FANDOM


Redak 1: Redak 1:
 
{{Infookvir:_Manje_povijesno_razdoblje_2.0_(bolji_infookvir)|title1 = Srednji vijek|image1 = Srednji-vijek.jpg|caption1 = Srednjovjekovni život - [[plemstvo]] i [[kmetstvo]]|eng_ime = Middle Ages|početak = [[476.]]|kraj = [[1492.]]|trajanje = 1016 godina|društvo = [[Feudalizam|Feudalno društvo]]|oblici_vlasti = [[Teokratska monarhija]]|važne_osobe = [[Karlo Veliki]] <br>
 
{{Infookvir:_Manje_povijesno_razdoblje_2.0_(bolji_infookvir)|title1 = Srednji vijek|image1 = Srednji-vijek.jpg|caption1 = Srednjovjekovni život - [[plemstvo]] i [[kmetstvo]]|eng_ime = Middle Ages|početak = [[476.]]|kraj = [[1492.]]|trajanje = 1016 godina|društvo = [[Feudalizam|Feudalno društvo]]|oblici_vlasti = [[Teokratska monarhija]]|važne_osobe = [[Karlo Veliki]] <br>
[[Justinijan I. Veliki]] <br>
 
 
[[Mehmed II.]] <br>
 
[[Mehmed II.]] <br>
 
[[Rikard I. Lavljeg Srca]] <br>
 
[[Rikard I. Lavljeg Srca]] <br>
Redak 27: Redak 26:
 
Kraj srednjeg vijeka ponekad izaziva debate kod povjesničara. Naime, neki povjesničari vide kraj srednjeg vijeka [[1453.]] godine, jer je te godine palo Bizantsko Carstvo od strane Osmanskog Carstva, koje je zatim nastavilo osvajati Europu. Ipak, većina se slaže da je kraj srednjeg vijeka 1492. godina, u kojoj je istraživač [[Kristofor Kolumbo]] otkrio [[Amerika|Ameriku]] nakon čega su uslijedila geografska otkrića i daljnji razvoj tehnologije.<ref name="prol" />
 
Kraj srednjeg vijeka ponekad izaziva debate kod povjesničara. Naime, neki povjesničari vide kraj srednjeg vijeka [[1453.]] godine, jer je te godine palo Bizantsko Carstvo od strane Osmanskog Carstva, koje je zatim nastavilo osvajati Europu. Ipak, većina se slaže da je kraj srednjeg vijeka 1492. godina, u kojoj je istraživač [[Kristofor Kolumbo]] otkrio [[Amerika|Ameriku]] nakon čega su uslijedila geografska otkrića i daljnji razvoj tehnologije.<ref name="prol" />
   
== Izvori ==
+
== Kraj starog vijeka ==
<references />
+
  +
===Velika seoba naroda===
  +
  +
''Podrobniji članak o temi'': [[Velika seoba naroda]]
  +
  +
U doba Europe prije kraja starog vijeka najveća država je definitivno bila Rimsko Carstvo, koje je zauzimalo ogromnu površinu. Sjeverno od njega živjela su mnoga plemena. Neka od njih su [[Angli]], [[Sasi]], [[Vizigoti]], [[Ostrogoti]] i dr. U to vrijeme, u Aziji je živjelo pleme koje se zvalo [[Huni]], i bilo je raštrkano. Kralj [[Atila]] ujedinio je Hune i krenuo u napad na Europu. Huni su počeli vladati dijelom Europe. Bili su to vješti konjanici i surovi ratnici koji su s osvojene zemlje tjerali druga plemena. Ta plemena su trebala novu zemlju pa su počela ulaziti u Rimsko Carstvo, a neki su ih uništavali. I Atila je pokušao ući u Rimsko Carstvo, no nije uspio. Nakon njegove smrti [[Barbari|barbarska]] plemena nastavila su borbu protiv Rima.<ref>Opće obrazovanje: [https://www.opsteobrazovanje.in.rs/istorija/velika-seoba-naroda/ Velika seoba naroda]</ref><ref>Stara povijest: [https://www.starapovijest.eu/huni-i-pocetak-seobe-naroda/ Huni i velika seoba naroda]</ref>
  +
  +
=== Pad Zapadnog Rimskog Carstva ===
  +
  +
''Podrobniji članak o temi'': [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva]]
  +
  +
Zapadno Rimsko Carstvo u to je doba bilo vrlo slabo, a glavni razlog za to bila su barbarska plemena koja su provaljivala u Rim. Neka plemena su čak uništavala građevine i hramove. Dana [[4. rujna]] 476. godine germanski vođa [[Flavije Odoakar]] ušao je u Rim i svrgnuo posljednjeg cara Zapadnog Rimskog Carstva, tada još maloljetnog cara [[Romul Augustul|Romula Augustula]] i proglasio se [[Kralj Italije|kraljem Italije]].<ref>Proleksis enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/55787/ Zapadno Rimsko Carstvo]</ref><ref name="povrim">Povijest.hr: [https://povijest.hr/nadanasnjidan/kraj-zapadnog-rimskog-carstva-476/ Pad Zapadnog Rimskog Carstva]</ref>
  +
Ipak, mnoge rimske institucije, kao što je [[Senat]], nastavile su postojati i pomagale su Odoakaru, a čak je i bizantski car [[Zenon, bizantski car|Zenon]] priznao njegovu vlast, pod uvjetom da Odoakar prizna Zenonovo vrhovništvo, što je on i učinio.<ref name="povrim" />
  +
  +
== Rani srednji vijek ==
  +
  +
''Podrobniji članak o temi'': [[Rani srednji vijek]]
  +
   
