FANDOM


Redak 24: Redak 24:
 
}}
 
}}
 
</noinclude>
 
</noinclude>
'''Slobodan Praljak''' ([[2. siječnja]] [[1945.]], [[Čapljina]] - [[29. studenog]] [[2017.]], [[Haag]]), [[Hrvatska|hrvatski]] filozof, sociolog, filmski redatelj i [[Vojska|vojni]] zapovjednik, general-pukovnik [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Istaknuo se u obrani Hrvatske i [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] tijekom [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|velikosrpske agresije]].
+
'''Slobodan Praljak''' ([[2. siječnja]] [[1945.]], [[Čapljina]] - [[29. studenog]] [[2017.]], [[Haag]]), [[Hrvatska|hrvatski]] filozof, sociolog, političar, redatelj i [[Vojska|vojni]] zapovjednik, general-pukovnik [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Istaknuo se u obrani Hrvatske i [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] tijekom [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|velikosrpske agresije]].
 
==Životopis==
 
==Životopis==
 
===Djetinjstvo i mladost ===
 
===Djetinjstvo i mladost ===
Slobodan Praljak rođen je [[2. siječnja]] [[1945.]] u [[Čapljina|Čapljini]]. Njegova obitelj bila je [[Hrvati|hrvatska]] i [[Katoličanstvo|katolička]]. Prvi je put diplomirao [[1970.]] na [[FER|Fakultetu elektronike i računalstva]] u [[Zagreb]]u s prosjekom ocjena 4,5. Drugi je put diplomirao [[filozofiju]] i [[sociologija|sociologiju]] na [[Filozofski fakultet|Filozofskom fakultetu]] [[1971.]], a treći put na Akademiji za kazalište, film i televiziju (današnja [[Akademija dramskih umjetnosti]]). Predavao je filozofiju i sociologiju.<ref>Baza hrvatske kinematografije: [http://hrfilm.hr/baza_redatelj.php?id=73 Slobodan Praljak]</ref>
+
Slobodan Praljak rođen je [[2. siječnja]] [[1945.]] u [[Čapljina|Čapljini]]. Njegova obitelj bila je [[Hrvati|hrvatska]] i [[Katoličanstvo|katolička]]. Osnovnu školu pohađao je u [[Rama|Rami]], a realnu gimnaziju u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] i Mostaru.<ref name="biog">[https://www.slobodanpraljak.com/biografija.html Životopis Slobodana Praljka]</ref> Prvi je put diplomirao [[1970.]] na [[FER|Fakultetu elektronike i računalstva]] u [[Zagreb]]u s prosjekom ocjena 4,5. Drugi je put diplomirao [[filozofiju]] i [[sociologija|sociologiju]] na [[Filozofski fakultet|Filozofskom fakultetu]] [[1971.]], a treći put na Akademiji za kazalište, film i televiziju (današnja [[Akademija dramskih umjetnosti]]). Predavao je filozofiju i sociologiju.<ref>Baza hrvatske kinematografije: [http://hrfilm.hr/baza_redatelj.php?id=73 Slobodan Praljak]</ref>
   
 
Tijekom [[1970-ih]] i [[1980-ih]] bio je [[kazalište|kazališni]] redatelj u [[Zagreb]]u, [[Osijek]]u i [[Mostar]]u. Krajem 1980-ih bavio se i [[film]]skom režijom, ponajviše [[dokumentarni film|dokumentarnih filmova]].<ref name="braniteljski">Braniteljski: [https://braniteljski.hr/roden-slobodan-praljak/ Rođen Slobodan Praljak]</ref>
 
Tijekom [[1970-ih]] i [[1980-ih]] bio je [[kazalište|kazališni]] redatelj u [[Zagreb]]u, [[Osijek]]u i [[Mostar]]u. Krajem 1980-ih bavio se i [[film]]skom režijom, ponajviše [[dokumentarni film|dokumentarnih filmova]].<ref name="braniteljski">Braniteljski: [https://braniteljski.hr/roden-slobodan-praljak/ Rođen Slobodan Praljak]</ref>
  +
===Politički angažman===
  +
Dana [[17. lipnja]] [[1989.]] prisustvovao je [[Osnivanje HDZ-a|Osnivačkoj skupštini HDZ-a]] i postao jedan od njezinih osnivača. Unatoč tome, iduće je godine izašao iz njega i priključio se [[Politički centar|centrističkoj]] [[Hrvatska demokratska stranka|Hrvatskoj demokratskoj stranci]], u kojoj je [[1991.]] postao i glavni tajnik. Međutim, u proljeće napušta politički angažman zbog ratnog stanja u državi.<ref name="biog" />
 
