Povijesna enciklopedija
Register
Povijesna enciklopedija
Oznaka: VisualEditor
Oznaka: VisualEditor
Redak 79: Redak 79:
   
 
=== Stara Grčka ===
 
=== Stara Grčka ===
''Podrobniji članak o temi'':
+
''Podrobniji članak o temi'': [[Stara Grčka]]
  +
  +
Najstariji stanovnici stare Grčke bila su plemena: glavna su bila [[Ahejci]] i [[Dorani]]. Civilizacija se razvija na najvećem otoku, [[Kreta|Kreti]], koja je isprva bila središte, a kasnije je to bila [[Mikena]], grad na poluotoku [[Peloponez|Peloponezu]] koju su osnovali Ahejci. [[900. pr. Kr.]] Ahejce su pokorili Spartanci i tamo osnovali svoj prvi ''[[polis]]'', grad-državu, koju su nazvali [[Sparta]]. Drugi važni polis bila je [[Atena]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23212#poglavlje4493291 Povijest Grčke]</ref> Atena i Sparta su se razlikovali u mnogo stvari; Spartanci nisu marili za plovidbu i imali su strog vojnički sustav, a Atena je bila razvijenija, puna kulture, književnosti i umjetnosti. I oblik vladavine bio je različit: Spartom su vladala dva kralja i [[Vijeće staraca]], vijeće od 28 predstavnika najuglednijih spartanskih obitelji starijih od 60 godina<ref name="sparta">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57338 Sparta] <br> ''"U tom gradu-državi vladala su istovremeno dva kralja, jedan iz roda Agijada, a drugi iz roda Euripontida"''</ref><ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/46484/ Sparta] <br> ''"Gradom su istodobno upravljala dva vladara (iz roda Agijada i Euripontida"''</ref>, a Atena ih je mijenjala. Isprva je bila monarhija, a zatim [[aristokratska republika]], nakon što su ''aristokrati'' (najbogatiji i najugledniji građani) preuzeli vlast. Međutim, i narod (''"Demos"'') je htio sudjelovati u vlasti, tako da je Atena postala prva [[demokracija]] u povijesti.<ref name="sparta" />
  +
  +
Veliki problem za sve grčke polise ubrzo je postala nova velesila s istoka - Perzija (punim imenom Ahemenidsko Perzijsko Carstvo). Pod vodstvom kralja Darija I. Velikog Grci su [[490. pr. Kr.]] napali Grčku, ali su izgubili u [[Bitka kod Maratona|bitci kod Maratona]]. Deset godina kasnije Darijev sin Kserkso I. ponovno je zaratio i pobijedio spartanskog kralja [[Leonida|Leonidu]] i zapalio Atenu, ali su u međuvremenu Grci uništili perzijsku mornaricu i pobijedili ih. [[449. pr. Kr.]] sklopili su [[Kalijin mir]].<ref name="perz" />
  +
  +
Nakon tih ratova u Grčkoj se istaknuo [[Periklo]], koji je nametnuo bogatašima velike poreze i novac koristio za uređenje grada i razvoj umjetnosti. To se naziva ''"Zlatno doba Atene"''. Osigurao je sigurnost i poštedu od ratova te gradio veličanstvena djela.<ref>Proleksis enciklopedija: [http://prolekis.lzmk.hr/41370/ Periklo]</ref>
   
 
[[|]]
 
[[|]]

Inačica od 8. siječnja 2019. u 19:02


Stari vijek je povijesno razdoblje koje je trajalo od 3500. g. pr. Kr. do 476. godine. Pojava pisma okončala je prapovijest, a razdoblje koje je uslijedilo sljedećih četiri tisuće godina naziva se stari vijek.[1]

Ponekad se za stari vijek pogrešno koristi termin "antika", no stari vijek je povijesno razdoblje u cijelom svijetu, sa strogo određenim granicama, dok je antika termin koji označava samo grčko-rimsku povijest i nema jednake granice kao srednji vijek.[2][3]

