FANDOM


(Zanimljivosti)
(Velike civilizacije starog vijeka)
 
(Nisu prikazane 4 međuinačice jednog suradnika)
Redak 40: Redak 40:
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Stara Mezopotamija]]
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Stara Mezopotamija]]
 
[[File:Mezopotamija slike.jpg|left|thumb|280x280px|Piramide u drevnoj Mezopotamiji]]
 
[[File:Mezopotamija slike.jpg|left|thumb|280x280px|Piramide u drevnoj Mezopotamiji]]
Mezopotamija je jedna od najstarijih civilizacija. Već između [[4000. pr. Kr.]] i 3500. pr. Kr. tamo su nastali prvi gradovi.<ref name="pixelizam">Pixelizam: [http://pixelizam.com/5-zanimljivih-cinjenica-o-mezopotamiji-kolijevki-zapadne-civilizacije/ Činjenice o Mezopotamiji]</ref> U Mezopotamiji je izumljen i [[kotač]], jedan od najvažnijih izuma u povijesti.<ref name="pixelizam" /> Građani Mezopotamije održavali su trgovinske veze s [[Arabija|Arabijom]] i [[Indija|Indijom]]. Prva mezopotamska civilizacija bili su [[Sumerani]] koji su imali sustave "grad-država". Najpoznatiji su bili [[Ur]] i [[Uruk]]. U njima su vladali [[Kralj|kraljevi]] kao predstavnici [[Božanstvo|božanstva]] - takav oblik vladavine naziva se [[teokracija]]. Oko [[2300. pr. Kr.]] u Sumer dolazi kralj [[Sargon Veliki]] i osvaja Mezopotamiju - njegova civilizacija će se zvati [[Akad]].<ref>Hrvatska enciklopedija:[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54614 Sargon Veliki]</ref> 150 godina kasnije njegovo [[carstvo]] osvajaju [[Iran|iranski]] [[Narod|narodi]]. Krajem 3. tisućljeća pr. Kr. u [[Anatolija|Anatoliji]] se osniva [[Hetitsko Carstvo]], a zatim [[Babilonsko Carstvo]]. Tu nastaje i prvi zakonik u povijesti, vrlo strogi i okrutni [[Hamurabijev zakonik]], kojega je dao uklesati kralj [[Hamurabi]] osobno.<ref>Stara povijest: [https://www.starapovijest.eu/hamurabijev-zakonik/ Hamurabijev zakonik]</ref>
+
Mezopotamija je jedna od najstarijih civilizacija. Već između [[4000. pr. Kr.]] i 3500. pr. Kr. tamo su nastali prvi gradovi. U Mezopotamiji je izumljen i [[kotač]], jedan od najvažnijih izuma u povijesti.<ref name="pixelizam">Pixelizam: [http://pixelizam.com/5-zanimljivih-cinjenica-o-mezopotamiji-kolijevki-zapadne-civilizacije/ Činjenice o Mezopotamiji]</ref> Građani Mezopotamije održavali su trgovinske veze s [[Arabija|Arabijom]] i [[Indija|Indijom]]. Prva mezopotamska civilizacija bili su [[Sumerani]] koji su imali sustave "grad-država". Najpoznatiji su bili [[Ur]] i [[Uruk]]. U njima su vladali [[Kralj|kraljevi]] kao predstavnici [[Božanstvo|božanstva]] - takav oblik vladavine naziva se [[teokracija]]. Oko [[2300. pr. Kr.]] u Sumer dolazi kralj [[Sargon Veliki]] i osvaja Mezopotamiju - njegova civilizacija će se zvati [[Akad]].<ref>Hrvatska enciklopedija:[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54614 Sargon Veliki]</ref> 150 godina kasnije njegovo [[carstvo]] osvajaju [[Iran|iranski]] [[Narod|narodi]]. Krajem 3. tisućljeća pr. Kr. u [[Anatolija|Anatoliji]] se osniva [[Hetitsko Carstvo]], a zatim [[Babilonsko Carstvo]]. Tu nastaje i prvi zakonik u povijesti, vrlo strogi i okrutni [[Hamurabijev zakonik]], kojega je dao uklesati kralj [[Hamurabi]] osobno.<ref>Stara povijest: [https://www.starapovijest.eu/hamurabijev-zakonik/ Hamurabijev zakonik]</ref>
 
[[File:Karta babilonskog carstva u VI st pr kr.jpg|thumb|200x200px|Veličina '''Babilonskog Carstva '''u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]]]
 
[[File:Karta babilonskog carstva u VI st pr kr.jpg|thumb|200x200px|Veličina '''Babilonskog Carstva '''u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]]]
 
[[1350. pr. Kr.]] uspostavljena je [[Asirija]], a nakon rata na područjima Mezopotamije prevladava [[Asirsko Carstvo]]. Carstvo pada [[612.]], a nakon toga prevlast ponovno osvaja Babilonsko Carstvo kojeg vodi moćni kralj [[Nabukadnezar II.]] i poveo mnoge [[Židovi|Židove]] u ropstvo.<ref name="nabukadnezar">Hrvatska enciklopedija:[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43201 Nabukadnezar II. Veliki]</ref> Nakon njega pada Mezopotamija koju zamjenjuje novo carstvo - [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]].
 
[[1350. pr. Kr.]] uspostavljena je [[Asirija]], a nakon rata na područjima Mezopotamije prevladava [[Asirsko Carstvo]]. Carstvo pada [[612.]], a nakon toga prevlast ponovno osvaja Babilonsko Carstvo kojeg vodi moćni kralj [[Nabukadnezar II.]] i poveo mnoge [[Židovi|Židove]] u ropstvo.<ref name="nabukadnezar">Hrvatska enciklopedija:[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43201 Nabukadnezar II. Veliki]</ref> Nakon njega pada Mezopotamija koju zamjenjuje novo carstvo - [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]].
Redak 49: Redak 49:
 
Feničani su narod koji je dobio ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili. Oko [[3000. pr. Kr.]] došli su iz svoje pradomovine oko [[Crveno more|Crvenog mora]] i postali veliki ribari i trgovci.<ref name="hr">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19217 Feničani]</ref> Najveći fenički gradovi bili su [[Tir]], [[Sidon]], [[Arad]] i najstariji od svih, [[Biblos]].<ref name="hr" /> Osnivali su [[Kolonija|kolonije]] diljem [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], puno prije Grka i Rimljana.
 
Feničani su narod koji je dobio ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili. Oko [[3000. pr. Kr.]] došli su iz svoje pradomovine oko [[Crveno more|Crvenog mora]] i postali veliki ribari i trgovci.<ref name="hr">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19217 Feničani]</ref> Najveći fenički gradovi bili su [[Tir]], [[Sidon]], [[Arad]] i najstariji od svih, [[Biblos]].<ref name="hr" /> Osnivali su [[Kolonija|kolonije]] diljem [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], puno prije Grka i Rimljana.
   
Tisuću godina kasnije od pojave Feničana, pojavio se i drugi narod: Židovi. Njihovu migraiciju započeo je [[Abraham]] koji je s obitelji otišao u [[Kanaan]].<ref>[[Biblija]], [[Knjiga postanka]] 12:1-2,5 <br> ''"I Jahve reče Abramu: 'Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati, i sam ćeš biti blagoslov. (...) I Abram uze sa sobom svoju ženu Saraju, svojeg bratića Lota, svu imovinu što su je namakli i svu čeljad što su stekli u Haranu te svi pođoše u zemlju kanaansku."''</ref> Židovi su prvi u povijesti koji su uveli [[monoteizam]] - vjerovanje
+
Tisuću godina kasnije od pojave Feničana, pojavio se i drugi narod: Židovi. Njihovu migraiciju započeo je [[Abraham]] koji je s obitelji otišao u [[Kanaan]].<ref>[[Biblija]], [[Knjiga postanka]] 12:1-2,5 <br> ''"I Jahve reče Abramu: 'Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati, i sam ćeš biti blagoslov. (...) I Abram uze sa sobom svoju ženu Saraju, svojeg bratića Lota, svu imovinu što su je namakli i svu čeljad što su stekli u Haranu te svi pođoše u zemlju kanaansku."''</ref> Židovi su prvi u povijesti koji su uveli [[monoteizam]] - vjerovanje
 
[[File:David svira kralju šaulu.jpg|left|thumb|332x332px|'''David''' svira na dvoru izraelskog kralja '''Šaula''']]
 
[[File:David svira kralju šaulu.jpg|left|thumb|332x332px|'''David''' svira na dvoru izraelskog kralja '''Šaula''']]
u jednoga [[Bog|Boga]] koji se zove [[Jahve]]. To će vjerovanje imati i druga, srodna [[religija]] - [[kršćanstvo]].
+
u jednoga [[Bog]]a koji se zove [[Jahve]]. To će vjerovanje imati i druga, srodna [[religija]] - [[kršćanstvo]].
   
