Povijesna enciklopedija

Uređujete

Stari vijek

1
  • Izmjena je uklonjena (tekst u okviru ispod ne sadrži zadnju izmjenu). Molim sačuvajte stranicu (provjerite sažetak).
Trenutačna inačica Vaš tekst
Redak 40: Redak 40:
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Stara Mezopotamija]]
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Stara Mezopotamija]]
 
[[File:Mezopotamija slike.jpg|left|thumb|280x280px|Piramide u drevnoj Mezopotamiji]]
 
[[File:Mezopotamija slike.jpg|left|thumb|280x280px|Piramide u drevnoj Mezopotamiji]]
Mezopotamija je jedna od najstarijih civilizacija. Već između [[4000. pr. Kr.]] i 3500. pr. Kr. tamo su nastali prvi gradovi. U Mezopotamiji je izumljen i [[kotač]], jedan od najvažnijih izuma u povijesti.<ref name="pixelizam">Pixelizam: [http://pixelizam.com/5-zanimljivih-cinjenica-o-mezopotamiji-kolijevki-zapadne-civilizacije/ Činjenice o Mezopotamiji]</ref> Građani Mezopotamije održavali su trgovinske veze s [[Arabija|Arabijom]] i [[Indija|Indijom]]. Prva mezopotamska civilizacija bili su [[Sumerani]] koji su imali sustave "grad-država". Najpoznatiji su bili [[Ur]] i [[Uruk]]. U njima su vladali [[Kralj|kraljevi]] kao predstavnici [[Božanstvo|božanstva]] - takav oblik vladavine naziva se [[teokracija]]. Oko [[2300. pr. Kr.]] u Sumer dolazi kralj [[Sargon Veliki]] i osvaja Mezopotamiju - njegova civilizacija će se zvati [[Akad]].<ref>Hrvatska enciklopedija:[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54614 Sargon Veliki]</ref> 150 godina kasnije njegovo [[carstvo]] osvajaju [[Iran|iranski]] [[Narod|narodi]]. Krajem 3. tisućljeća pr. Kr. u [[Anatolija|Anatoliji]] se osniva [[Hetitsko Carstvo]], a zatim [[Babilonsko Carstvo]]. Tu nastaje i prvi zakonik u povijesti, vrlo strogi i okrutni [[Hamurabijev zakonik]], kojega je dao uklesati kralj [[Hamurabi]] osobno.<ref>Stara povijest: [https://www.starapovijest.eu/hamurabijev-zakonik/ Hamurabijev zakonik]</ref>
+
Mezopotamija je jedna od najstarijih civilizacija. Već između [[4000. pr. Kr.]] i 3500. pr. Kr. tamo su nastali prvi gradovi.<ref name="pixelizam">Pixelizam: [http://pixelizam.com/5-zanimljivih-cinjenica-o-mezopotamiji-kolijevki-zapadne-civilizacije/ Činjenice o Mezopotamiji]</ref> U Mezopotamiji je izumljen i [[kotač]], jedan od najvažnijih izuma u povijesti.<ref name="pixelizam" /> Građani Mezopotamije održavali su trgovinske veze s [[Arabija|Arabijom]] i [[Indija|Indijom]]. Prva mezopotamska civilizacija bili su [[Sumerani]] koji su imali sustave "grad-država". Najpoznatiji su bili [[Ur]] i [[Uruk]]. U njima su vladali [[Kralj|kraljevi]] kao predstavnici [[Božanstvo|božanstva]] - takav oblik vladavine naziva se [[teokracija]]. Oko [[2300. pr. Kr.]] u Sumer dolazi kralj [[Sargon Veliki]] i osvaja Mezopotamiju - njegova civilizacija će se zvati [[Akad]].<ref>Hrvatska enciklopedija:[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54614 Sargon Veliki]</ref> 150 godina kasnije njegovo [[carstvo]] osvajaju [[Iran|iranski]] [[Narod|narodi]]. Krajem 3. tisućljeća pr. Kr. u [[Anatolija|Anatoliji]] se osniva [[Hetitsko Carstvo]], a zatim [[Babilonsko Carstvo]]. Tu nastaje i prvi zakonik u povijesti, vrlo strogi i okrutni [[Hamurabijev zakonik]], kojega je dao uklesati kralj [[Hamurabi]] osobno.<ref>Stara povijest: [https://www.starapovijest.eu/hamurabijev-zakonik/ Hamurabijev zakonik]</ref>
 
[[File:Karta babilonskog carstva u VI st pr kr.jpg|thumb|200x200px|Veličina '''Babilonskog Carstva '''u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]]]
 
[[File:Karta babilonskog carstva u VI st pr kr.jpg|thumb|200x200px|Veličina '''Babilonskog Carstva '''u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]]]
 
[[1350. pr. Kr.]] uspostavljena je [[Asirija]], a nakon rata na područjima Mezopotamije prevladava [[Asirsko Carstvo]]. Carstvo pada [[612.]], a nakon toga prevlast ponovno osvaja Babilonsko Carstvo kojeg vodi moćni kralj [[Nabukadnezar II.]] i poveo mnoge [[Židovi|Židove]] u ropstvo.<ref name="nabukadnezar">Hrvatska enciklopedija:[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43201 Nabukadnezar II. Veliki]</ref> Nakon njega pada Mezopotamija koju zamjenjuje novo carstvo - [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]].
 