===Domovinski rat i Rat u BiH===
 
===Domovinski rat i Rat u BiH===
 
====Obrana Sunje====
 
====Obrana Sunje====
Redak 40: Redak 42:
 
Dana [[9. rujna]] srušen je [[Stari most]] u Mostaru, a ljevičarski mediji naklonjeni [[JNA]] i četnicima optužili su Praljka da je kao načelnik Glavnog stožera naredio uništenje mosta. Međutim, optužba je sama po sebi apsurdna, jer je Praljak dan ranije smijenjen s dužnosti, pa nije mogao narediti rušenje mosta! Prava istina je da je most uništen [[eksploziv]]nim nabojem postavljenim na lijevoj obrani Neretve, koju je okupirala Armija BiH. Praljak ima i dokaze za svoje tvrdnje, jer postoje tri autentične snimke koje dokazuju da je govorio istinu.<ref>Narod: [https://narod.hr/hrvatska/video-general-praljak-rusenju-starog-mosta-mostaru]</ref>
 
Dana [[9. rujna]] srušen je [[Stari most]] u Mostaru, a ljevičarski mediji naklonjeni [[JNA]] i četnicima optužili su Praljka da je kao načelnik Glavnog stožera naredio uništenje mosta. Međutim, optužba je sama po sebi apsurdna, jer je Praljak dan ranije smijenjen s dužnosti, pa nije mogao narediti rušenje mosta! Prava istina je da je most uništen [[eksploziv]]nim nabojem postavljenim na lijevoj obrani Neretve, koju je okupirala Armija BiH. Praljak ima i dokaze za svoje tvrdnje, jer postoje tri autentične snimke koje dokazuju da je govorio istinu.<ref>Narod: [https://narod.hr/hrvatska/video-general-praljak-rusenju-starog-mosta-mostaru]</ref>
 
===Optužnica===
 
===Optužnica===
Slobodan Praljak se nalazio među šest hrvatskih političara i [[časnik]]a iz Bosne i Hercegovine (tzv. ''[[Herceg-Bosna|hercegbosanska]] šestorka''), koji su se dragovoljno odazvali pozivu na suđenje pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] zbog opužbe za [[Ratni zločin|ratne zločine]] u ratu u Bosni i Hercegovini. Zajedno s [[Jadranko Prlić|Jadrankom Prlićem]], [[Milivoj Petković|Milivojom Petkovićem]], [[Bruno Stojić|Brunom Stojićem]], [[Valentin Ćorić|Valentinom Ćorićem]] i [[Berislav Pušić|Berislavom Pušićem]], optužen je od tužiteljstva Haškog suda po točkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.
+
Slobodan Praljak se nalazio među šest hrvatskih političara i [[časnik]]a iz Bosne i Hercegovine (tzv. ''[[Herceg-Bosna|hercegbosanska]] šestorka''), koji su se dragovoljno odazvali pozivu na suđenje pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] zbog lažne optužbe za [[Ratni zločin|ratne zločine]] u ratu u Bosni i Hercegovini. Zajedno s [[Jadranko Prlić|Jadrankom Prlićem]], [[Milivoj Petković|Milivojom Petkovićem]], [[Bruno Stojić|Brunom Stojićem]], [[Valentin Ćorić|Valentinom Ćorićem]] i [[Berislav Pušić|Berislavom Pušićem]], optužen je od tužiteljstva Haškog suda po točkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.
   
 
Optužnica ih je teretila za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je navodno počeo [[18. studenoga]] [[1991.]] godine osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i trajao do ožujka [[1994.]] godine kada je [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] prekinut [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] i potpisano osnivanje [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U svom prvom iskazu pred Haškim sudom, [[6. travnja]] [[2004.]] godine izjasnio se da po svim točkama optužnice nije kriv.<ref>[https://www.icty.org/x/cases/prlic/ind/en/080611.pdf Druga proširena optužnica protiv hercegbosanske šestorke]</ref>
 