 
[[|]]
 
[[|]]
  +
  +
== Izvori ==
  +
<references />
   
 
[[Kategorija:Povijest]]
 
[[Kategorija:Povijest]]

Inačica od 20:05, 10. siječnja 2019.


Srednji vijek je povijesno razdoblje koje je trajalo od 476. do 1492. Glavni elementi srednjeg vijeka su kristijanizacija i feudalizam.[1]

Podjela

Kao i gotovo sva velika povijesna razdoblja, srednji vijek se dijeli na manja povijesna razdoblja. Dijeli se na rani srednji vijek, razvijeni srednji vijek i kasni srednji vijek. Kronološki to izgleda ovako:

1. Rani srednji vijek - 476. - 1000.

2. Razvijeni srednji vijek - 1000. - 1250.

3. Kasni srednji vijek - 1250. - 1492.

Najdulji je rani srednji vijek, čije je glavno obilježje propast Rimskog Carstva i pojačana kristijanizacija. Razvijeni srednji vijek je doba vitezova i viteštva, Križarskih ratova, nagli porast stanovništva i gradova te razvoj poljoprivrednih tehnologija. U doba kasnog srednjeg vijeka javlja se protestantizam i nastaje Osmansko Carstvo.[2]

Kraj srednjeg vijeka ponekad izaziva debate kod povjesničara. Naime, neki povjesničari vide kraj srednjeg vijeka 1453. godine, jer je te godine palo Bizantsko Carstvo od strane Osmanskog Carstva, koje je zatim nastavilo osvajati Europu. Ipak, većina se slaže da je kraj srednjeg vijeka 1492. godina, u kojoj je istraživač Kristofor Kolumbo otkrio Ameriku nakon čega su uslijedila geografska otkrića i daljnji razvoj tehnologije.[1]

Kraj starog vijeka

Velika seoba naroda

Podrobniji članak o temi: Velika seoba naroda

U doba Europe prije kraja starog vijeka najveća država je definitivno bila Rimsko Carstvo, koje je zauzimalo ogromnu površinu. Sjeverno od njega živjela su mnoga plemena. Neka od njih su Angli, Sasi, Vizigoti, Ostrogoti i dr. U to vrijeme, u Aziji je živjelo pleme koje se zvalo Huni, i bilo je raštrkano. Kralj Atila ujedinio je Hune i krenuo u napad na Europu. Huni su počeli vladati dijelom Europe. Bili su to vješti konjanici i surovi ratnici koji su s osvojene zemlje tjerali druga plemena. Ta plemena su trebala novu zemlju pa su počela ulaziti u Rimsko Carstvo, a neki su ih uništavali. I Atila je pokušao ući u Rimsko Carstvo, no nije uspio. Nakon njegove smrti barbarska plemena nastavila su borbu protiv Rima.[3][4]

Pad Zapadnog Rimskog Carstva

Podrobniji članak o temi: Pad Zapadnog Rimskog Carstva

Zapadno Rimsko Carstvo u to je doba bilo vrlo slabo, a glavni razlog za to bila su barbarska plemena koja su provaljivala u Rim. Neka plemena su čak uništavala građevine i hramove. Dana 4. rujna 476. godine germanski vođa Flavije Odoakar ušao je u Rim i svrgnuo posljednjeg cara Zapadnog Rimskog Carstva, tada još maloljetnog cara Romula Augustula i proglasio se kraljem Italije.[5][6] Ipak, mnoge rimske institucije, kao što je Senat, nastavile su postojati i pomagale su Odoakaru, a čak je i bizantski car Zenon priznao njegovu vlast, pod uvjetom da Odoakar prizna Zenonovo vrhovništvo, što je on i učinio.[6]

Rani srednji vijek

Podrobniji članak o temi: Rani srednji vijek


[[|]]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Proleksis enciklopedija: Srednji vijek
  2. Povijest.hr: Podjela srednjeg vijeka
  3. Opće obrazovanje: Velika seoba naroda
  4. Stara povijest: Huni i velika seoba naroda
  5. Proleksis enciklopedija: Zapadno Rimsko Carstvo
  6. 6,0 6,1 Povijest.hr: Pad Zapadnog Rimskog Carstva
Community content is available under CC-BY-SA unless otherwise noted.