[[1350. pr. Kr.]] uspostavljena je [[Asirija]], a nakon rata na područjima Mezopotamije prevladava [[Asirsko Carstvo]]. Carstvo pada [[612.]], a nakon toga prevlast ponovno osvaja Babilonsko Carstvo kojeg vodi moćni kralj [[Nabukadnezar II.]] i poveo mnoge [[Židovi|Židove]] u ropstvo.<ref name="nabukadnezar">Hrvatska enciklopedija:[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43201 Nabukadnezar II. Veliki]</ref> Nakon njega pada Mezopotamija koju zamjenjuje novo carstvo - [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]].
Redak 49: Redak 49:
 
Feničani su narod koji je dobio ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili. Oko [[3000. pr. Kr.]] došli su iz svoje pradomovine oko [[Crveno more|Crvenog mora]] i postali veliki ribari i trgovci.<ref name="hr">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19217 Feničani]</ref> Najveći fenički gradovi bili su [[Tir]], [[Sidon]], [[Arad]] i najstariji od svih, [[Biblos]].<ref name="hr" /> Osnivali su [[Kolonija|kolonije]] diljem [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], puno prije Grka i Rimljana.
 
Feničani su narod koji je dobio ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili. Oko [[3000. pr. Kr.]] došli su iz svoje pradomovine oko [[Crveno more|Crvenog mora]] i postali veliki ribari i trgovci.<ref name="hr">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19217 Feničani]</ref> Najveći fenički gradovi bili su [[Tir]], [[Sidon]], [[Arad]] i najstariji od svih, [[Biblos]].<ref name="hr" /> Osnivali su [[Kolonija|kolonije]] diljem [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], puno prije Grka i Rimljana.
   
Tisuću godina kasnije od pojave Feničana, pojavio se i drugi narod: Židovi. Njihovu migraiciju započeo je [[Abraham]] koji je s obitelji otišao u [[Kanaan]].<ref>[[Biblija]], [[Knjiga postanka]] 12:1-2,5 <br> ''"I Jahve reče Abramu: 'Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati, i sam ćeš biti blagoslov. (...) I Abram uze sa sobom svoju ženu Saraju, svojeg bratića Lota, svu imovinu što su je namakli i svu čeljad što su stekli u Haranu te svi pođoše u zemlju kanaansku."''</ref> Židovi su prvi u povijesti koji su uveli [[monoteizam]] - vjerovanje
+
Tisuću godina kasnije od pojave Feničana, pojavio se i drugi narod: Židovi. Njihovu migraiciju započeo je [[Abraham]] koji je s obitelji otišao u [[Kanaan]].<ref>[[Biblija]], [[Knjiga postanka]] 12:1-2,5 <br> ''"I Jahve reče Abramu: 'Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati, i sam ćeš biti blagoslov. (...) I Abram uze sa sobom svoju ženu Saraju, svojeg bratića Lota, svu imovinu što su je namakli i svu čeljad što su stekli u Haranu te svi pođoše u zemlju kanaansku."''</ref> Židovi su prvi u povijesti koji su uveli [[monoteizam]] - vjerovanje
 
[[File:David svira kralju šaulu.jpg|left|thumb|332x332px|'''David''' svira na dvoru izraelskog kralja '''Šaula''']]
 
[[File:David svira kralju šaulu.jpg|left|thumb|332x332px|'''David''' svira na dvoru izraelskog kralja '''Šaula''']]
u jednoga [[Bog]]a koji se zove [[Jahve]]. To će vjerovanje imati i druga, srodna [[religija]] - [[kršćanstvo]].
+
u jednoga [[Bog|Boga]] koji se zove [[Jahve]]. To će vjerovanje imati i druga, srodna [[religija]] - [[kršćanstvo]].
   
Oko [[1050. pr. Kr.]] [[Izrael]] su napali [[Filistejci]], neprijatelji Židova. Zbog toga Židovi zatražiše od [[Samuel]]a da izabere kralja koji će ih braniti i otjerati Filistejce. Prvi kralj židovski bio je [[Šaul]] koji je u početku bio uspješan, ali je postao ljubomoran na [[David]]a i htio ga se riješiti. Neposlušan Bogu, Šaul je poginuo u jednoj bitci protiv Filistejaca.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59380 Šaul]</ref> Šaula je kao izraelskog kralja naslijedio [[David]], a njega je naslijedio sin [[Salomon]]. Nakon Salomonove smrti Izraelsko kraljevstvo se podijelilo<ref>[[Biblija]], [[Prva knjiga o kraljevima]] 12:19 <br> ''"Tako se Izrael odijeli od doma Davidova sve do danas"''</ref>, a [[586. pr. Kr.]] većina Židova odvedena je kao robovi u Babilonsko carstvo za vrijeme kralja Nabukadnezara II.<ref name="nabukadnezar" />
+
Oko [[1050. pr. Kr.]] [[Izrael]] su napali [[Filistejci]], neprijatelji Židova. Zbog toga Židovi zatražiše od [[Samuel|Samuela]] da izabere kralja koji će ih braniti i otjerati Filistejce. Prvi kralj židovski bio je [[Šaul]] koji je u početku bio uspješan, ali je postao ljubomoran na [[David|Davida]] i htio ga se riješiti. Neposlušan Bogu, Šaul je poginuo u jednoj bitci protiv Filistejaca.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59380 Šaul]</ref> Šaula je kao izraelskog kralja naslijedio [[David]], a njega je naslijedio sin [[Salomon]]. Nakon Salomonove smrti Izraelsko kraljevstvo se podijelilo<ref>[[Biblija]], [[Prva knjiga o kraljevima]] 12:19 <br> ''"Tako se Izrael odijeli od doma Davidova sve do danas"''</ref>, a [[586. pr. Kr.]] većina Židova odvedena je kao robovi u Babilonsko carstvo za vrijeme kralja Nabukadnezara II.<ref name="nabukadnezar" />
   