Oko [[1050. pr. Kr.]] [[Izrael]] su napali [[Filistejci]], neprijatelji Židova. Zbog toga Židovi zatražiše od [[Samuel|Samuela]] da izabere kralja koji će ih braniti i otjerati Filistejce. Prvi kralj židovski bio je [[Šaul]] koji je u početku bio uspješan, ali je postao ljubomoran na [[David|Davida]] i htio ga se riješiti. Neposlušan Bogu, Šaul je poginuo u jednoj bitci protiv Filistejaca.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59380 Šaul]</ref> Šaula je kao izraelskog kralja naslijedio [[David]], a njega je naslijedio sin [[Salomon]]. Nakon Salomonove smrti Izraelsko kraljevstvo se podijelilo<ref>[[Biblija]], [[Prva knjiga o kraljevima]] 12:19 <br> ''"Tako se Izrael odijeli od doma Davidova sve do danas"''</ref>, a [[586. pr. Kr.]] većina Židova odvedena je kao robovi u Babilonsko carstvo za vrijeme kralja Nabukadnezara II.<ref name="nabukadnezar" />
+
Oko [[1050. pr. Kr.]] [[Izrael]] su napali [[Filistejci]], neprijatelji Židova. Zbog toga Židovi zatražiše od [[Samuel]]a da izabere kralja koji će ih braniti i otjerati Filistejce. Prvi kralj židovski bio je [[Šaul]] koji je u početku bio uspješan, ali je postao ljubomoran na [[David]]a i htio ga se riješiti. Neposlušan Bogu, Šaul je poginuo u jednoj bitci protiv Filistejaca.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59380 Šaul]</ref> Šaula je kao izraelskog kralja naslijedio [[David]], a njega je naslijedio sin [[Salomon]]. Nakon Salomonove smrti Izraelsko kraljevstvo se podijelilo<ref>[[Biblija]], [[Prva knjiga o kraljevima]] 12:19 <br> ''"Tako se Izrael odijeli od doma Davidova sve do danas"''</ref>, a [[586. pr. Kr.]] većina Židova odvedena je kao robovi u Babilonsko carstvo za vrijeme kralja Nabukadnezara II.<ref name="nabukadnezar" />
   
 
=== Stara Kina ===
 
=== Stara Kina ===
Redak 69: Redak 69:
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
 
[[File:Karta perzije.jpg|thumb|300x300px|Karta Perzije koja pokazuje jezgru i osvajanja prvih velikih kraljeva između [[559. pr. Kr.]] i [[486. pr. Kr.]]]]
 
[[File:Karta perzije.jpg|thumb|300x300px|Karta Perzije koja pokazuje jezgru i osvajanja prvih velikih kraljeva između [[559. pr. Kr.]] i [[486. pr. Kr.]]]]
Osnivač [[Ahemenidska dinastija|Ahemenidske dinastije]] bio je [[Ahemen]], koji je vladao perzijskim plemenima, ali i priznavao asirsku moć. Međutim, sve se mijenja kad [[559. pr. Kr.]] na vlast dolazi kralj Kir Veliki, koji je srušio okolna kraljevstva, ujedinio Perziju i postavio temelje velikom i moćnom carstvu. Kir je osvojio Lidiju, Malu Aziju i Babiloniju. Pustio je Židove iz ropstva i humano se odnosio prema pokorenim narodima.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=31567 Kir II. Veliki]</ref> Sljedeći veliki kralj je [[Darije I. Veliki]], koji je ratovao protiv Grčke, kao i njegov sin [[Kserkso I. Veliki]], koji nije bio toliko tolerantan, ukinio je druge titule i krvavo se obračunao s pokorenim narodima.<ref name="perz">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=47792 Perzija]</ref> Nakon njega revolucije su oslabile Perzijsko Carstvo, a jedini posljednji veliki kralj bio je [[Artakserkso III.]], koji je uspio vratiti sjaj kruni i carstvu oslabljenom dinastičkim borbama i pobunama.<ref name="perz" />
+
Osnivač [[Ahemenidska dinastija|Ahemenidske dinastije]] bio je [[Ahemen]], koji je vladao perzijskim plemenima, ali i priznavao asirsku moć. Međutim, sve se mijenja kad [[559. pr. Kr.]] na vlast dolazi kralj Kir Veliki, koji je srušio okolna kraljevstva, ujedinio Perziju i postavio temelje velikom i moćnom carstvu. Kir je osvojio Lidiju, Malu Aziju i Babiloniju. Pustio je Židove iz ropstva i humano se odnosio prema pokorenim narodima.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=31567 Kir II. Veliki]</ref> Sljedeći veliki kralj je [[Darije I. Veliki]], koji je ratovao protiv Grčke, kao i njegov sin [[Kserkso I. Veliki]], koji nije bio toliko tolerantan, ukinio je druge titule i krvavo se obračunao s pokorenim narodima.<ref name="perz">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=47792 Perzija]</ref> Nakon njega revolucije su oslabile Perzijsko Carstvo, a jedini posljednji veliki kralj bio je [[Artakserkso III.]], koji je uspio vratiti sjaj kruni i carstvu oslabljenom dinastičkim borbama i pobunama.<ref name="perz" />
   
 
Posljednji kralj iz ahemenidske dinastije bio je [[Darije III.]], kojeg je Aleksandar Veliki porazio [[331. pr. Kr.]] i osvojio Perziju.<ref name="perz" /><ref name="aleks">Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/7791 Aleksandar III. Veliki]</ref> Darija III. je ubio plemić [[Bes]], [[satrap]] [[Baktrija|Baktrije]]. To je bio kraj velikog i slavnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
 
Posljednji kralj iz ahemenidske dinastije bio je [[Darije III.]], kojeg je Aleksandar Veliki porazio [[331. pr. Kr.]] i osvojio Perziju.<ref name="perz" /><ref name="aleks">Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/7791 Aleksandar III. Veliki]</ref> Darija III. je ubio plemić [[Bes]], [[satrap]] [[Baktrija|Baktrije]]. To je bio kraj velikog i slavnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Redak 83: Redak 83:
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Stara Grčka]]
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Stara Grčka]]
 
[[File:Karta stare grčke.jpg|thumb|233x233px|Karta '''Stare Grčke '''koja pokazuje najveće polise ('''Atena, Sparta)''' i okolicu]]
 
