u kojem grčka moć polako opada, a jača moć Rimskog Carstva i općenito jača monarhija u Europi, gdje je i mnogo plemena u to doba (Germani, Angli, Sasi...) Također, u to doba jača i kršćanstvo, protiv kojeg su se neki rimski carevi borili, ali neuspješno.
Važno je i napomenuti da je Rani stari vijek kronološki otprilike jednak Metalnom dobu - tijekom njega najviše se koristi metal. Željezno doba, zadnji period unutar Metalnog doba, završava početkom 1. stoljeća poslije Krista, čime Kasni stari vijek predstavlja napredak, te je razvijeniji, jači i moćniji od Ranog.
Kraj neolitika i počeci Starog vijeka
Od 6500. pr. Kr. do 3500. pr. Kr. trajalo je Mlađe kameno doba, poznato i kao "neolitik". Do tog doba ljudi su uglavnom bili u velikim zajednicama koje su se zvale rodovi. Počeli su već i graditi kuće. Neke od najčešćih bile su kolibe, male kućice na livadama ili na rubovima šume, zemunice, napola ukopane ili podzemne kućice u dolinama, te sojenice, kuće na vodi. Ljudi se više nisu selili, nego su bili na istom mjestu i život je bio lakši.
No negdje sredinom 4. tisućljeća pr. Kr., nastalo je pismo. To je jedan od najvažnijih izuma, gdje se riječi i rečenice prenose na papir. Pisma su uglavnom nastajala istodobno. Tome su prethodili špiljski crteži. Prvo je u Mezopotamiji nastalo klinasto pismo u to doba, koje se koristilo na ceremonijama ili za prikazivanje života vladara i važnih osoba.[4] Nastanak pisma označuje i početak starog vijeka.
Velike civilizacije starog vijeka
Mezopotamija
Podrobniji članak o temi: Stara Mezopotamija
Mezopotamija je jedna od najstarijih civilizacija. Već između 4000. pr. Kr. i 3500. pr. Kr. tamo su nastali prvi gradovi.[5] U Mezopotamiji je izumljen i kotač, jedan od najvažnijih izuma u povijesti.<ref name="pixelizam"/> Građani Mezopotamije održavali su trgovinske veze s Arabijom i Indijom. Prva mezopotamska civilizacija bili su Sumerani koji su imali sustave "grad-država". Najpoznatiji su bili Ur i Uruk. U njima su vladali kraljevi kao predstavnici božanstva - takav oblik vladavine naziva se teokracija. Oko 2300. pr. Kr. u Sumer dolazi kralj Sargon Veliki i osvaja Mezopotamiju - njegova civilizacija će se zvati Akad.[6] 150 godina kasnije njegovo carstvo osvajaju iranski narodi. Krajem 3. tisućljeća pr. Kr. u Anatoliji se osniva Hetitsko Carstvo, a zatim Babilonsko Carstvo. Tu nastaje i prvi zakonik u povijesti, vrlo strogi i okrutni Hamurabijev zakonik, kojega je dao uklesati kralj Hamurabi osobno.[7]
1350. pr. Kr. uspostavljena je Asirija, a nakon rata na područjima Mezopotamije prevladava Asirsko Carstvo. Carstvo pada 612., a nakon toga prevlast ponovno osvaja Babilonsko Carstvo kojeg vodi moćni kralj Nabukadnezar II. i poveo mnoge Židove u ropstvo.[8] Nakon njega pada Mezopotamija koju zamjenjuje novo carstvo - Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.
Feničani i Židovi
Podrobniji članak o temama: Feničani, Židovi
Feničani su narod koji je dobio ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili. Oko 3000. pr. Kr. došli su iz svoje pradomovine oko Crvenog mora i postali veliki ribari i trgovci.[9] Najveći fenički gradovi bili su Tir, Sidon, Arad i najstariji od svih, Biblos.[9] Osnivali su kolonije diljem Sredozemnog mora, puno prije Grka i Rimljana.
Tisuću godina kasnije od pojave Feničana, pojavio se i drugi narod: Židovi. Njihovu migraiciju započeo je Abraham koji je s obitelji otišao u Kanaan.[10] Židovi su prvi u povijesti koji su uveli monoteizam - vjerovanje u jednoga Boga koji se zove Jahve. To će vjerovanje imati i druga, srodna religija - kršćanstvo.