 
=== Stara Kina ===
 
=== Stara Kina ===
Redak 69: Redak 69:
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
 
[[File:Karta perzije.jpg|thumb|300x300px|Karta Perzije koja pokazuje jezgru i osvajanja prvih velikih kraljeva između [[559. pr. Kr.]] i [[486. pr. Kr.]]]]
 
[[File:Karta perzije.jpg|thumb|300x300px|Karta Perzije koja pokazuje jezgru i osvajanja prvih velikih kraljeva između [[559. pr. Kr.]] i [[486. pr. Kr.]]]]
Osnivač [[Ahemenidska dinastija|Ahemenidske dinastije]] bio je [[Ahemen]], koji je vladao perzijskim plemenima, ali i priznavao asirsku moć. Međutim, sve se mijenja kad [[559. pr. Kr.]] na vlast dolazi kralj Kir Veliki, koji je srušio okolna kraljevstva, ujedinio Perziju i postavio temelje velikom i moćnom carstvu. Kir je osvojio Lidiju, Malu Aziju i Babiloniju. Pustio je Židove iz ropstva i humano se odnosio prema pokorenim narodima.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=31567 Kir II. Veliki]</ref> Sljedeći veliki kralj je [[Darije I. Veliki]], koji je ratovao protiv Grčke, kao i njegov sin [[Kserkso I. Veliki]], koji nije bio toliko tolerantan, ukinio je druge titule i krvavo se obračunao s pokorenim narodima.<ref name="perz">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=47792 Perzija]</ref> Nakon njega revolucije su oslabile Perzijsko Carstvo, a jedini posljednji veliki kralj bio je [[Artakserkso III.]], koji je uspio vratiti sjaj kruni i carstvu oslabljenom dinastičkim borbama i pobunama.<ref name="perz" />
+
Osnivač [[Ahemenidska dinastija|Ahemenidske dinastije]] bio je [[Ahemen]], koji je vladao perzijskim plemenima, ali i priznavao asirsku moć. Međutim, sve se mijenja kad [[559. pr. Kr.]] na vlast dolazi kralj Kir Veliki, koji je srušio okolna kraljevstva, ujedinio Perziju i postavio temelje velikom i moćnom carstvu. Kir je osvojio Lidiju, Malu Aziju i Babiloniju. Pustio je Židove iz ropstva i humano se odnosio prema pokorenim narodima.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=31567 Kir II. Veliki]</ref> Sljedeći veliki kralj je [[Darije I. Veliki]], koji je ratovao protiv Grčke, kao i njegov sin [[Kserkso I. Veliki]], koji nije bio toliko tolerantan, ukinio je druge titule i krvavo se obračunao s pokorenim narodima.<ref name="perz">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=47792 Perzija]</ref> Nakon njega revolucije su oslabile Perzijsko Carstvo, a jedini posljednji veliki kralj bio je [[Artakserkso III.]], koji je uspio vratiti sjaj kruni i carstvu oslabljenom dinastičkim borbama i pobunama.<ref name="perz" />
   
 
Posljednji kralj iz ahemenidske dinastije bio je [[Darije III.]], kojeg je Aleksandar Veliki porazio [[331. pr. Kr.]] i osvojio Perziju.<ref name="perz" /><ref name="aleks">Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/7791 Aleksandar III. Veliki]</ref> Darija III. je ubio plemić [[Bes]], [[satrap]] [[Baktrija|Baktrije]]. To je bio kraj velikog i slavnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
 
Posljednji kralj iz ahemenidske dinastije bio je [[Darije III.]], kojeg je Aleksandar Veliki porazio [[331. pr. Kr.]] i osvojio Perziju.<ref name="perz" /><ref name="aleks">Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/7791 Aleksandar III. Veliki]</ref> Darija III. je ubio plemić [[Bes]], [[satrap]] [[Baktrija|Baktrije]]. To je bio kraj velikog i slavnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Redak 83: Redak 83:
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Stara Grčka]]
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Stara Grčka]]
 
[[File:Karta stare grčke.jpg|thumb|233x233px|Karta '''Stare Grčke '''koja pokazuje najveće polise ('''Atena, Sparta)''' i okolicu]]
 