Podjela

Kao i sva druga veća povijesna razdoblja (osim Suvremenog doba), Stari vijek također ima podjelu. Za razliku od Kamenog i Metalnog doba, Stari vijek (a i periodi nakon njega) ima samo dva manja razdoblja, koja se nazivaju Rani stari vijek i Kasni stari vijek. Kronološki to izgleda ovako:

1. Rani stari vijek - 3500. pr. Kr. - 0.

2. Kasni stari vijek - 0. - 476.

Smatra se da je Rani stari vijek više doba u kojem su najmoćniji stara Grčka, Egipat i azijske države (Perzija i Mezopotamija, a i Stara Kina te Stara Indija, dok je Novi stari vijek doba u kojem grčka moć polako opada, a jača moć Rimskog Carstva i općenito jača monarhija u Europi, gdje je i mnogo plemena u to doba (Germani, Angli, Sasi...) Također, u to doba jača i kršćanstvo, protiv kojeg su se neki rimski carevi borili, ali neuspješno.

Važno je i napomenuti da je Rani stari vijek kronološki otprilike jednak Metalnom dobu - tijekom njega najviše se koristi metal. Željezno doba, zadnji period unutar Metalnog doba, završava početkom 1. stoljeća poslije Krista, čime Kasni stari vijek predstavlja napredak, te je razvijeniji, jači i moćniji od Ranog.

Kraj neolitika i počeci Starog vijeka

Od 6500. pr. Kr. do 3500. pr. Kr. trajalo je Mlađe kameno doba, poznato i kao "neolitik". Do tog doba ljudi su uglavnom bili u velikim zajednicama koje su se zvale rodovi. Počeli su već i graditi kuće. Neke od najčešćih bile su kolibe, male kućice na livadama ili na rubovima šume, zemunice, napola ukopane ili podzemne kućice u dolinama, te sojenice, kuće na vodi. Ljudi se više nisu selili, nego su bili na istom mjestu i život je bio lakši.

No negdje sredinom 4. tisućljeća pr. Kr., nastalo je pismo. To je jedan od najvažnijih izuma, gdje se riječi i rečenice prenose na papir. Pisma su uglavnom nastajala istodobno. Tome su prethodili špiljski crteži. Prvo je u Mezopotamiji nastalo klinasto pismo u to doba, koje se koristilo na ceremonijama ili za prikazivanje života vladara i važnih osoba.[4] Nastanak pisma označuje i početak starog vijeka.

Velike civilizacije starog vijeka

Mezopotamija

Podrobniji članak o temi: Stara Mezopotamija

Mezopotamija slike

Piramide u drevnoj Mezopotamiji

Mezopotamija je jedna od najstarijih civilizacija. Već između 4000. pr. Kr. i 3500. pr. Kr. tamo su nastali prvi gradovi.[5] U Mezopotamiji je izumljen i kotač, jedan od najvažnijih izuma u povijesti.[5] Građani Mezopotamije održavali su trgovinske veze s Arabijom i Indijom. Prva mezopotamska civilizacija bili su Sumerani koji su imali sustave "grad-država". Najpoznatiji su bili Ur i Uruk. U njima su vladali kraljevi kao predstavnici božanstva - takav oblik vladavine naziva se teokracija. Oko 2300. pr. Kr. u Sumer dolazi kralj Sargon Veliki i osvaja Mezopotamiju - njegova civilizacija će se zvati Akad.[6] 150 godina kasnije njegovo carstvo osvajaju iranski narodi. Krajem 3. tisućljeća pr. Kr. u Anatoliji se osniva Hetitsko Carstvo, a zatim Babilonsko Carstvo. Tu nastaje i prvi zakonik u povijesti, vrlo strogi i okrutni Hamurabijev zakonik, kojega je dao uklesati kralj Hamurabi osobno.[7]

Karta babilonskog carstva u VI st pr kr

Veličina Babilonskog Carstva u 6. stoljeću pr. Kr.