Optužnica ih je teretila za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je navodno počeo [[18. studenoga]] [[1991.]] godine osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i trajao do ožujka [[1994.]] godine kada je [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] prekinut [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] i potpisano osnivanje [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U svom prvom iskazu pred Haškim sudom, [[6. travnja]] [[2004.]] godine izjasnio se da po svim točkama optužnice nije kriv.<ref>[https://www.icty.org/x/cases/prlic/ind/en/080611.pdf Druga proširena optužnica protiv hercegbosanske šestorke]</ref>
===Suđenje===
+
===Suđenje i smrt===
+
Slobodan Praljak preuzeo je na sebe zadatak pranja ljage s imena časnih hrvatskih vojnih zapovjednika i junaka. Uz pomoć svojih suradnika iz Ureda obrane prikupio je mnoge informacije o odnosu Hrvatske i BiH te je objavio [https://www.slobodanpraljak.com/bibliografija.html 34 publikacije] na tu temu, koje su javno dostupne na [[hrvatski|hrvatskom]] i [[engleski|engleskom]] jeziku. Na suđenju je iznio mnoge argumente, citate i dokaze o svojoj nevinosti. U [[Slobodan Praljak/Tekstovi/Završno obraćanje generala Praljka|završnom obraćanju]] poručio je sucima da je njegova [[savjest]] čista i da zna da nije kriv za ratne zločine. Dana [[29. svibnja]] [[2013.]] nepravomoćnom je presudom osuđen na 20 godina zatvora.<ref>Večernji list: [https://www.vecernji.hr/vijesti/presude-u-haagu-111-godina-zatvora-hrvatskoj-sestorci-561180 PRESUDE U HAAGU: 111 godina zatvora hrvatskoj šestorci], objavljeno 29. svibnja 2013.]</ref>
   
  +
Dana [[29. studenog]] [[2017.]] na izricanju drugostupanjske presude<ref>[https://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf Sudski sažetak (suđenje Slobodanu Praljku, v. str. 13-14), engleski jezik]</ref>
 
[[|]]
 
[[|]]
 
==Izvori==
 
==Izvori==
Redak 56: Redak 59:
 
[[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]]
 
[[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]]
 
[[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]]
 
[[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]]
  +
[[Kategorija:HDZ-ovi političari]]
  +
[[Kategorija:Osnivači HDZ-a]]
 
[[Kategorija:Životopisi, Čapljina]]
 
[[Kategorija:Životopisi, Čapljina]]
 
[[Kategorija:Načelnici Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane]]
 
[[Kategorija:Načelnici Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane]]

Inačica od 17:56, 13. prosinca 2019.

Glavni članak | Galerija | Citati | Tekstovi | Razgovor


Slobodan Praljak
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 2. siječnja 1945.
Mjesto rođenja Čapljina, Predložak:ZD BiH
Datum smrti 29. studenog 2017.
Mjesto smrti Haag, Nizozemska
Nacionalnost Hrvat
Državljanstvo Hrvatsko
Nadimak Brada
Supruga Kaćuša (Kaća) Praljak
Knjige 34 publikacije
Opis vojnoga službovanja
Čin General pukovnik
Ratovi Domovinski rat
Rat u BiH
Važnije bitke Operacija Lipanjske zore
Obrana Sunje
Vojska Hrvatska vojska
Hrvatsko vijeće obrane
Rod vojske Kopnena vojska
Odlikovanja Velered kralja Petra Krešimira IV.

Slobodan Praljak (2. siječnja 1945., Čapljina - 29. studenog 2017., Haag), hrvatski filozof, sociolog, političar, redatelj i vojni zapovjednik, general-pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane. Istaknuo se u obrani Hrvatske i Herceg-Bosne tijekom velikosrpske agresije.

Životopis

Djetinjstvo i mladost

Slobodan Praljak rođen je 2. siječnja 1945. u Čapljini. Njegova obitelj bila je hrvatska i katolička. Osnovnu školu pohađao je u Rami, a realnu gimnaziju u Širokom Brijegu i Mostaru.[1] Prvi je put diplomirao 1970. na Fakultetu elektronike i računalstva u Zagrebu s prosjekom ocjena 4,5. Drugi je put diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu 1971., a treći put na Akademiji za kazalište, film i televiziju (današnja Akademija dramskih umjetnosti). Predavao je filozofiju i sociologiju.[2]

Tijekom 1970-ih i 1980-ih bio je kazališni redatelj u Zagrebu, Osijeku i Mostaru. Krajem 1980-ih bavio se i filmskom režijom, ponajviše dokumentarnih filmova.[3]

Politički angažman

Dana 17. lipnja 1989. prisustvovao je Osnivačkoj skupštini HDZ-a i postao jedan od njezinih osnivača. Unatoč tome, iduće je godine izašao iz njega i priključio se centrističkoj Hrvatskoj demokratskoj stranci, u kojoj je 1991. postao i glavni tajnik. Međutim, u proljeće napušta politički angažman zbog ratnog stanja u državi.[1]