[[File:Karta stare grčke.jpg|thumb|233x233px|Karta '''Stare Grčke '''koja pokazuje najveće polise ('''Atena, Sparta)''' i okolicu]]
Najstariji stanovnici stare Grčke bila su plemena: glavna su bila [[Ahejci]] i [[Dorani]]. Civilizacija se razvija na najvećem otoku, [[Kreta|Kreti]], koja je isprva bila središte, a kasnije je to bila [[Mikena]], grad na poluotoku [[Peloponez]]u koju su osnovali Ahejci. [[900. pr. Kr.]] Ahejce su pokorili Spartanci i tamo osnovali svoj prvi ''[[polis]]'', grad-državu, koju su nazvali [[Sparta]]. Drugi važni polis bila je [[Atena]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23212#poglavlje4493291 Povijest Grčke]</ref> Atena i Sparta su se razlikovali u mnogo stvari; Spartanci nisu marili za plovidbu i imali su strog vojnički sustav, a Atena je bila razvijenija, puna kulture, književnosti i umjetnosti. I oblik vladavine bio je različit: Spartom su vladala dva kralja i [[Vijeće staraca]], vijeće od 28 predstavnika najuglednijih spartanskih obitelji starijih od 60 godina<ref name="sparta">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57338 Sparta]</ref><ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/46484/ Sparta] <br> ''"Gradom su istodobno upravljala dva vladara (iz roda Agijada i Euripontida)"''</ref>, a Atena ih je mijenjala. Isprva je bila monarhija, a zatim [[aristokratska republika]], nakon što su ''aristokrati'' (najbogatiji i najugledniji građani) preuzeli vlast. Međutim, i narod (''"Demos"'') je htio sudjelovati u vlasti, tako da je Atena postala prva [[demokracija]] u povijesti.<ref name="sparta" />
+
Najstariji stanovnici stare Grčke bila su plemena: glavna su bila [[Ahejci]] i [[Dorani]]. Civilizacija se razvija na najvećem otoku, [[Kreta|Kreti]], koja je isprva bila središte, a kasnije je to bila [[Mikena]], grad na poluotoku [[Peloponez|Peloponezu]] koju su osnovali Ahejci. [[900. pr. Kr.]] Ahejce su pokorili Spartanci i tamo osnovali svoj prvi ''[[polis]]'', grad-državu, koju su nazvali [[Sparta]]. Drugi važni polis bila je [[Atena]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23212#poglavlje4493291 Povijest Grčke]</ref> Atena i Sparta su se razlikovali u mnogo stvari; Spartanci nisu marili za plovidbu i imali su strog vojnički sustav, a Atena je bila razvijenija, puna kulture, književnosti i umjetnosti. I oblik vladavine bio je različit: Spartom su vladala dva kralja i [[Vijeće staraca]], vijeće od 28 predstavnika najuglednijih spartanskih obitelji starijih od 60 godina<ref name="sparta">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57338 Sparta] <br> ''"U tom gradu-državi vladala su istovremeno dva kralja, jedan iz roda Agijada, a drugi iz roda Euripontida"''</ref><ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/46484/ Sparta] <br> ''"Gradom su istodobno upravljala dva vladara (iz roda Agijada i Euripontida)"''</ref>, a Atena ih je mijenjala. Isprva je bila monarhija, a zatim [[aristokratska republika]], nakon što su ''aristokrati'' (najbogatiji i najugledniji građani) preuzeli vlast. Međutim, i narod (''"Demos"'') je htio sudjelovati u vlasti, tako da je Atena postala prva [[demokracija]] u povijesti.<ref name="sparta" />
 
[[File:Karta grčko-perzijskih ratova.png|left|thumb|300x300px|Karta koja pokazuje '''grčko-perzijske ratove, '''bitke i napade u doba '''Darija I. '''i '''Kserksa '''([[490. pr. Kr.]] - [[480. pr. Kr.]])]]
 
[[File:Karta grčko-perzijskih ratova.png|left|thumb|300x300px|Karta koja pokazuje '''grčko-perzijske ratove, '''bitke i napade u doba '''Darija I. '''i '''Kserksa '''([[490. pr. Kr.]] - [[480. pr. Kr.]])]]
 
Veliki problem za sve grčke polise ubrzo je postala nova velesila s istoka - Perzija (punim imenom Ahemenidsko Perzijsko Carstvo). Pod vodstvom kralja Darija I. Velikog Grci su [[490. pr. Kr.]] napali Grčku, ali su izgubili u [[Bitka kod Maratona|bitci kod Maratona]]. Deset godina kasnije Darijev sin Kserkso I. ponovno je zaratio i pobijedio spartanskog kralja [[Leonida|Leonidu]] i zapalio Atenu, ali su u međuvremenu Grci uništili perzijsku mornaricu i pobijedili ih. [[449. pr. Kr.]] sklopili su [[Kalijin mir]].<ref name="perz" />
 
Veliki problem za sve grčke polise ubrzo je postala nova velesila s istoka - Perzija (punim imenom Ahemenidsko Perzijsko Carstvo). Pod vodstvom kralja Darija I. Velikog Grci su [[490. pr. Kr.]] napali Grčku, ali su izgubili u [[Bitka kod Maratona|bitci kod Maratona]]. Deset godina kasnije Darijev sin Kserkso I. ponovno je zaratio i pobijedio spartanskog kralja [[Leonida|Leonidu]] i zapalio Atenu, ali su u međuvremenu Grci uništili perzijsku mornaricu i pobijedili ih. [[449. pr. Kr.]] sklopili su [[Kalijin mir]].<ref name="perz" />
Redak 94: Redak 94:
 