1350. pr. Kr. uspostavljena je Asirija, a nakon rata na područjima Mezopotamije prevladava Asirsko Carstvo. Carstvo pada 612., a nakon toga prevlast ponovno osvaja Babilonsko Carstvo kojeg vodi moćni kralj Nabukadnezar II. i poveo mnoge Židove u ropstvo.[8] Nakon njega pada Mezopotamija koju zamjenjuje novo carstvo - Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.

Feničani i Židovi

Podrobniji članak o temama: Feničani, Židovi

Feničani su narod koji je dobio ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili. Oko 3000. pr. Kr. došli su iz svoje pradomovine oko Crvenog mora i postali veliki ribari i trgovci.[9] Najveći fenički gradovi bili su Tir, Sidon, Arad i najstariji od svih, Biblos.[9] Osnivali su kolonije diljem Sredozemnog mora, puno prije Grka i Rimljana.

Tisuću godina kasnije od pojave Feničana, pojavio se i drugi narod: Židovi. Njihovu migraiciju započeo je Abraham koji je s obitelji otišao u Kanaan.[10] Židovi su prvi u povijesti koji su uveli monoteizam - vjerovanje

David svira kralju šaulu

David svira na dvoru izraelskog kralja Šaula

u jednoga Boga koji se zove Jahve. To će vjerovanje imati i druga, srodna religija - kršćanstvo.

Oko 1050. pr. Kr. Izrael su napali Filistejci, neprijatelji Židova. Zbog toga Židovi zatražiše od Samuela da izabere kralja koji će ih braniti i otjerati Filistejce. Prvi kralj židovski bio je Šaul koji je u početku bio uspješan, ali je postao ljubomoran na Davida i htio ga se riješiti. Neposlušan Bogu, Šaul je poginuo u jednoj bitci protiv Filistejaca.[11] Šaula je kao izraelskog kralja naslijedio David, a njega je naslijedio sin Salomon. Nakon Salomonove smrti Izraelsko kraljevstvo se podijelilo[12], a 586. pr. Kr. većina Židova odvedena je kao robovi u Babilonsko carstvo za vrijeme kralja Nabukadnezara II.[8]

Stara Kina

Podrobniji članak o temi: Stara Kina

Karta kine u doba dinastije qin (221 - 206 pr kr)

Karta koja prikazuje Kinu i dinastiju Qin između 221. pr. Kr. i 206. pr. Kr.

Stara Kina bila je jedna od najvećih azijskih civilizacija u starom vijeku. Neki od najvažnijih izuma u povijesti nastali su u njoj: kompas, papir, barut...[13] Prvi Kinezi živjeli su uz rijeke Hoangho i Jangce. Glavna djelatnost bila im je poljoprivreda.[14] Kina je bila organizirana kao monarhija. U početku je njome vladala dinastija Shang, između 1520. pr. Kr. i 1027. pr. Kr.. Vjerovalo se da su vladari dinastije Shang polubožanstva, sinovi raja, zaduženi za dobre odnose između neba i zemlje. Nakon njihova pada na vlast je došla dinastija Chou. Oko 400. pr. Kr. srušena je središnja vlast i brojna su mala kraljevstva ratovala. Kinu je ujedinila dinastija Qin nakon koje je bilo još mnogo različitih kraljevskih dinastija.