[[File:Karta stare grčke.jpg|thumb|233x233px|Karta '''Stare Grčke '''koja pokazuje najveće polise ('''Atena, Sparta)''' i okolicu]]
Najstariji stanovnici stare Grčke bila su plemena: glavna su bila [[Ahejci]] i [[Dorani]]. Civilizacija se razvija na najvećem otoku, [[Kreta|Kreti]], koja je isprva bila središte, a kasnije je to bila [[Mikena]], grad na poluotoku [[Peloponez|Peloponezu]] koju su osnovali Ahejci. [[900. pr. Kr.]] Ahejce su pokorili Spartanci i tamo osnovali svoj prvi ''[[polis]]'', grad-državu, koju su nazvali [[Sparta]]. Drugi važni polis bila je [[Atena]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23212#poglavlje4493291 Povijest Grčke]</ref> Atena i Sparta su se razlikovali u mnogo stvari; Spartanci nisu marili za plovidbu i imali su strog vojnički sustav, a Atena je bila razvijenija, puna kulture, književnosti i umjetnosti. I oblik vladavine bio je različit: Spartom su vladala dva kralja i [[Vijeće staraca]], vijeće od 28 predstavnika najuglednijih spartanskih obitelji starijih od 60 godina<ref name="sparta">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57338 Sparta]</ref><ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/46484/ Sparta] <br> ''"Gradom su istodobno upravljala dva vladara (iz roda Agijada i Euripontida)"''</ref>, a Atena ih je mijenjala. Isprva je bila monarhija, a zatim [[aristokratska republika]], nakon što su ''aristokrati'' (najbogatiji i najugledniji građani) preuzeli vlast. Međutim, i narod (''"Demos"'') je htio sudjelovati u vlasti, tako da je Atena postala prva [[demokracija]] u povijesti.<ref name="sparta" />
+
Najstariji stanovnici stare Grčke bila su plemena: glavna su bila [[Ahejci]] i [[Dorani]]. Civilizacija se razvija na najvećem otoku, [[Kreta|Kreti]], koja je isprva bila središte, a kasnije je to bila [[Mikena]], grad na poluotoku [[Peloponez]]u koju su osnovali Ahejci. [[900. pr. Kr.]] Ahejce su pokorili Spartanci i tamo osnovali svoj prvi ''[[polis]]'', grad-državu, koju su nazvali [[Sparta]]. Drugi važni polis bila je [[Atena]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23212#poglavlje4493291 Povijest Grčke]</ref> Atena i Sparta su se razlikovali u mnogo stvari; Spartanci nisu marili za plovidbu i imali su strog vojnički sustav, a Atena je bila razvijenija, puna kulture, književnosti i umjetnosti. I oblik vladavine bio je različit: Spartom su vladala dva kralja i [[Vijeće staraca]], vijeće od 28 predstavnika najuglednijih spartanskih obitelji starijih od 60 godina<ref name="sparta">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57338 Sparta]</ref><ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/46484/ Sparta] <br> ''"Gradom su istodobno upravljala dva vladara (iz roda Agijada i Euripontida)"''</ref>, a Atena ih je mijenjala. Isprva je bila monarhija, a zatim [[aristokratska republika]], nakon što su ''aristokrati'' (najbogatiji i najugledniji građani) preuzeli vlast. Međutim, i narod (''"Demos"'') je htio sudjelovati u vlasti, tako da je Atena postala prva [[demokracija]] u povijesti.<ref name="sparta" />
 
[[File:Karta grčko-perzijskih ratova.png|left|thumb|300x300px|Karta koja pokazuje '''grčko-perzijske ratove, '''bitke i napade u doba '''Darija I. '''i '''Kserksa '''([[490. pr. Kr.]] - [[480. pr. Kr.]])]]
 
[[File:Karta grčko-perzijskih ratova.png|left|thumb|300x300px|Karta koja pokazuje '''grčko-perzijske ratove, '''bitke i napade u doba '''Darija I. '''i '''Kserksa '''([[490. pr. Kr.]] - [[480. pr. Kr.]])]]
 
Veliki problem za sve grčke polise ubrzo je postala nova velesila s istoka - Perzija (punim imenom Ahemenidsko Perzijsko Carstvo). Pod vodstvom kralja Darija I. Velikog Grci su [[490. pr. Kr.]] napali Grčku, ali su izgubili u [[Bitka kod Maratona|bitci kod Maratona]]. Deset godina kasnije Darijev sin Kserkso I. ponovno je zaratio i pobijedio spartanskog kralja [[Leonida|Leonidu]] i zapalio Atenu, ali su u međuvremenu Grci uništili perzijsku mornaricu i pobijedili ih. [[449. pr. Kr.]] sklopili su [[Kalijin mir]].<ref name="perz" />
 
Veliki problem za sve grčke polise ubrzo je postala nova velesila s istoka - Perzija (punim imenom Ahemenidsko Perzijsko Carstvo). Pod vodstvom kralja Darija I. Velikog Grci su [[490. pr. Kr.]] napali Grčku, ali su izgubili u [[Bitka kod Maratona|bitci kod Maratona]]. Deset godina kasnije Darijev sin Kserkso I. ponovno je zaratio i pobijedio spartanskog kralja [[Leonida|Leonidu]] i zapalio Atenu, ali su u međuvremenu Grci uništili perzijsku mornaricu i pobijedili ih. [[449. pr. Kr.]] sklopili su [[Kalijin mir]].<ref name="perz" />
Redak 94: Redak 94:
 
Najveća starovjekovna civilizacija bez sumnje je Rim. Prema legendi, osnovala su ga braća [[Romul]] i [[Rem]] godine [[753. pr. Kr.]].<ref name="rim">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53325 Romul i Rem]</ref> Otada pa sve do [[500. pr. Kr.]] Rim je bio [[kraljevina]]; međutim, te godine protjeran je zadnji od sedam kraljeva, [[Lucije Tarkvinije Oholi]] i uspostavljena je [[Rimska republika]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=52920 Rimsko Carstvo]</ref> Nakon što je zavladao Italijom, Rim je počeo osvajati. Zbog sukoba oko [[Kartaga|Kartage]] započeli su [[Punski ratovi]], koji su trajali od [[264. pr. Kr.]] do [[146. pr. Kr.]]. U njima je pobijedio Rim, te osvojio Kartagu i dio Afrike.<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/54140/ Punski ratovi]</ref> Republika polagano oslabljuje, što se vidi i u tome da je [[Gaj Julije Cezar]] doživotno vladao i gotovo dosegnuo kraljevski status. Godine [[27. pr. Kr.]] osniva se Rimsko Carstvo čiji je prvi car bio [[August|Oktavijan August]].<ref name="rim" />
 
Najveća starovjekovna civilizacija bez sumnje je Rim. Prema legendi, osnovala su ga braća [[Romul]] i [[Rem]] godine [[753. pr. Kr.]].<ref name="rim">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53325 Romul i Rem]</ref> Otada pa sve do [[500. pr. Kr.]] Rim je bio [[kraljevina]]; međutim, te godine protjeran je zadnji od sedam kraljeva, [[Lucije Tarkvinije Oholi]] i uspostavljena je [[Rimska republika]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=52920 Rimsko Carstvo]</ref> Nakon što je zavladao Italijom, Rim je počeo osvajati. Zbog sukoba oko [[Kartaga|Kartage]] započeli su [[Punski ratovi]], koji su trajali od [[264. pr. Kr.]] do [[146. pr. Kr.]]. U njima je pobijedio Rim, te osvojio Kartagu i dio Afrike.<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/54140/ Punski ratovi]</ref> Republika polagano oslabljuje, što se vidi i u tome da je [[Gaj Julije Cezar]] doživotno vladao i gotovo dosegnuo kraljevski status. Godine [[27. pr. Kr.]] osniva se Rimsko Carstvo čiji je prvi car bio [[August|Oktavijan August]].<ref name="rim" />
 
[[File:Karta zapadnog i istočnog rimskog carstva i plemena.png|left|thumb|276x276px|Karta koja pokazuje Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo, veliku seobu okolnih plemena i pad Zapadnog Carstva]]
 
[[File:Karta zapadnog i istočnog rimskog carstva i plemena.png|left|thumb|276x276px|Karta koja pokazuje Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo, veliku seobu okolnih plemena i pad Zapadnog Carstva]]
Car [[Klaudije]] osvojio je [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], a zadnji iz dinastije [[Julijevci|Julijevaca]] bio je [[Neron]]. [[69.]] godine na vlast dolazi car [[Vespazijan]] iz dinastije [[Flavijevci|Flavijevaca]]. Rimsko Carstvo doživjelo je vrhunac pod carem [[Trajan|Trajanom]] - prostiralo se od [[Škotska|Škotske]] do Mezopotamije i uključivalo sjevernu [[Afrika|Afriku]].<ref>Vojna povijest: [https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/vrhunac-imperijalne-rimske-vojske-1099700 Vrhunac Rimskog Carstva]</ref> Važan car je bio i [[Konstantin Veliki]] koji je uredio državu i zaustavio [[Progoni kršćana|progone kršćana]]. Godine [[395.]] car [[Teodozije]] u strahu od napada dijeli Rimsko Carstvo. [[476.]] pada [[Zapadno Rimsko Carstvo]] čime i službeno završava stari vijek.<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/55787/ Zapadno Rimsko Carstvo]</ref>
+
Car [[Klaudije]] osvojio je [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], a zadnji iz dinastije [[Julijevci|Julijevaca]] bio je [[Neron]]. [[69.]] godine na vlast dolazi car [[Vespazijan]] iz dinastije [[Flavijevci|Flavijevaca]]. Rimsko Carstvo doživjelo je vrhunac pod carem [[Trajan]]om - prostiralo se od [[Škotska|Škotske]] do Mezopotamije i uključivalo sjevernu [[Afrika|Afriku]].<ref>Vojna povijest: [https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/vrhunac-imperijalne-rimske-vojske-1099700 Vrhunac Rimskog Carstva]</ref> Važan car je bio i [[Konstantin Veliki]] koji je uredio državu i zaustavio [[Progoni kršćana|progone kršćana]]. Godine [[395.]] car [[Teodozije]] u strahu od napada dijeli Rimsko Carstvo. [[476.]] pada [[Zapadno Rimsko Carstvo]] čime i službeno završava stari vijek.<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/55787/ Zapadno Rimsko Carstvo]</ref>
  +
 