Najveća starovjekovna civilizacija bez sumnje je Rim. Prema legendi, osnovala su ga braća [[Romul]] i [[Rem]] godine [[753. pr. Kr.]].<ref name="rim">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53325 Romul i Rem]</ref> Otada pa sve do [[500. pr. Kr.]] Rim je bio [[kraljevina]]; međutim, te godine protjeran je zadnji od sedam kraljeva, [[Lucije Tarkvinije Oholi]] i uspostavljena je [[Rimska republika]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=52920 Rimsko Carstvo]</ref> Nakon što je zavladao Italijom, Rim je počeo osvajati. Zbog sukoba oko [[Kartaga|Kartage]] započeli su [[Punski ratovi]], koji su trajali od [[264. pr. Kr.]] do [[146. pr. Kr.]]. U njima je pobijedio Rim, te osvojio Kartagu i dio Afrike.<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/54140/ Punski ratovi]</ref> Republika polagano oslabljuje, što se vidi i u tome da je [[Gaj Julije Cezar]] doživotno vladao i gotovo dosegnuo kraljevski status. Godine [[27. pr. Kr.]] osniva se Rimsko Carstvo čiji je prvi car bio [[August|Oktavijan August]].<ref name="rim" />
 
Najveća starovjekovna civilizacija bez sumnje je Rim. Prema legendi, osnovala su ga braća [[Romul]] i [[Rem]] godine [[753. pr. Kr.]].<ref name="rim">Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53325 Romul i Rem]</ref> Otada pa sve do [[500. pr. Kr.]] Rim je bio [[kraljevina]]; međutim, te godine protjeran je zadnji od sedam kraljeva, [[Lucije Tarkvinije Oholi]] i uspostavljena je [[Rimska republika]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=52920 Rimsko Carstvo]</ref> Nakon što je zavladao Italijom, Rim je počeo osvajati. Zbog sukoba oko [[Kartaga|Kartage]] započeli su [[Punski ratovi]], koji su trajali od [[264. pr. Kr.]] do [[146. pr. Kr.]]. U njima je pobijedio Rim, te osvojio Kartagu i dio Afrike.<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/54140/ Punski ratovi]</ref> Republika polagano oslabljuje, što se vidi i u tome da je [[Gaj Julije Cezar]] doživotno vladao i gotovo dosegnuo kraljevski status. Godine [[27. pr. Kr.]] osniva se Rimsko Carstvo čiji je prvi car bio [[August|Oktavijan August]].<ref name="rim" />
 
[[File:Karta zapadnog i istočnog rimskog carstva i plemena.png|left|thumb|276x276px|Karta koja pokazuje Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo, veliku seobu okolnih plemena i pad Zapadnog Carstva]]
 
[[File:Karta zapadnog i istočnog rimskog carstva i plemena.png|left|thumb|276x276px|Karta koja pokazuje Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo, veliku seobu okolnih plemena i pad Zapadnog Carstva]]
Car [[Klaudije]] osvojio je [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], a zadnji iz dinastije [[Julijevci|Julijevaca]] bio je [[Neron]]. [[69.]] godine na vlast dolazi car [[Vespazijan]] iz dinastije [[Flavijevci|Flavijevaca]]. Rimsko Carstvo doživjelo je vrhunac pod carem [[Trajan]]om - prostiralo se od [[Škotska|Škotske]] do Mezopotamije i uključivalo sjevernu [[Afrika|Afriku]].<ref>Vojna povijest: [https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/vrhunac-imperijalne-rimske-vojske-1099700 Vrhunac Rimskog Carstva]</ref> Važan car je bio i [[Konstantin Veliki]] koji je uredio državu i zaustavio [[Progoni kršćana|progone kršćana]]. Godine [[395.]] car [[Teodozije]] u strahu od napada dijeli Rimsko Carstvo. [[476.]] pada [[Zapadno Rimsko Carstvo]] čime i službeno završava stari vijek.<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/55787/ Zapadno Rimsko Carstvo]</ref>
+
Car [[Klaudije]] osvojio je [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], a zadnji iz dinastije [[Julijevci|Julijevaca]] bio je [[Neron]]. [[69.]] godine na vlast dolazi car [[Vespazijan]] iz dinastije [[Flavijevci|Flavijevaca]]. Rimsko Carstvo doživjelo je vrhunac pod carem [[Trajan|Trajanom]] - prostiralo se od [[Škotska|Škotske]] do Mezopotamije i uključivalo sjevernu [[Afrika|Afriku]].<ref>Vojna povijest: [https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/vrhunac-imperijalne-rimske-vojske-1099700 Vrhunac Rimskog Carstva]</ref> Važan car je bio i [[Konstantin Veliki]] koji je uredio državu i zaustavio [[Progoni kršćana|progone kršćana]]. Godine [[395.]] car [[Teodozije]] u strahu od napada dijeli Rimsko Carstvo. [[476.]] pada [[Zapadno Rimsko Carstvo]] čime i službeno završava stari vijek.<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/55787/ Zapadno Rimsko Carstvo]</ref>
 
 
== Kultura ==
 
== Kultura ==
   
 
=== Umjetnost, znanost i tehnologija starog vijeka ===
 
=== Umjetnost, znanost i tehnologija starog vijeka ===
 
''Podrobniji članak o temama'': [[Umjetnost starog vijeka]], [[Povijest znanosti]], [[Tehnologija starog vijeka]]
 