Stara Indija

Podrobniji članak o temi: Stara Indija

Građevine mohenjo dara

Građevine u staroindijskom gradu Mohenjo Daro

Prva civilizacija u Indiji stvorena je oko 2500. pr. Kr. uz obalu rijeke Ind (današnji Pakistan). U to doba uzgajalo se kukuruz i pamuk, a postojalo je i pismo kojim su se služili. Najveći gradovi su bili Harappa i Mohenjo Daro. Oko 1600. pr. Kr. to područje osvojili su Arijci koji su uveli klasno društvo - kaste - a o tome, njihovom načinu života i religiji govore spisi Vede.[15] Kao i Kina u to doba, Indija je proizvela mnoge važne izume. Neki od njih su: vaga, ravnalo, šah, pamuk, brojke...[16]

Perzija

Podrobniji članak o temi: Ahemenidsko Perzijsko Carstvo

Karta perzije

Karta Perzije koja pokazuje jezgru i osvajanja prvih velikih kraljeva između 559. pr. Kr. i 486. pr. Kr.

Osnivač Ahemenidske dinastije bio je Ahemen, koji je vladao perzijskim plemenima, ali i priznavao asirsku moć. Međutim, sve se mijenja kad 559. pr. Kr. na vlast dolazi kralj Kir Veliki, koji je srušio okolna kraljevstva, ujedinio Perziju i postavio temelje velikom i moćnom carstvu. Kir je osvojio Lidiju, Malu Aziju i Babiloniju. Pustio je Židove iz ropstva i humano se odnosio prema pokorenim narodima.[17] Sljedeći veliki kralj je Darije I. Veliki, koji je ratovao protiv Grčke, kao i njegov sin Kserkso I. Veliki, koji nije bio toliko tolerantan, ukinio je druge titule i krvavo se obračunao s pokorenim narodima.[18] Nakon njega revolucije su oslabile Perzijsko Carstvo, a jedini posljednji veliki kralj bio je Artakserkso III., koji je uspio vratiti sjaj kruni i carstvu oslabljenom dinastičkim borbama i pobunama.[18]

Posljednji kralj iz ahemenidske dinastije bio je Darije III., kojeg je Aleksandar Veliki porazio 331. pr. Kr. i osvojio Perziju.[18][19] Darija III. je ubio plemić Bes, satrap Baktrije. To je bio kraj velikog i slavnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.

Stari Egipat

Podrobniji članak o temi: Stari Egipat

Jedna od tri najveće civilizacije starog vijeka, Egipat je poznavao pismo još prije samog početka starog vijeka, oko 4000. pr. Kr..[20][21] U početku su postojali Gornji Egipat i Donji Egipat. Oko 3100. pr. Kr. faraon Narmer ih ujedinjuje i osniva Staro egipatsko kraljevstvo.[20] To je bio vrhunac Egipta, u kojem su se gradile piramide. Oko 2040. pr. Kr. osniva se Srednje egipatsko kraljevstvo, a oko 1540. pr. Kr. i Novo egipatsko kraljevstvo.[20] Tijekom 15. stoljeća pr. Kr. stari Egipat je na vrhuncu slave u doba faraona Amenofisa III.. 1152. pr. Kr. umire Ramzes III., posljednji veliki faraon, i započinje pad starog Egipta. Osvajaju ga prvo Asirci, zatim Perzijanci i na kraju Aleksandar Veliki, nakon čega postaje provincija (pokrajina) Rimskog Carstva.

Stara Grčka

Podrobniji članak o temi: Stara Grčka

Najstariji stanovnici stare Grčke bila su plemena: glavna su bila Ahejci i Dorani. Civilizacija se razvija na najvećem otoku, Kreti, koja je isprva bila središte, a kasnije je to bila Mikena, grad na poluotoku Peloponezu koju su osnovali Ahejci. 900. pr. Kr. Ahejce su pokorili Spartanci i tamo osnovali svoj prvi polis, grad-državu, koju su nazvali Sparta. Drugi važni polis bila je Atena.[22] Atena i Sparta su se razlikovali u mnogo stvari; Spartanci nisu marili za plovidbu i imali su strog vojnički sustav, a Atena je bila razvijenija, puna kulture, književnosti i umjetnosti. I oblik vladavine bio je različit: Spartom su vladala dva kralja i Vijeće staraca, vijeće od 28 predstavnika najuglednijih spartanskih obitelji starijih od 60 godina[23][24], a Atena ih je mijenjala. Isprva je bila monarhija, a zatim aristokratska republika, nakon što su aristokrati (najbogatiji i najugledniji građani) preuzeli vlast. Međutim, i narod ("Demos") je htio sudjelovati u vlasti, tako da je Atena postala prva demokracija u povijesti.[23]