== Kultura ==
 
== Kultura ==
   
Redak 100: Redak 100:
 
''Podrobniji članak o temama'': [[Umjetnost starog vijeka]], [[Povijest znanosti]], [[Tehnologija starog vijeka]]
 
''Podrobniji članak o temama'': [[Umjetnost starog vijeka]], [[Povijest znanosti]], [[Tehnologija starog vijeka]]
 
[[File:Artemidin hram u efezu.jpg|thumb|330x330px|'''Artemidin hram u Efezu, '''jedno od sedam svjetskih čuda i prekrasna građevina iz Stare Grčke]]
 
[[File:Artemidin hram u efezu.jpg|thumb|330x330px|'''Artemidin hram u Efezu, '''jedno od sedam svjetskih čuda i prekrasna građevina iz Stare Grčke]]
U starom vijeku se po prvi put razvila i [[umjetnost]]. Stvarali su se kipovi i slike, te su se pisale knjige. Posebno je razvijeno bilo graditeljstvo, o čemu svjedoče goleme palače u staroj Grčkoj i Rimu. U starom Egiptu, s druge strane, bile su izgrađene velike [[piramide]], što govori u prilog tehnološkoj moći starog Egipta. Brojne stvari izumljene su tijekom starog vijeka, ponajviše u Kini i Indiji (svila, kompas, barut, vaga, ravnalo, brojevi...). U starom Rimu je izumljen [[cement]]. Najviše znanosti i umjetnosti ostavljeno je u staroj Grčkoj, gdje je mnoštvo gradova i prekrasnih građevina. Stari Grci su također izumili mnoštvo važnih stvari: [[sport]], [[sud]], [[Drama|dramu]], [[Fizika|fiziku]], i antičku vrstu [[Alarm|alarma]].<ref>Monix.rs: [http://monix.rs/izumi-anticke-grcke/ Izumi stare Grčke]</ref><ref>National Geographic: [https://www.nationalgeographic.rs/vesti/8402-5-izuma-anticke-grcke-bez-kojih-ne-bismo-mogli-da-zamislimo-svet.html 5 najvažnijih izuma antičke Grčke]</ref>
+
U starom vijeku se po prvi put razvila i [[umjetnost]]. Stvarali su se kipovi i slike, te su se pisale knjige. Posebno je razvijeno bilo graditeljstvo, o čemu svjedoče goleme palače u staroj Grčkoj i Rimu. U starom Egiptu, s druge strane, bile su izgrađene velike [[piramide]], što govori u prilog tehnološkoj moći starog Egipta. Brojne stvari izumljene su tijekom starog vijeka, ponajviše u Kini i Indiji (svila, kompas, barut, vaga, ravnalo, brojevi...). U starom Rimu je izumljen [[cement]]. Najviše znanosti i umjetnosti ostavljeno je u staroj Grčkoj, gdje je mnoštvo gradova i prekrasnih građevina. Stari Grci su također izumili mnoštvo važnih stvari: [[šport]], [[sud]], [[Drama|dramu]], [[Fizika|fiziku]], i antičku vrstu [[Alarm|alarma]].<ref>Monix.rs: [http://monix.rs/izumi-anticke-grcke/ Izumi stare Grčke]</ref><ref>National Geographic: [https://www.nationalgeographic.rs/vesti/8402-5-izuma-anticke-grcke-bez-kojih-ne-bismo-mogli-da-zamislimo-svet.html 5 najvažnijih izuma antičke Grčke]</ref>
   
 
=== Religija ===
 
=== Religija ===
Redak 133: Redak 133:
 
==== Kršćanstvo ====
 
==== Kršćanstvo ====
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Kršćanstvo]]
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Kršćanstvo]]
[[File:Isus.jpg|thumb|225x225px|'''Isus Krist, '''sin Božji, Spasitelj svijeta i širitelj dobre vijesti o Božjem milosrđu, ljubavi i dobroti]]
+
[[File:Isus.jpg|thumb|225x225px|'''Isus Krist, '''sin Božji, Spasitelj svijeta i širitelj dobre vijesti o Božjem milosrđu, ljubavi i dobroti|left]]
 
Početkom 1. stoljeća poslije Krista stvorila se nova religija - kršćanstvo. Prelaskom u novo stoljeće rođen je [[Isus Krist]], sin Božji. U ono okrutno doba Isus je propovijedao ljubav, milosrđe, dobrotu prema bližnjem, nesebičnost i skromnost, za razliku od židova koji su se strogo držali pravila i nisu marili za narod. Isus je bio razapet na križu zbog toga od strane svojih židovskih neprijatelja, ali je uskrsnuo i uzašao na nebo.<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/58737/ Isus Krist]</ref> Njegovi [[apostoli]] su dalje širili kršćanstvo, te se proširilo do Rima. Isprva su neki carevi progonili kršćanstvo, ali je Konstantin I. Veliki ozakonio kršćanstvo koje je kasnije postalo i glavna državna religija. Kršćanstvo je kroz povijest imalo veliki utjecaj, a ima ga i danas, kad je u svijetu preko 2,7 milijardi kršćana.
 
Početkom 1. stoljeća poslije Krista stvorila se nova religija - kršćanstvo. Prelaskom u novo stoljeće rođen je [[Isus Krist]], sin Božji. U ono okrutno doba Isus je propovijedao ljubav, milosrđe, dobrotu prema bližnjem, nesebičnost i skromnost, za razliku od židova koji su se strogo držali pravila i nisu marili za narod. Isus je bio razapet na križu zbog toga od strane svojih židovskih neprijatelja, ali je uskrsnuo i uzašao na nebo.<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/58737/ Isus Krist]</ref> Njegovi [[apostoli]] su dalje širili kršćanstvo, te se proširilo do Rima. Isprva su neki carevi progonili kršćanstvo, ali je Konstantin I. Veliki ozakonio kršćanstvo koje je kasnije postalo i glavna državna religija. Kršćanstvo je kroz povijest imalo veliki utjecaj, a ima ga i danas, kad je u svijetu preko 2,7 milijardi kršćana.
   
Redak 140: Redak 140:
 
* Stari vijek je najdulje od 4 razdoblja moderne povijesti - trajalo je čak 3976 godina.
 
* Stari vijek je najdulje od 4 razdoblja moderne povijesti - trajalo je čak 3976 godina.
   
* Iako su stari Indijci izumili brojeve, nisu izumili [[Nula|nulu]] - nju su dodali [[Arapi]] nakon čega se brojevni sustav proširio u Europu.
+
* Iako su stari Indijci izumili brojeve, nisu izumili [[Nula|nulu]] - nju su dodali [[Arapi]] nakon čega se brojevni sustav proširio u Europu.[[File:Miyanrudan.jpg|thumb|330x330px|Karta koja prikazuje Mezopotamiju i dvije glavne rijeke: '''Eufrat i Tigris''' - zbog toga se Mezopotamija i zove ''Zemlja između dvije rijeke'']]
   
 
* Mezopotamija se na [[Perzijski jezik|starom perzijskom jeziku]] kaže ''Miyanrudan'', što znači "Zemlja između dvije rijeke".
 
* Mezopotamija se na [[Perzijski jezik|starom perzijskom jeziku]] kaže ''Miyanrudan'', što znači "Zemlja između dvije rijeke".
Redak 160: Redak 160:
 
* U starom Egiptu je bio osuđen na smrt onaj koji bi ubio mačku.
 
* U starom Egiptu je bio osuđen na smrt onaj koji bi ubio mačku.
   
* Egipatske piramide nisu gradili robovi nego plaćeni majstori.
+
* Egipatske piramide nisu gradili robovi nego plaćeni majstori.[[File:Šipak-nar.jpg|left|thumb|300x300px|'''Nar, '''antičko voće, u Perziji ''voće bogova'']]
   
 
* Znanstvenici su nazvali neke planete prema imenima rimskih bogova.
 