''Podrobniji članak o temama'': [[Umjetnost starog vijeka]], [[Povijest znanosti]], [[Tehnologija starog vijeka]]
[[File:Artemidin hram u efezu.jpg|thumb|330x330px|'''Artemidin hram u Efezu, '''jedno od sedam svjetskih čuda i prekrasna građevina iz Stare Grčke]]
+
U starom vijeku se po prvi put razvila i [[umjetnost]]. Stvarali su se kipovi i slike, te su se pisale knjige. Posebno je razvijeno bilo graditeljstvo, o čemu svjedoče goleme palače u staroj Grčkoj i Rimu. U starom Egiptu, s druge strane, bile su izgrađene velike [[piramide]], što govori u prilog tehnološkoj moći starog Egipta. Brojne stvari izumljene su tijekom starog vijeka, ponajviše u Kini i Indiji (svila, kompas, barut, vaga, ravnalo, brojevi...). U starom Rimu je izumljen [[cement]]. Najviše znanosti i umjetnosti ostavljeno je u staroj Grčkoj, gdje je mnoštvo gradova i prekrasnih građevina. Stari Grci su također izumili mnoštvo važnih stvari: [[šport]], [[sud]], [[Drama|dramu]], [[Fizika|fiziku]], i antičku vrstu [[Alarm|alarma]].<ref>Monix.rs: [http://monix.rs/izumi-anticke-grcke/ Izumi stare Grčke]</ref><ref>National Geographic: [https://www.nationalgeographic.rs/vesti/8402-5-izuma-anticke-grcke-bez-kojih-ne-bismo-mogli-da-zamislimo-svet.html 5 najvažnijih izuma antičke Grčke]</ref>
+
U starom vijeku se po prvi put razvila i [[umjetnost]]. Stvarali su se kipovi i slike, te su se pisale knjige. Posebno je razvijeno bilo graditeljstvo, o čemu svjedoče goleme palače u staroj Grčkoj i Rimu. U starom Egiptu, s druge strane, bile su izgrađene velike [[piramide]], što govori u prilog tehnološkoj moći starog Egipta. Brojne stvari izumljene su tijekom starog vijeka, ponajviše u Kini i Indiji (svila, kompas, barut, vaga, ravnalo, brojevi...). U starom Rimu je izumljen [[cement]]. Najviše znanosti i umjetnosti ostavljeno je u staroj Grčkoj, gdje je mnoštvo gradova i prekrasnih građevina. Stari Grci su također izumili mnoštvo važnih stvari: [[sport]],
   
 
=== Religija ===
 
=== Religija ===
   
==== Zoroastrizam ====
+
=== Zoroastrizam ===
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Zoroastrizam]]
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Zoroastrizam]]
[[File:Zaratustra.jpg|left|thumb|320x320px|'''Zaratustra, '''navodni [[prorok]] i osnivač zoroastrizma]]
+
 
U Perziji je glavna religija bila [[zoroastrizam]]. Za razliku od dosadašnjih poganskih religija koje su imale tisuće bogova, zoroastrizam je pripovijedao o dva boga; bogu dobra i bogu zla. Perzijski svećenici su ponekad smatrali da je bog zla zapravo samo zli duh, zbog čega neki smatraju da je zoroastrizam monoteistička religija, ali nije. Zoroastrizam također ima neke zajedničke elemente s današnjim monoteističkim religijama.<ref>Tribun.hr: [https://tribun.hr/zoroastrizam-preteca-svih-monoteistickih-religija/ Zoroastrizam - preteča monoteizma]</ref> Zoroastrizam je osnovao prorok [[Zaratustra]]. Njegova religija nestaje tek u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] kad nastaje nova - [[islam]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=39629 Zoroastrizam]</ref>
 
U Perziji je glavna religija bila [[zoroastrizam]]. Za razliku od dosadašnjih poganskih religija koje su imale tisuće bogova, zoroastrizam je pripovijedao o dva boga; bogu dobra i bogu zla. Perzijski svećenici su ponekad smatrali da je bog zla zapravo samo zli duh, zbog čega neki smatraju da je zoroastrizam monoteistička religija, ali nije. Zoroastrizam također ima neke zajedničke elemente s današnjim monoteističkim religijama.<ref>Tribun.hr: [https://tribun.hr/zoroastrizam-preteca-svih-monoteistickih-religija/ Zoroastrizam - preteča monoteizma]</ref> Zoroastrizam je osnovao prorok [[Zaratustra]]. Njegova religija nestaje tek u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] kad nastaje nova - [[islam]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=39629 Zoroastrizam]</ref>
   
==== Religija starog Egipta ====
+
=== Religija starog Egipta ===
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Egipatska mitologija]]
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Egipatska mitologija]]
[[File:Ra.png|thumb|330x330px|'''Ra, '''bog sunca i glavni bog starih Egipćana]]
+
 
Stari Egipćani vjerovali su u mnogo bogova i u zagrobni život. Početkom starog vijeka bogovi su imali životinjska obilježja, a kasnije su neki poprimili i ljudska. Faraon [[Amenofis IV.]] je pokušao uvesti monoteizam, ali neuspješno.<ref>Hrvatska enciklopedija:[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2199 Amenofis IV.]</ref>
 
Stari Egipćani vjerovali su u mnogo bogova i u zagrobni život. Početkom starog vijeka bogovi su imali životinjska obilježja, a kasnije su neki poprimili i ljudska. Faraon [[Amenofis IV.]] je pokušao uvesti monoteizam, ali neuspješno.<ref>Hrvatska enciklopedija:[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2199 Amenofis IV.]</ref>
   