Domovinski rat i Rat u BiH

Obrana Sunje

Nakon velikosrpskog napada na Republiku Hrvatsku 1991., Praljak se dragovoljno prijavljuje u Oružane snage Republike Hrvatske. Nakon četničkog napada na strateško važnu Sunju 27. srpnja, Praljak postaje zapovjednik obrane. Od 3. rujna 1991. do veljače 1992. Praljak je predvodio mjesne branitelje i uspio obraniti Sunju od četničkih napada. On je organizirao i učvrstio obranu, utemeljio Satniju hrvatskih umjetnika i osjetno poboljšao živote branitelja i mještana. Zbog velikih zasluga u junačkoj obrani Sunje unaprijeđen je u čin general bojnika.[4]

Obrana Herceg-Bosne

Nakon hrabre obranje Sunje, Praljak odlazi u Herceg-Bosnu i postaje vođa ondašnjih hrvatskih branitelja. U lipnju 1992. sudjeluje u Operaciji Lipanjske zore, prvom hrvatskom pobjedom nad četnicima, kojom su oslobođeni dolina Neretve. Između 1992. i 1993. bio je jedan od 14 članova Vijeća narodne obrane RH te član Hrvatskog državnog povjerenstva za odnose s UNPROFOR-om. Dana 13. svibnja imenovan je predstavnikom Ministarstva obrane Republike Hrvatske u Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću obrane.

Od 24. srpnja do 8. rujna bio je načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane. Njegove su odluke doprinijele utvrđivanju crte obrane prema Armiji BiH, a posebno se istaknuo propuštanjem humanitarnog konvoja UNHCR-a za Mostar, koji je prethodno bio zaustavljen u Čitluku. U studenome se sukobio s Mladenom Naletilićem, zapovjednikom Kažnjeničke bojne, zbog čega je smijenjen s dužnosti načelnika Glavnog stožera HVO-a.[3]

Dana 9. rujna srušen je Stari most u Mostaru, a ljevičarski mediji naklonjeni JNA i četnicima optužili su Praljka da je kao načelnik Glavnog stožera naredio uništenje mosta. Međutim, optužba je sama po sebi apsurdna, jer je Praljak dan ranije smijenjen s dužnosti, pa nije mogao narediti rušenje mosta! Prava istina je da je most uništen eksplozivnim nabojem postavljenim na lijevoj obrani Neretve, koju je okupirala Armija BiH. Praljak ima i dokaze za svoje tvrdnje, jer postoje tri autentične snimke koje dokazuju da je govorio istinu.[5]

Optužnica

Slobodan Praljak se nalazio među šest hrvatskih političara i časnika iz Bosne i Hercegovine (tzv. hercegbosanska šestorka), koji su se dragovoljno odazvali pozivu na suđenje pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije zbog lažne optužbe za ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini. Zajedno s Jadrankom Prlićem, Milivojom Petkovićem, Brunom Stojićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem, optužen je od tužiteljstva Haškog suda po točkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.

Optužnica ih je teretila za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je navodno počeo 18. studenoga 1991. godine osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i trajao do ožujka 1994. godine kada je Washingtonskim sporazumom prekinut Bošnjačko-hrvatski sukob i potpisano osnivanje Federacije Bosne i Hercegovine. U svom prvom iskazu pred Haškim sudom, 6. travnja 2004. godine izjasnio se da po svim točkama optužnice nije kriv.[6]

Suđenje i smrt

Slobodan Praljak preuzeo je na sebe zadatak pranja ljage s imena časnih hrvatskih vojnih zapovjednika i junaka. Uz pomoć svojih suradnika iz Ureda obrane prikupio je mnoge informacije o odnosu Hrvatske i BiH te je objavio 34 publikacije na tu temu, koje su javno dostupne na hrvatskom i engleskom jeziku. Na suđenju je iznio mnoge argumente, citate i dokaze o svojoj nevinosti. U završnom obraćanju poručio je sucima da je njegova savjest čista i da zna da nije kriv za ratne zločine. Dana 29. svibnja 2013. nepravomoćnom je presudom osuđen na 20 godina zatvora.[7]

Dana 29. studenog 2017. na izricanju drugostupanjske presude[8] [[|]]

Izvori

Community content is available under CC-BY-SA unless otherwise noted.