* Znanstvenici su nazvali neke planete prema imenima rimskih bogova.
Redak 170: Redak 170:
 
* U staroj Perziji [[nar]] je bio smatran voćem za bogove.
 
* U staroj Perziji [[nar]] je bio smatran voćem za bogove.
   
* [[Čaj]] je otkriven u staroj Kini, a otkrio ga je car [[Shen-Nong]].
+
* [[Čaj]] je otkriven u staroj Kini, a otkrio ga je car [[Shen-Nong]].[[File:Čaj-kina.jpg|thumb|232x232px|Car '''Shen-Nong '''otkriva čaj]]
   
 
* [[Hijeroglifi]] zapravo nisu izum starih Egipćana, nego su ih u Egipat donijeli osvajači iz zapadne Azije. Također, oni ne sadrže nikakve kletve ili čarolije, nego samo opisuju važne povijesne događaje.
 
* [[Hijeroglifi]] zapravo nisu izum starih Egipćana, nego su ih u Egipat donijeli osvajači iz zapadne Azije. Također, oni ne sadrže nikakve kletve ili čarolije, nego samo opisuju važne povijesne događaje.
Redak 177: Redak 177:
   
 
* Egipat je bila prva civilizacija koja je ikad sklopila [[mirovni ugovor]]. To se dogodilo nakon [[Bitka kod Kadeša|bitke kod Kadeša]] [[1296. pr. Kr.]] gdje su ratovali protiv [[Hetitsko Carstvo|Hetitskog Carstva]].
 
* Egipat je bila prva civilizacija koja je ikad sklopila [[mirovni ugovor]]. To se dogodilo nakon [[Bitka kod Kadeša|bitke kod Kadeša]] [[1296. pr. Kr.]] gdje su ratovali protiv [[Hetitsko Carstvo|Hetitskog Carstva]].
 
[[|]]
 
   
 
==Izvori==
 
==Izvori==
Redak 189: Redak 187:
 
[[Kategorija:Povijest]]
 
[[Kategorija:Povijest]]
 
[[Kategorija:Stari vijek]]
 
[[Kategorija:Stari vijek]]
[[Kategorija:Manja povijesna razdoblja]]
 

Trenutačna izmjena od 13:53, 10. prosinca 2019.


Stari vijek je povijesno razdoblje koje je trajalo od 3500. g. pr. Kr. do 476. godine. Pojava pisma okončala je prapovijest, a razdoblje koje je uslijedilo sljedećih četiri tisuće godina naziva se stari vijek.[1]

Ponekad se za stari vijek pogrešno koristi termin "antika", no stari vijek je povijesno razdoblje u cijelom svijetu, sa strogo određenim granicama, dok je antika termin koji označava samo grčko-rimsku povijest i nema jednake granice kao srednji vijek.[2][3]

Podjela Edit

Kao i sva druga veća povijesna razdoblja (osim Suvremenog doba), Stari vijek također ima podjelu. Za razliku od Kamenog i Metalnog doba, Stari vijek (a i periodi nakon njega) ima samo dva manja razdoblja, koja se nazivaju Rani stari vijek i Kasni stari vijek. Kronološki to izgleda ovako:

1. Rani stari vijek - 3500. pr. Kr. - 0.

2. Kasni stari vijek - 0. - 476.

Smatra se da je Rani stari vijek više doba u kojem su najmoćniji stara Grčka, Egipat i azijske države (Perzija i Mezopotamija, a i Stara Kina te Stara Indija, dok je Novi stari vijek doba u kojem grčka moć polako opada, a jača moć Rimskog Carstva i općenito jača monarhija u Europi, gdje je i mnogo plemena u to doba (Germani, Angli, Sasi...) Također, u to doba jača i kršćanstvo, protiv kojeg su se neki rimski carevi borili, ali neuspješno.

Važno je i napomenuti da je Rani stari vijek kronološki otprilike jednak Metalnom dobu - tijekom njega najviše se koristi metal. Željezno doba, zadnji period unutar Metalnog doba, završava početkom 1. stoljeća poslije Krista, čime Kasni stari vijek predstavlja napredak, te je razvijeniji, jači i moćniji od Ranog.

Kraj neolitika i počeci Starog vijeka Edit

Od 6500. pr. Kr. do 3500. pr. Kr. trajalo je Mlađe kameno doba, poznato i kao "neolitik". Do tog doba ljudi su uglavnom bili u velikim zajednicama koje su se zvale rodovi. Počeli su već i graditi kuće. Neke od najčešćih bile su kolibe, male kućice na livadama ili na rubovima šume, zemunice, napola ukopane ili podzemne kućice u dolinama, te sojenice, kuće na vodi. Ljudi se više nisu selili, nego su bili na istom mjestu i život je bio lakši.

No negdje sredinom 4. tisućljeća pr. Kr., nastalo je pismo. To je jedan od najvažnijih izuma, gdje se riječi i rečenice prenose na papir. Pisma su uglavnom nastajala istodobno. Tome su prethodili špiljski crteži. Prvo je u Mezopotamiji nastalo klinasto pismo u to doba, koje se koristilo na ceremonijama ili za prikazivanje života vladara i važnih osoba.[4] Nastanak pisma označuje i početak starog vijeka.

Velike civilizacije starog vijeka Edit

Mezopotamija Edit

Podrobniji članak o temi: Stara Mezopotamija

Mezopotamija slike

Piramide u drevnoj Mezopotamiji

Mezopotamija je jedna od najstarijih civilizacija. Već između 4000. pr. Kr. i 3500. pr. Kr. tamo su nastali prvi gradovi. U Mezopotamiji je izumljen i kotač, jedan od najvažnijih izuma u povijesti.[5] Građani Mezopotamije održavali su trgovinske veze s Arabijom i Indijom. Prva mezopotamska civilizacija bili su Sumerani koji su imali sustave "grad-država". Najpoznatiji su bili Ur i Uruk. U njima su vladali kraljevi kao predstavnici božanstva - takav oblik vladavine naziva se teokracija. Oko 2300. pr. Kr. u Sumer dolazi kralj Sargon Veliki i osvaja Mezopotamiju - njegova civilizacija će se zvati Akad.[6] 150 godina kasnije njegovo carstvo osvajaju iranski narodi. Krajem 3. tisućljeća pr. Kr. u Anatoliji se osniva Hetitsko Carstvo, a zatim Babilonsko Carstvo. Tu nastaje i prvi zakonik u povijesti, vrlo strogi i okrutni Hamurabijev zakonik, kojega je dao uklesati kralj Hamurabi osobno.[7]

Karta babilonskog carstva u VI st pr kr

Veličina Babilonskog Carstva u 6. stoljeću pr. Kr.

1350. pr. Kr. uspostavljena je Asirija, a nakon rata na područjima Mezopotamije prevladava Asirsko Carstvo. Carstvo pada 612., a nakon toga prevlast ponovno osvaja Babilonsko Carstvo kojeg vodi moćni kralj Nabukadnezar II. i poveo mnoge Židove u ropstvo.[8] Nakon njega pada Mezopotamija koju zamjenjuje novo carstvo - Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.

Feničani i Židovi Edit

Podrobniji članak o temama: Feničani, Židovi

Feničani su narod koji je dobio ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili. Oko 3000. pr. Kr. došli su iz svoje pradomovine oko Crvenog mora i postali veliki ribari i trgovci.[9] Najveći fenički gradovi bili su Tir, Sidon, Arad i najstariji od svih, Biblos.[9] Osnivali su kolonije diljem Sredozemnog mora, puno prije Grka i Rimljana.

Tisuću godina kasnije od pojave Feničana, pojavio se i drugi narod: Židovi. Njihovu migraiciju započeo je Abraham koji je s obitelji otišao u Kanaan.[10] Židovi su prvi u povijesti koji su uveli monoteizam - vjerovanje

David svira kralju šaulu

David svira na dvoru izraelskog kralja Šaula

u jednoga Boga koji se zove Jahve. To će vjerovanje imati i druga, srodna religija - kršćanstvo.

