FANDOM


[[|]]


Stari vijek je povijesno razdoblje koje je trajalo od 3500. g. pr. Kr. do 476. godine. Pojava pisma okončala je prapovijest, a razdoblje koje je uslijedilo sljedećih četiri tisuće godina naziva se stari vijek.[1] Ponekad se za stari vijek pogrešno koristi termin "antika", no stari vijek je povijesno razdoblje u cijelom svijetu, sa strogo određenim granicama, dok je antika termin koji označava samo grčko-rimsku povijest i nema jednake granice kao srednji vijek.[2][3]

Podjela

Kao i sva druga veća povijesna razdoblja (osim Suvremenog doba), Stari vijek također ima podjelu. Za razliku od Kamenog i Metalnog doba, Stari vijek (a i periodi nakon njega) ima samo dva manja razdoblja, koja se nazivaju Rani stari vijek i Kasni stari vijek. Kronološki to izgleda ovako:

1. Rani stari vijek - 3500. pr. Kr. - 0.

2. Kasni stari vijek - 0. - 476.

Smatra se da je Rani stari vijek više doba u kojem su najmoćniji stara Grčka, Egipat i azijske države (Perzija i Mezopotamija, a i Stara Kina te Stara Indija, dok je Novi stari vijek doba u kojem grčka moć polako opada, a jača moć Rimskog Carstva i općenito jača monarhija u Europi, gdje je i mnogo plemena u to doba (Germani, Angli, Sasi...) Također, u to doba jača i kršćanstvo, protiv kojeg su se neki rimski carevi borili, ali neuspješno.

Važno je i napomenuti da je Rani stari vijek kronološki otprilike jednak Metalnom dobu - tijekom njega najviše se koristi metal. Željezno doba, zadnji period unutar Metalnog doba, završava početkom 1. stoljeća poslije Krista, čime Kasni stari vijek predstavlja napredak, te je razvijeniji, jači i moćniji od Ranog.

Kraj neolitika i počeci Starog vijeka

Od 6500. pr. Kr. do 3500. pr. Kr. trajalo je Mlađe kameno doba, poznato i kao "neolitik". Do tog doba ljudi su uglavnom bili u velikim zajednicama koje su se zvale rodovi. Počeli su već i graditi kuće. Neke od najčešćih bile su kolibe, male kućice na livadama ili na rubovima šume, zemunice, napola ukopane ili podzemne kućice u dolinama, te sojenice, kuće na vodi. Ljudi se više nisu selili, nego su bili na istom mjestu i život je bio lakši.

No negdje sredinom 4. tisućljeća pr. Kr., nastalo je pismo. To je jedan od najvažnijih izuma, gdje se riječi i rečenice prenose na papir. Pisma su uglavnom nastajala istodobno. Tome su prethodili špiljski crteži. Prvo je u Mezopotamiji nastalo klinasto pismo u to doba, koje se koristilo na ceremonijama ili za prikazivanje života vladara i važnih osoba.[4]

Izvori

  1. Proleksis enciklopedija: Stari vijek
  2. Proleksis enciklopedija: Antika
  3. Hrvatska enciklopedija: Antika
  4. Hrvatska enciklopedija: Pismo
    Početci pismovnih sustava datiraju već u IV. tisućljeće pr. Kr. u civilizacijama Mezopotamije. Začetci pojave pisma nalaze se u prvim prikazima ceremonija te događaja iz života vladara i osoba.
Community content is available under CC-BY-SA unless otherwise noted.