FANDOM



Stari vijek je povijesno razdoblje koje je trajalo od 3500. g. pr. Kr. do 476. godine. Pojava pisma okončala je prapovijest, a razdoblje koje je uslijedilo sljedećih četiri tisuće godina naziva se stari vijek.[1]

Ponekad se za stari vijek pogrešno koristi termin "antika", no stari vijek je povijesno razdoblje u cijelom svijetu, sa strogo određenim granicama, dok je antika termin koji označava samo grčko-rimsku povijest i nema jednake granice kao srednji vijek.[2][3]

Podjela

Kao i sva druga veća povijesna razdoblja (osim Suvremenog doba), Stari vijek također ima podjelu. Za razliku od Kamenog i Metalnog doba, Stari vijek (a i periodi nakon njega) ima samo dva manja razdoblja, koja se nazivaju Rani stari vijek i Kasni stari vijek. Kronološki to izgleda ovako:

1. Rani stari vijek - 3500. pr. Kr. - 0.

2. Kasni stari vijek - 0. - 476.

Smatra se da je Rani stari vijek više doba u kojem su najmoćniji stara Grčka, Egipat i azijske države (Perzija i Mezopotamija, a i Stara Kina te Stara Indija, dok je Novi stari vijek doba u kojem grčka moć polako opada, a jača moć Rimskog Carstva i općenito jača monarhija u Europi, gdje je i mnogo plemena u to doba (Germani, Angli, Sasi...) Također, u to doba jača i kršćanstvo, protiv kojeg su se neki rimski carevi borili, ali neuspješno.

Važno je i napomenuti da je Rani stari vijek kronološki otprilike jednak Metalnom dobu - tijekom njega najviše se koristi metal. Željezno doba, zadnji period unutar Metalnog doba, završava početkom 1. stoljeća poslije Krista, čime Kasni stari vijek predstavlja napredak, te je razvijeniji, jači i moćniji od Ranog.

Kraj neolitika i počeci Starog vijeka

Od 6500. pr. Kr. do 3500. pr. Kr. trajalo je Mlađe kameno doba, poznato i kao "neolitik". Do tog doba ljudi su uglavnom bili u velikim zajednicama koje su se zvale rodovi. Počeli su već i graditi kuće. Neke od najčešćih bile su kolibe, male kućice na livadama ili na rubovima šume, zemunice, napola ukopane ili podzemne kućice u dolinama, te sojenice, kuće na vodi. Ljudi se više nisu selili, nego su bili na istom mjestu i život je bio lakši.

No negdje sredinom 4. tisućljeća pr. Kr., nastalo je pismo. To je jedan od najvažnijih izuma, gdje se riječi i rečenice prenose na papir. Pisma su uglavnom nastajala istodobno. Tome su prethodili špiljski crteži. Prvo je u Mezopotamiji nastalo klinasto pismo u to doba, koje se koristilo na ceremonijama ili za prikazivanje života vladara i važnih osoba.[4] Nastanak pisma označuje i početak starog vijeka.

Mezopotamija

Podrobniji članak o temi: Stara Mezopotamija

Mezopotamija je jedna od najstarijih civilizacija. Već između 4000. pr. Kr. i 3500. pr. Kr. tamo su nastali prvi gradovi.[5] U Mezopotamiji je izumljen i kotač, jedan od najvažnijih izuma u povijesti.<ref name="pixelizam"/> Građani Mezopotamije održavali su trgovinske veze s Arabijom i Indijom. Prva mezopotamska civilizacija bili su Sumerani koji su imali sustave "grad-država". Najpoznatiji su bili Ur i Uruk. U njima su vladali kraljevi kao predstavnici božanstva - takav oblik vladavine naziva se teokracija. Oko 2300. pr. Kr. u Sumer dolazi kralj Sargon Veliki i osvaja Mezopotamiju - njegova civilizacija će se zvati Akad.[6] 150 godina kasnije njegovo carstvo osvajaju iranski narodi. Krajem 3. tisućljeća pr. Kr. u Anatoliji se osniva Hetitsko Carstvo, a zatim Babilonsko Carstvo. Tu nastaje i prvi zakonik u povijesti, vrlo strogi i okrutni Hamurabijev zakonik, kojega je dao uklesati kralj Hamurabi osobno.[7]

1350. pr. Kr. uspostavljena je Asirija, a nakon rata na područjima Mezopotamije prevladava Asirsko Carstvo. Carstvo pada 612., a nakon toga prevlast ponovno osvaja Babilonsko Carstvo kojeg vodi moćni kralj Nabukadnezar II. i poveo mnoge Židove u ropstvo.[8] Nakon njega pada Mezopotamija koju zamjenjuje novo carstvo - Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.

Feničani i Židovi

Podrobniji članak o temama: Feničani, Židovi

Feničani su narod koji je dobio ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili. Oko 3000. pr. Kr. došli su iz svoje pradomovine oko Crvenog mora i postali veliki ribari i trgovci.[9] Najveći fenički gradovi bili su Tir, Sidon, Arad i najstariji od svih, Biblos.[9]

Tisuću godina kasnije od pojave Feničana, pojavio se i drugi narod: Židovi. Njihovu migraiciju započeo je Abraham koji je s obitelji otišao u Kanaan.[10] Židovi su prvi u povijesti koji su uveli monoteizam - vjerovanje u jednoga Boga koji se zove Jahve. To će vjerovanje imati i druga, srodna religija - kršćanstvo.

Oko 1050. pr. Kr. Izrael su napali Filistejci, neprijatelji Židova. Zbog toga Židovi zatražiše od Samuela da izabere kralja koji će ih braniti i otjerati Filistejce. Prvi kralj židovski bio je Šaul koji je u početku bio uspješan, ali je postao ljubomoran na Davida i htio ga se riješiti. Neposlušan Bogu, Šaul je poginuo u jednoj bitci protiv Filistejaca.[11] Nakon toga, novi izraelski kralj postao je David, a njega je naslijedio sin Salomon. Nakon toga Izraelsko kraljevstvo se podijeli, a 586. pr. Kr. većina Židova odvedena je kao robovi u Babilonsko carstvo za vrijeme kralja Nabukadnezara II.

[[|]]

Izvori

  1. Proleksis enciklopedija: Stari vijek
  2. Proleksis enciklopedija: Antika
  3. Hrvatska enciklopedija: Antika
  4. Hrvatska enciklopedija: Pismo
    "Početci pismovnih sustava datiraju već u IV. tisućljeće pr. Kr. u civilizacijama Mezopotamije. Začetci pojave pisma nalaze se u prvim prikazima ceremonija te događaja iz života vladara i osoba."
  5. Pixelizam: Činjenice o Mezopotamiji
  6. Hrvatska enciklopedija:Sargon Veliki
  7. Stara povijest: Hamurabijev zakonik
  8. Hrvatska enciklopedija:Nabukadnezar II. Veliki
  9. 9,0 9,1 Hrvatska enciklopedija: Feničani
  10. Biblija, 12:1-2,5
    "I Jahve reče Abramu: 'Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati, i sam ćeš biti blagoslov. (...) I Abram uze sa sobom svoju ženu Saraju, svojeg bratića Lota, svu imovinu što su je namakli i svu čeljad što su stekli u Haranu te svi pođoše u zemlju kanaansku."
  11. Hrvatska enciklopedija: Šaul
Community content is available under CC-BY-SA unless otherwise noted.