Oko 1050. pr. Kr. Izrael su napali Filistejci, neprijatelji Židova. Zbog toga Židovi zatražiše od Samuela da izabere kralja koji će ih braniti i otjerati Filistejce. Prvi kralj židovski bio je Šaul koji je u početku bio uspješan, ali je postao ljubomoran na Davida i htio ga se riješiti. Neposlušan Bogu, Šaul je poginuo u jednoj bitci protiv Filistejaca.[11] Šaula je kao izraelskog kralja naslijedio David, a njega je naslijedio sin Salomon. Nakon Salomonove smrti Izraelsko kraljevstvo se podijelilo[12], a 586. pr. Kr. većina Židova odvedena je kao robovi u Babilonsko carstvo za vrijeme kralja Nabukadnezara II.[8]

Stara Kina Edit

Podrobniji članak o temi: Stara Kina

Karta kine u doba dinastije qin (221 - 206 pr kr)

Karta koja prikazuje Kinu i dinastiju Qin između 221. pr. Kr. i 206. pr. Kr.

Stara Kina bila je jedna od najvećih azijskih civilizacija u starom vijeku. Neki od najvažnijih izuma u povijesti nastali su u njoj: kompas, papir, barut...[13] Prvi Kinezi živjeli su uz rijeke Hoangho i Jangce. Glavna djelatnost bila im je poljoprivreda.[14] Kina je bila organizirana kao monarhija. U početku je njome vladala dinastija Shang, između 1520. pr. Kr. i 1027. pr. Kr.. Vjerovalo se da su vladari dinastije Shang polubožanstva, sinovi raja, zaduženi za dobre odnose između neba i zemlje. Nakon njihova pada na vlast je došla dinastija Chou. Oko 400. pr. Kr. srušena je središnja vlast i brojna su mala kraljevstva ratovala. Kinu je ujedinila dinastija Qin nakon koje je bilo još mnogo različitih kraljevskih dinastija.

Stara Indija Edit

Podrobniji članak o temi: Stara Indija

Građevine mohenjo dara

Građevine u staroindijskom gradu Mohenjo Daro

Prva civilizacija u Indiji stvorena je oko 2500. pr. Kr. uz obalu rijeke Ind (današnji Pakistan). U to doba uzgajalo se kukuruz i pamuk, a postojalo je i pismo kojim su se služili. Najveći gradovi su bili Harappa i Mohenjo Daro. Oko 1600. pr. Kr. to područje osvojili su Arijci koji su uveli klasno društvo - kaste - a o tome, njihovom načinu života i religiji govore spisi Vede.[15] Kao i Kina u to doba, Indija je proizvela mnoge važne izume. Neki od njih su: vaga, ravnalo, šah, pamuk, brojke...[16]

Perzija Edit

Podrobniji članak o temi: Ahemenidsko Perzijsko Carstvo

Karta perzije

Karta Perzije koja pokazuje jezgru i osvajanja prvih velikih kraljeva između 559. pr. Kr. i 486. pr. Kr.

Osnivač Ahemenidske dinastije bio je Ahemen, koji je vladao perzijskim plemenima, ali i priznavao asirsku moć. Međutim, sve se mijenja kad 559. pr. Kr. na vlast dolazi kralj Kir Veliki, koji je srušio okolna kraljevstva, ujedinio Perziju i postavio temelje velikom i moćnom carstvu. Kir je osvojio Lidiju, Malu Aziju i Babiloniju. Pustio je Židove iz ropstva i humano se odnosio prema pokorenim narodima.[17] Sljedeći veliki kralj je Darije I. Veliki, koji je ratovao protiv Grčke, kao i njegov sin Kserkso I. Veliki, koji nije bio toliko tolerantan, ukinio je druge titule i krvavo se obračunao s pokorenim narodima.[18] Nakon njega revolucije su oslabile Perzijsko Carstvo, a jedini posljednji veliki kralj bio je Artakserkso III., koji je uspio vratiti sjaj kruni i carstvu oslabljenom dinastičkim borbama i pobunama.[18]

Posljednji kralj iz ahemenidske dinastije bio je Darije III., kojeg je Aleksandar Veliki porazio 331. pr. Kr. i osvojio Perziju.[18][19] Darija III. je ubio plemić Bes, satrap Baktrije. To je bio kraj velikog i slavnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.

Stari Egipat Edit

Podrobniji članak o temi: Stari Egipat

Piramida egipatskog društva

Piramida koja pokazuje staleže društva u Starom Egiptu

Jedna od tri najveće civilizacije starog vijeka, Egipat je poznavao pismo još prije samog početka starog vijeka, oko 4000. pr. Kr..[20][21] U početku su postojali Gornji Egipat i Donji Egipat. Oko 3100. pr. Kr. faraon Narmer ih ujedinjuje i osniva Staro egipatsko kraljevstvo.[20] To je bio vrhunac Egipta, u kojem su se gradile piramide. Oko 2040. pr. Kr. osniva se Srednje egipatsko kraljevstvo, a oko 1540. pr. Kr. i Novo egipatsko kraljevstvo.[20] Tijekom 15. stoljeća pr. Kr. stari Egipat je na vrhuncu slave u doba faraona Amenofisa III.. 1152. pr. Kr. umire Ramzes III., posljednji veliki faraon, i započinje pad starog Egipta. Osvajaju ga prvo Asirci, zatim Perzijanci i na kraju Aleksandar Veliki, nakon čega postaje provincija (pokrajina) Rimskog Carstva.

Egipatski staleži su bili tako složeni da se to zvalo "piramida egipatskog društva". Na vrhu države bio je faraon, koji je imao apsolutnu i neograničenu moć. Stari Egipćani smatrali su da je faraon sin boga sunca Ra. On je također i vojskovođa i glavni sudac.[22] Nakon faraona dolaze dvorski službenici, plemići i svećenici kao drugi najviši stalež. Vojnici su činili treći stalež, a nakon njih su bili pisari, koji su popisivali urod s Nila. Trgovci i obrtnici bili su ispod njih, a na samom dnu seljaci i robovi.[23]

Stara Grčka Edit

Podrobniji članak o temi: Stara Grčka

Karta stare grčke

Karta Stare Grčke koja pokazuje najveće polise (Atena, Sparta) i okolicu

Najstariji stanovnici stare Grčke bila su plemena: glavna su bila Ahejci i Dorani. Civilizacija se razvija na najvećem otoku, Kreti, koja je isprva bila središte, a kasnije je to bila Mikena, grad na poluotoku Peloponezu koju su osnovali Ahejci. 900. pr. Kr. Ahejce su pokorili Spartanci i tamo osnovali svoj prvi polis, grad-državu, koju su nazvali Sparta. Drugi važni polis bila je Atena.[24] Atena i Sparta su se razlikovali u mnogo stvari; Spartanci nisu marili za plovidbu i imali su strog vojnički sustav, a Atena je bila razvijenija, puna kulture, književnosti i umjetnosti. I oblik vladavine bio je različit: Spartom su vladala dva kralja i Vijeće staraca, vijeće od 28 predstavnika najuglednijih spartanskih obitelji starijih od 60 godina[25][26], a Atena ih je mijenjala. Isprva je bila monarhija, a zatim aristokratska republika, nakon što su aristokrati (najbogatiji i najugledniji građani) preuzeli vlast. Međutim, i narod ("Demos") je htio sudjelovati u vlasti, tako da je Atena postala prva demokracija u povijesti.[25]

Karta grčko-perzijskih ratova

Karta koja pokazuje grčko-perzijske ratove, bitke i napade u doba Darija I. i Kserksa (490. pr. Kr. - 480. pr. Kr.)