Oko 1050. pr. Kr. Izrael su napali Filistejci, neprijatelji Židova. Zbog toga Židovi zatražiše od Samuela da izabere kralja koji će ih braniti i otjerati Filistejce. Prvi kralj židovski bio je Šaul koji je u početku bio uspješan, ali je postao ljubomoran na Davida i htio ga se riješiti. Neposlušan Bogu, Šaul je poginuo u jednoj bitci protiv Filistejaca.[11] Šaula je kao izraelskog kralja naslijedio David, a njega je naslijedio sin Salomon. Nakon Salomonove smrti Izraelsko kraljevstvo se podijelilo[12], a 586. pr. Kr. većina Židova odvedena je kao robovi u Babilonsko carstvo za vrijeme kralja Nabukadnezara II.[8]
Stara Kina
Podrobniji članak o temi: Stara Kina
Stara Kina bila je jedna od najvećih azijskih civilizacija u starom vijeku. Neki od najvažnijih izuma u povijesti nastali su u njoj: kompas, papir, barut...[13] Prvi Kinezi živjeli su uz rijeke Hoangho i Jangce. Glavna djelatnost bila im je poljoprivreda.[14] Kina je bila organizirana kao monarhija. U početku je njome vladala dinastija Shang, između 1520. pr. Kr. i 1027. pr. Kr.. Vjerovalo se da su vladari dinastije Shang polubožanstva, sinovi raja, zaduženi za dobre odnose između neba i zemlje. Nakon njihova pada na vlast je došla dinastija Chou. Oko 400. pr. Kr. srušena je središnja vlast i brojna su mala kraljevstva ratovala. Kinu je ujedinila dinastija Qin nakon koje je bilo još mnogo različitih kraljevskih dinastija.
Stara Indija
Podrobniji članak o temi: Stara Indija
Prva civilizacija u Indiji stvorena je oko 2500. pr. Kr. uz obalu rijeke Ind (današnji Pakistan). U to doba uzgajalo se kukuruz i pamuk, a postojalo je i pismo kojim su se služili. Najveći gradovi su bili Harappa i Mohenjo Daro. Oko 1600. pr. Kr. to područje osvojili su Arijci koji su uveli klasno društvo - kaste - a o tome, njihovom načinu života i religiji govore spisi Vede.[15] Kao i Kina u to doba, Indija je proizvela mnoge važne izume. Neki od njih su: vaga, ravnalo, šah, pamuk, brojke...[16]
Stari Egipat
Podrobniji članak o temi: Stari Egipat
[[|]]
Izvori
- ↑ Proleksis enciklopedija: Stari vijek
- ↑ Proleksis enciklopedija: Antika
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Antika
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Pismo
"Početci pismovnih sustava datiraju već u IV. tisućljeće pr. Kr. u civilizacijama Mezopotamije. Začetci pojave pisma nalaze se u prvim prikazima ceremonija te događaja iz života vladara i osoba." - ↑ Pixelizam: Činjenice o Mezopotamiji
- ↑ Hrvatska enciklopedija:Sargon Veliki
- ↑ Stara povijest: Hamurabijev zakonik
- ↑ 8,0 8,1 Hrvatska enciklopedija:Nabukadnezar II. Veliki
- ↑ 9,0 9,1 Hrvatska enciklopedija: Feničani
- ↑ Biblija, Knjiga postanka 12:1-2,5
"I Jahve reče Abramu: 'Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati, i sam ćeš biti blagoslov. (...) I Abram uze sa sobom svoju ženu Saraju, svojeg bratića Lota, svu imovinu što su je namakli i svu čeljad što su stekli u Haranu te svi pođoše u zemlju kanaansku." - ↑ Hrvatska enciklopedija: Šaul
- ↑ Biblija, Prva knjiga o kraljevima 12:19
"Tako se Izrael odijeli od doma Davidova sve do danas" - ↑ Povijest.hr: Izumi Stare Kine
- ↑ Prezi.com: Drevna Kina
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Povijest Indije
- ↑ Povijest.hr: Izumi stare Indije