Neki od najpoznatijih bogova jesu: [[Ra]], bog sunca; [[Nun]], bog mora; [[Geb]], bog zemlje; [[Shu]], bog vjetra; [[Tefnut]], božica vode; [[Nut]], božica neba; [[Tut]], bog pisara i mudrosti; [[Oziris]], bog podzemlja; [[Set]], bog pustinje i kaosa; [[Neftis]], božica grobnica i noći; [[Izida]], božica plodnosti i ljubavi; [[Horus]], bog rata i neba; [[Anubis]], bog balzamiranja i mrtvaca...<ref>Mitologije: [http://mitologije.com/egipatska-mitologija/egipatski-bogovi/ Glavni egipatski bogovi]</ref>
+
[[|]]
 
==== Religija stare Grčke ====
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Grčka mitologija]]
 
[[File:Zeus.jpg|left|thumb|310x310px|'''Zeus, '''bog gromova i munja, vladar Olimpa i svih bogova]]
 
Stari Grci također su bili politeisti. Vjerovali su u zagrobni život u podzemlju. Prema grčkoj mitologiji, većina bogova živi na planini [[Olimp]]. Vrhovni bog je [[Zeus]], kralj neba i zemlje, gospodar groma, munja, oblaka, vjetra i kiša, najmudriji od svih bogova. Otac je mnogih junaka kao što su [[Perzej]] ili [[Heraklo]].<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/51014/ Zeus]</ref> Ostali važni bogovi jesu: [[Hera]], Zeusova žena, zaštitnica braka i obitelji; [[Apolon]], Zeusov sin, bog sunca i svjetlosti; [[Atena]], Zeusova kći, božica rata, znanja i mudrosti; [[Artemida]], božica mjeseca, lova i zvijeri; [[Ares]], sin Zeusa i Here, bog rata; [[Afrodita]], Zeusova kći, božica ljubavi, ljepote i plodnosti; [[Hefest]], sin Zeusa i Here, bog vatre; [[Posejdon]], Zeusov brat, gospodar mora i voda; [[Had]], Zeusov brat, bog podzemlja...<ref>Fantasy Hrvatska: [http://www.fantasy-hr.com/mitologija/mitologije-svijeta/64-grki-bogovi Najvažniji grčki bogovi]</ref>
 
 
==== Religija starog Rima ====
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Rimska mitologija]]
 
[[File:Jupiter.jpg|thumb|439x439px|'''Jupiter, '''glavni rimski bog, vladar munja i gromova (''Rimski Zeus)'']]
 
Stari Rimljani su isto bili politeisti. Međutim, za razliku od ostalih civilizacija tog doba, oni nisu stvorili svoju mitologiju, nego su preuzeli grčku i preimenovali imena bogova. Tako je Zeus postao [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]], Hera je [[Junona]], Atena je [[Minerva]], Ares je [[Mars (mitologija)|Mars]], Posejdon je [[Neptun (mitologija)|Neptun]], Had je [[Pluton (mitologija)|Pluton]]...<ref>Google Sites: [https://sites.google.com/site/rimskamitologijasviben/najvazniji-rimski-bogovi Najvažniji rimski bogovi]</ref> Ipak, postoji nekoliko elemenata koji su postojali samo u rimskoj mitologiji. Stari su Rimljani vjerovali u bića koja su nazivali [[Lari]], zaštitnici kuće i zemljišta, čiji su se kipovi držali u atriju.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=35456 Lari]</ref> [[Mani]] su bili duše pokojnika kojima su Rimljani prinosili žrtve, a [[Penati]] su bili slični Larima, duhovi kuće i ognjišta. Također, valja napomenuti da svećenici nisu bili stalež kao u starom Egiptu, nego su bili obični građani koji su se posvetili služenju bogovima.
 
 
==== Židovstvo ====
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Židovstvo]]
 
 
Židovstvo je bila religija koja se razvila još početkom starog vijeka, zapravo početkom povijesti, i koja se jako preklapa s jednom drugom religijom, [[Kršćanstvo|kršćanstvom]]. Oko 2000. pr. Kr. počela je seoba u Kanaan pod vodstvom Abrahama. Židovi su vjerovali u jednog jedinog Boga, Jahvu. Židovi su upali u egipatsko ropstvo u doba faraona [[Ramzes II.|Ramzesa II.]], ali ih je izbavio [[Mojsije]] uz Božju pomoć. Faraon je krenuo za njim, ali je poražen i Židovi su bili slobodni.<ref>[[Biblija]], [[Knjiga izlaska]] 14:28-31 <br> ''"Tako vode, slijevajući se natrag, potope kola, konjanike i svu vojsku faraonovu koja bijaše pošla u potjeru za Izraelcima - u more. I ne ostade od njih ni jedan jedini. A Izraelci išli suhim posred mora, vode im stale kao zid zdesna i slijeva. Tako Jahve u onaj dan izbavi Izraela od šaka egipatskih, i vidje Izrael pomorene Egipćane na morskome žalu. Osvjedoči se Izrael i o silnoj moći koju Jahve pokaza nad Egipćanima. Narod se poboja Jahve i povjerova Jahvi i njegovom sluzi Mojsiju.''"</ref> Židovi su kasnije ponovno upali u ropstvo, ovaj put babilonsko. Danas ima oko 15 milijuna Židova, ponajviše u Izraelu.
 