Veliki problem za sve grčke polise ubrzo je postala nova velesila s istoka - Perzija (punim imenom Ahemenidsko Perzijsko Carstvo). Pod vodstvom kralja Darija I. Velikog Grci su 490. pr. Kr. napali Grčku, ali su izgubili u bitci kod Maratona. Deset godina kasnije Darijev sin Kserkso I. ponovno je zaratio i pobijedio spartanskog kralja Leonidu i zapalio Atenu, ali su u međuvremenu Grci uništili perzijsku mornaricu i pobijedili ih. 449. pr. Kr. sklopili su Kalijin mir.[18]

Nakon tih ratova u Grčkoj se istaknuo Periklo, koji je nametnuo bogatašima velike poreze i novac koristio za uređenje grada i razvoj umjetnosti. To se naziva "Zlatno doba Atene". Osigurao je sigurnost i poštedu od ratova te gradio veličanstvena djela.[27] Međutim, nakon Periklove smrti moć Grčke opada i 335. pr. Kr. Aleksandar Veliki osvaja Grčku, a četiri godina kasnije i Perziju.[19]

Stari Rim Edit

Podrobniji članak o temama: Stari Rim, Rimsko Carstvo

Car august

Oktavijan August, prvi car Rimskog Carstva

Najveća starovjekovna civilizacija bez sumnje je Rim. Prema legendi, osnovala su ga braća Romul i Rem godine 753. pr. Kr..[28] Otada pa sve do 500. pr. Kr. Rim je bio kraljevina; međutim, te godine protjeran je zadnji od sedam kraljeva, Lucije Tarkvinije Oholi i uspostavljena je Rimska republika.[29] Nakon što je zavladao Italijom, Rim je počeo osvajati. Zbog sukoba oko Kartage započeli su Punski ratovi, koji su trajali od 264. pr. Kr. do 146. pr. Kr.. U njima je pobijedio Rim, te osvojio Kartagu i dio Afrike.[30] Republika polagano oslabljuje, što se vidi i u tome da je Gaj Julije Cezar doživotno vladao i gotovo dosegnuo kraljevski status. Godine 27. pr. Kr. osniva se Rimsko Carstvo čiji je prvi car bio Oktavijan August.[28]

Karta zapadnog i istočnog rimskog carstva i plemena

Karta koja pokazuje Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo, veliku seobu okolnih plemena i pad Zapadnog Carstva

Car Klaudije osvojio je Veliku Britaniju, a zadnji iz dinastije Julijevaca bio je Neron. 69. godine na vlast dolazi car Vespazijan iz dinastije Flavijevaca. Rimsko Carstvo doživjelo je vrhunac pod carem Trajanom - prostiralo se od Škotske do Mezopotamije i uključivalo sjevernu Afriku.[31] Važan car je bio i Konstantin Veliki koji je uredio državu i zaustavio progone kršćana. Godine 395. car Teodozije u strahu od napada dijeli Rimsko Carstvo. 476. pada Zapadno Rimsko Carstvo čime i službeno završava stari vijek.[32]

Kultura Edit

Umjetnost, znanost i tehnologija starog vijeka Edit

Podrobniji članak o temama: Umjetnost starog vijeka, Povijest znanosti, Tehnologija starog vijeka

Artemidin hram u efezu

Artemidin hram u Efezu, jedno od sedam svjetskih čuda i prekrasna građevina iz Stare Grčke

U starom vijeku se po prvi put razvila i umjetnost. Stvarali su se kipovi i slike, te su se pisale knjige. Posebno je razvijeno bilo graditeljstvo, o čemu svjedoče goleme palače u staroj Grčkoj i Rimu. U starom Egiptu, s druge strane, bile su izgrađene velike piramide, što govori u prilog tehnološkoj moći starog Egipta. Brojne stvari izumljene su tijekom starog vijeka, ponajviše u Kini i Indiji (svila, kompas, barut, vaga, ravnalo, brojevi...). U starom Rimu je izumljen cement. Najviše znanosti i umjetnosti ostavljeno je u staroj Grčkoj, gdje je mnoštvo gradova i prekrasnih građevina. Stari Grci su također izumili mnoštvo važnih stvari: šport, sud, dramu, fiziku, i antičku vrstu alarma.[33][34]

Religija Edit

Zoroastrizam Edit

Podrobniji članak o temi: Zoroastrizam

Zaratustra

Zaratustra, navodni prorok i osnivač zoroastrizma

U Perziji je glavna religija bila zoroastrizam. Za razliku od dosadašnjih poganskih religija koje su imale tisuće bogova, zoroastrizam je pripovijedao o dva boga; bogu dobra i bogu zla. Perzijski svećenici su ponekad smatrali da je bog zla zapravo samo zli duh, zbog čega neki smatraju da je zoroastrizam monoteistička religija, ali nije. Zoroastrizam također ima neke zajedničke elemente s današnjim monoteističkim religijama.[35] Zoroastrizam je osnovao prorok Zaratustra. Njegova religija nestaje tek u 7. stoljeću kad nastaje nova - islam.[36]

Religija starog Egipta Edit

Podrobniji članak o temi: Egipatska mitologija

Ra

Ra, bog sunca i glavni bog starih Egipćana

Stari Egipćani vjerovali su u mnogo bogova i u zagrobni život. Početkom starog vijeka bogovi su imali životinjska obilježja, a kasnije su neki poprimili i ljudska. Faraon Amenofis IV. je pokušao uvesti monoteizam, ali neuspješno.[37]

Neki od najpoznatijih bogova jesu: Ra, bog sunca; Nun, bog mora; Geb, bog zemlje; Shu, bog vjetra; Tefnut, božica vode; Nut, božica neba; Tut, bog pisara i mudrosti; Oziris, bog podzemlja; Set, bog pustinje i kaosa; Neftis, božica grobnica i noći; Izida, božica plodnosti i ljubavi; Horus, bog rata i neba; Anubis, bog balzamiranja i mrtvaca...[38]

Religija stare Grčke Edit

Podrobniji članak o temi: Grčka mitologija

Zeus

Zeus, bog gromova i munja, vladar Olimpa i svih bogova

Stari Grci također su bili politeisti. Vjerovali su u zagrobni život u podzemlju. Prema grčkoj mitologiji, većina bogova živi na planini Olimp. Vrhovni bog je Zeus, kralj neba i zemlje, gospodar groma, munja, oblaka, vjetra i kiša, najmudriji od svih bogova. Otac je mnogih junaka kao što su Perzej ili Heraklo.[39] Ostali važni bogovi jesu: Hera, Zeusova žena, zaštitnica braka i obitelji; Apolon, Zeusov sin, bog sunca i svjetlosti; Atena, Zeusova kći, božica rata, znanja i mudrosti; Artemida, božica mjeseca, lova i zvijeri; Ares, sin Zeusa i Here, bog rata; Afrodita, Zeusova kći, božica ljubavi, ljepote i plodnosti; Hefest, sin Zeusa i Here, bog vatre; Posejdon, Zeusov brat, gospodar mora i voda; Had, Zeusov brat, bog podzemlja...[40]

Religija starog Rima Edit

Podrobniji članak o temi: Rimska mitologija

Jupiter

Jupiter, glavni rimski bog, vladar munja i gromova (Rimski Zeus)

Stari Rimljani su isto bili politeisti. Međutim, za razliku od ostalih civilizacija tog doba, oni nisu stvorili svoju mitologiju, nego su preuzeli grčku i preimenovali imena bogova. Tako je Zeus postao Jupiter, Hera je Junona, Atena je Minerva, Ares je Mars, Posejdon je Neptun, Had je Pluton...[41] Ipak, postoji nekoliko elemenata koji su postojali samo u rimskoj mitologiji. Stari su Rimljani vjerovali u bića koja su nazivali Lari, zaštitnici kuće i zemljišta, čiji su se kipovi držali u atriju.[42] Mani su bili duše pokojnika kojima su Rimljani prinosili žrtve, a Penati su bili slični Larima, duhovi kuće i ognjišta. Također, valja napomenuti da svećenici nisu bili stalež kao u starom Egiptu, nego su bili obični građani koji su se posvetili služenju bogovima.

Židovstvo Edit

Podrobniji članak o temi: Židovstvo

Židovstvo je bila religija koja se razvila još početkom starog vijeka, zapravo početkom povijesti, i koja se jako preklapa s jednom drugom religijom, kršćanstvom. Oko 2000. pr. Kr. počela je seoba u Kanaan pod vodstvom Abrahama. Židovi su vjerovali u jednog jedinog Boga, Jahvu. Židovi su upali u egipatsko ropstvo u doba faraona Ramzesa II., ali ih je izbavio Mojsije uz Božju pomoć. Faraon je krenuo za njim, ali je poražen i Židovi su bili slobodni.[43] Židovi su kasnije ponovno upali u ropstvo, ovaj put babilonsko. Danas ima oko 15 milijuna Židova, ponajviše u Izraelu.