Veliki problem za sve grčke polise ubrzo je postala nova velesila s istoka - Perzija (punim imenom Ahemenidsko Perzijsko Carstvo). Pod vodstvom kralja Darija I. Velikog Grci su 490. pr. Kr. napali Grčku, ali su izgubili u bitci kod Maratona. Deset godina kasnije Darijev sin Kserkso I. ponovno je zaratio i pobijedio spartanskog kralja Leonidu i zapalio Atenu, ali su u međuvremenu Grci uništili perzijsku mornaricu i pobijedili ih. 449. pr. Kr. sklopili su Kalijin mir.[18]

Nakon tih ratova u Grčkoj se istaknuo Periklo, koji je nametnuo bogatašima velike poreze i novac koristio za uređenje grada i razvoj umjetnosti. To se naziva "Zlatno doba Atene". Osigurao je sigurnost i poštedu od ratova te gradio veličanstvena djela.[25]

[[|]]

Izvori

  1. Proleksis enciklopedija: Stari vijek
  2. Proleksis enciklopedija: Antika
  3. Hrvatska enciklopedija: Antika
  4. Hrvatska enciklopedija: Pismo
    "Početci pismovnih sustava datiraju već u IV. tisućljeće pr. Kr. u civilizacijama Mezopotamije. Začetci pojave pisma nalaze se u prvim prikazima ceremonija te događaja iz života vladara i osoba."
  5. 5,0 5,1 Pixelizam: Činjenice o Mezopotamiji
  6. Hrvatska enciklopedija:Sargon Veliki
  7. Stara povijest: Hamurabijev zakonik
  8. 8,0 8,1 Hrvatska enciklopedija:Nabukadnezar II. Veliki
  9. 9,0 9,1 Hrvatska enciklopedija: Feničani
  10. Biblija, Knjiga postanka 12:1-2,5
    "I Jahve reče Abramu: 'Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati, i sam ćeš biti blagoslov. (...) I Abram uze sa sobom svoju ženu Saraju, svojeg bratića Lota, svu imovinu što su je namakli i svu čeljad što su stekli u Haranu te svi pođoše u zemlju kanaansku."
  11. Hrvatska enciklopedija: Šaul
  12. Biblija, Prva knjiga o kraljevima 12:19
    "Tako se Izrael odijeli od doma Davidova sve do danas"
  13. Povijest.hr: Izumi Stare Kine
  14. Prezi.com: Drevna Kina
  15. Hrvatska enciklopedija: Povijest Indije
  16. Povijest.hr: Izumi stare Indije
  17. Hrvatska enciklopedija: Kir II. Veliki
  18. 18,0 18,1 18,2 18,3 Hrvatska enciklopedija: Perzija
  19. Proleksis enciklopedija: Aleksandar III. Veliki
  20. 20,0 20,1 20,2 Hrvatska enciklopedija: Povijest Egipta
  21. Encyclopedia Britannica: Stari Egipat
  22. Hrvatska enciklopedija: Povijest Grčke
  23. 23,0 23,1 Hrvatska enciklopedija: Sparta
    "U tom gradu-državi vladala su istovremeno dva kralja, jedan iz roda Agijada, a drugi iz roda Euripontida"
  24. Proleksis enciklopedija: Sparta
    "Gradom su istodobno upravljala dva vladara (iz roda Agijada i Euripontida"
  25. Proleksis enciklopedija: Periklo