 
==== Kršćanstvo ====
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Kršćanstvo]]
 
[[File:Isus.jpg|thumb|225x225px|'''Isus Krist, '''sin Božji, Spasitelj svijeta i širitelj dobre vijesti o Božjem milosrđu, ljubavi i dobroti|left]]
 
Početkom 1. stoljeća poslije Krista stvorila se nova religija - kršćanstvo. Prelaskom u novo stoljeće rođen je [[Isus Krist]], sin Božji. U ono okrutno doba Isus je propovijedao ljubav, milosrđe, dobrotu prema bližnjem, nesebičnost i skromnost, za razliku od židova koji su se strogo držali pravila i nisu marili za narod. Isus je bio razapet na križu zbog toga od strane svojih židovskih neprijatelja, ali je uskrsnuo i uzašao na nebo.<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/58737/ Isus Krist]</ref> Njegovi [[apostoli]] su dalje širili kršćanstvo, te se proširilo do Rima. Isprva su neki carevi progonili kršćanstvo, ali je Konstantin I. Veliki ozakonio kršćanstvo koje je kasnije postalo i glavna državna religija. Kršćanstvo je kroz povijest imalo veliki utjecaj, a ima ga i danas, kad je u svijetu preko 2,7 milijardi kršćana.
 
 
== Zanimljivosti ==
 
 
* Stari vijek je najdulje od 4 razdoblja moderne povijesti - trajalo je čak 3976 godina.
 
 
* Iako su stari Indijci izumili brojeve, nisu izumili [[Nula|nulu]] - nju su dodali [[Arapi]] nakon čega se brojevni sustav proširio u Europu.[[File:Miyanrudan.jpg|thumb|330x330px|Karta koja prikazuje Mezopotamiju i dvije glavne rijeke: '''Eufrat i Tigris''' - zbog toga se Mezopotamija i zove ''Zemlja između dvije rijeke'']]
 
 
* Mezopotamija se na [[Perzijski jezik|starom perzijskom jeziku]] kaže ''Miyanrudan'', što znači "Zemlja između dvije rijeke".
 
 
* Rimsko Carstvo je jedina europska civilizacija koja je opstala u Starom vijeku nakon rođenja Isusa Krista.
 
 
* Vladar koji je najdulje vladao u starom vijeku (a i u povijesti) bio je egipatski faraon [[Pepi II.]]. On je vladao 94 godina - na tron je došao kao dječak od 6 godina i umro kad je napunio 100.
 
 
* Iako se smatralo da je rimski car Neron zapalio Rim da bi svirao na njemu, to nije istina, nego običan mit. Također je mit da je Neron bio loš umjetnik - povjesničari kažu da su čak i njegovi neprijatelji poštivali njegovu umjetnost.
 
 
* Stari Rimljani imali su boginju kanalizacije, boga zahoda i boga izmeta.
 
 
* U starom Rimu su osobe krivog nosa bile smatrane prirodnim vođama.
 
 
* Prvi rimski car koji se oženio muškarcem bio je Neron, koji je sklopio dva [[Istospolni brak|istospolna braka]] - sa svojim robom i s nekim dječakom.
 
 
* Stari Rimljani su za pranje rublja i izbjeljivanje [[Zubi|zuba]] koristili urin.
 
 
* U starom Egiptu je bio osuđen na smrt onaj koji bi ubio mačku.
 
 
* Egipatske piramide nisu gradili robovi nego plaćeni majstori.[[File:Šipak-nar.jpg|left|thumb|300x300px|'''Nar, '''antičko voće, u Perziji ''voće bogova'']]
 
 
* Znanstvenici su nazvali neke planete prema imenima rimskih bogova.
 
 
* U starom Egiptu dogodio se prvi štrajk radnika.
 
 
* Stari Grci nisu jeli grah jer su smatrali da sadržava duše mrtvih.
 
 
* U staroj Perziji [[nar]] je bio smatran voćem za bogove.
 
 
* [[Čaj]] je otkriven u staroj Kini, a otkrio ga je car [[Shen-Nong]].[[File:Čaj-kina.jpg|thumb|232x232px|Car '''Shen-Nong '''otkriva čaj]]
 
 
* [[Hijeroglifi]] zapravo nisu izum starih Egipćana, nego su ih u Egipat donijeli osvajači iz zapadne Azije. Također, oni ne sadrže nikakve kletve ili čarolije, nego samo opisuju važne povijesne događaje.
 
 
* Stari Egipat je bila jedna od rijetkih civilizacija gdje su žene bile financijski neovisne. Mogle su sklapati ugovore, poslovati, a s muževima su redovito sklapale predbračne ugovore te su imale garanciju za odštetu ako bi ih muževi poželjeli ostaviti.
 
 
* Egipat je bila prva civilizacija koja je ikad sklopila [[mirovni ugovor]]. To se dogodilo nakon [[Bitka kod Kadeša|bitke kod Kadeša]] [[1296. pr. Kr.]] gdje su ratovali protiv [[Hetitsko Carstvo|Hetitskog Carstva]].
 
   
 
==Izvori==
 
==Izvori==
Redak 125: Redak 125:
 
[[Kategorija:Povijest]]
 
[[Kategorija:Povijest]]
 
[[Kategorija:Stari vijek]]
 
[[Kategorija:Stari vijek]]
  +
[[Kategorija:Manja povijesna razdoblja]]
  Loading editor

Pregled kako će stranica izgledati

Mobile

Desktop