Kršćanstvo Edit

Podrobniji članak o temi: Kršćanstvo

Isus

Isus Krist, sin Božji, Spasitelj svijeta i širitelj dobre vijesti o Božjem milosrđu, ljubavi i dobroti

Početkom 1. stoljeća poslije Krista stvorila se nova religija - kršćanstvo. Prelaskom u novo stoljeće rođen je Isus Krist, sin Božji. U ono okrutno doba Isus je propovijedao ljubav, milosrđe, dobrotu prema bližnjem, nesebičnost i skromnost, za razliku od židova koji su se strogo držali pravila i nisu marili za narod. Isus je bio razapet na križu zbog toga od strane svojih židovskih neprijatelja, ali je uskrsnuo i uzašao na nebo.[44] Njegovi apostoli su dalje širili kršćanstvo, te se proširilo do Rima. Isprva su neki carevi progonili kršćanstvo, ali je Konstantin I. Veliki ozakonio kršćanstvo koje je kasnije postalo i glavna državna religija. Kršćanstvo je kroz povijest imalo veliki utjecaj, a ima ga i danas, kad je u svijetu preko 2,7 milijardi kršćana.

Zanimljivosti Edit

  • Stari vijek je najdulje od 4 razdoblja moderne povijesti - trajalo je čak 3976 godina.
  • Iako su stari Indijci izumili brojeve, nisu izumili nulu - nju su dodali Arapi nakon čega se brojevni sustav proširio u Europu.
    Miyanrudan

    Karta koja prikazuje Mezopotamiju i dvije glavne rijeke: Eufrat i Tigris - zbog toga se Mezopotamija i zove Zemlja između dvije rijeke

  • Rimsko Carstvo je jedina europska civilizacija koja je opstala u Starom vijeku nakon rođenja Isusa Krista.
  • Vladar koji je najdulje vladao u starom vijeku (a i u povijesti) bio je egipatski faraon Pepi II.. On je vladao 94 godina - na tron je došao kao dječak od 6 godina i umro kad je napunio 100.
  • Iako se smatralo da je rimski car Neron zapalio Rim da bi svirao na njemu, to nije istina, nego običan mit. Također je mit da je Neron bio loš umjetnik - povjesničari kažu da su čak i njegovi neprijatelji poštivali njegovu umjetnost.
  • Stari Rimljani imali su boginju kanalizacije, boga zahoda i boga izmeta.
  • U starom Rimu su osobe krivog nosa bile smatrane prirodnim vođama.
  • Prvi rimski car koji se oženio muškarcem bio je Neron, koji je sklopio dva istospolna braka - sa svojim robom i s nekim dječakom.
  • Stari Rimljani su za pranje rublja i izbjeljivanje zuba koristili urin.
  • U starom Egiptu je bio osuđen na smrt onaj koji bi ubio mačku.
  • Egipatske piramide nisu gradili robovi nego plaćeni majstori.
    Šipak-nar

    Nar, antičko voće, u Perziji voće bogova

  • Znanstvenici su nazvali neke planete prema imenima rimskih bogova.
  • U starom Egiptu dogodio se prvi štrajk radnika.
  • Stari Grci nisu jeli grah jer su smatrali da sadržava duše mrtvih.
  • U staroj Perziji nar je bio smatran voćem za bogove.
  • Čaj je otkriven u staroj Kini, a otkrio ga je car Shen-Nong.
    Čaj-kina

    Car Shen-Nong otkriva čaj

  • Hijeroglifi zapravo nisu izum starih Egipćana, nego su ih u Egipat donijeli osvajači iz zapadne Azije. Također, oni ne sadrže nikakve kletve ili čarolije, nego samo opisuju važne povijesne događaje.
  • Stari Egipat je bila jedna od rijetkih civilizacija gdje su žene bile financijski neovisne. Mogle su sklapati ugovore, poslovati, a s muževima su redovito sklapale predbračne ugovore te su imale garanciju za odštetu ako bi ih muževi poželjeli ostaviti.

IzvoriEdit

  1. Proleksis enciklopedija: Stari vijek
  2. Proleksis enciklopedija: Antika
  3. Hrvatska enciklopedija: Antika
  4. Hrvatska enciklopedija: Pismo
    "Početci pismovnih sustava datiraju već u IV. tisućljeće pr. Kr. u civilizacijama Mezopotamije. Začetci pojave pisma nalaze se u prvim prikazima ceremonija te događaja iz života vladara i osoba."
  5. Pixelizam: Činjenice o Mezopotamiji
  6. Hrvatska enciklopedija:Sargon Veliki
  7. Stara povijest: Hamurabijev zakonik
  8. 8,0 8,1 Hrvatska enciklopedija:Nabukadnezar II. Veliki
  9. 9,0 9,1 Hrvatska enciklopedija: Feničani
  10. Biblija, Knjiga postanka 12:1-2,5
    "I Jahve reče Abramu: 'Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati, i sam ćeš biti blagoslov. (...) I Abram uze sa sobom svoju ženu Saraju, svojeg bratića Lota, svu imovinu što su je namakli i svu čeljad što su stekli u Haranu te svi pođoše u zemlju kanaansku."
  11. Hrvatska enciklopedija: Šaul
  12. Biblija, Prva knjiga o kraljevima 12:19
    "Tako se Izrael odijeli od doma Davidova sve do danas"
  13. Povijest.hr: Izumi Stare Kine
  14. Prezi.com: Drevna Kina
  15. Hrvatska enciklopedija: Povijest Indije
  16. Povijest.hr: Izumi stare Indije
  17. Hrvatska enciklopedija: Kir II. Veliki
  18. 18,0 18,1 18,2 18,3 Hrvatska enciklopedija: Perzija
  19. 19,0 19,1 Proleksis enciklopedija: Aleksandar III. Veliki
  20. 20,0 20,1 20,2 Hrvatska enciklopedija: Povijest Egipta
  21. Encyclopedia Britannica: Stari Egipat
  22. Proleksis enciklopedija: Faraon
  23. Geek.hr: Struktura egipatskog društva
  24. Hrvatska enciklopedija: Povijest Grčke
  25. 25,0 25,1 Hrvatska enciklopedija: Sparta
  26. Proleksis enciklopedija: Sparta
    "Gradom su istodobno upravljala dva vladara (iz roda Agijada i Euripontida)"
  27. Proleksis enciklopedija: Periklo
  28. 28,0 28,1 Hrvatska enciklopedija: Romul i Rem
  29. Hrvatska enciklopedija: Rimsko Carstvo
  30. Proleksis enciklopedija: Punski ratovi
  31. Vojna povijest: Vrhunac Rimskog Carstva
  32. Proleksis enciklopedija: Zapadno Rimsko Carstvo
  33. Monix.rs: Izumi stare Grčke
  34. National Geographic: 5 najvažnijih izuma antičke Grčke
  35. Tribun.hr: Zoroastrizam - preteča monoteizma
  36. Hrvatska enciklopedija: Zoroastrizam
  37. Hrvatska enciklopedija:Amenofis IV.
  38. Mitologije: Glavni egipatski bogovi
  39. Proleksis enciklopedija: Zeus
  40. Fantasy Hrvatska: Najvažniji grčki bogovi
  41. Google Sites: Najvažniji rimski bogovi
  42. Hrvatska enciklopedija: Lari
  43. Biblija, Knjiga izlaska 14:28-31
    "Tako vode, slijevajući se natrag, potope kola, konjanike i svu vojsku faraonovu koja bijaše pošla u potjeru za Izraelcima - u more. I ne ostade od njih ni jedan jedini. A Izraelci išli suhim posred mora, vode im stale kao zid zdesna i slijeva. Tako Jahve u onaj dan izbavi Izraela od šaka egipatskih, i vidje Izrael pomorene Egipćane na morskome žalu. Osvjedoči se Izrael i o silnoj moći koju Jahve pokaza nad Egipćanima. Narod se poboja Jahve i povjerova Jahvi i njegovom sluzi Mojsiju."
  44. Proleksis enciklopedija: Isus Krist
Povijesna razdoblja (VE)

Glavna: PretpovijestPrapovijestPovijest

Manja: Kameno dobaMetalno dobaStari vijekSrednji vijekNovi vijekSuvremeno doba

Najmanja: Starije kameno dobaSrednje kameno dobaMlađe kameno dobaBakreno dobaBrončano dobaŽeljezno dobaRani stari vijekKasni stari vijekRani srednji vijekRazvijeni srednji vijekKasni srednji vijekRani novi vijekKasni novi vijek

Community content is available under CC-BY-SA unless otherwise noted.