Povijesna enciklopedija
Povijesna enciklopedija
Nema sažetka uređivanja
Oznaka: VisualEditor
Nema sažetka uređivanja
Oznaka: VisualEditor
Redak 1: Redak 1:
'''Rijeka''' ([[čakavsko narječje|čakavski]] ''Rika, Reka'', [[tal.]] ''Fiume'', [[njem.]] ''Sankt Veit at Flaum''), najveća [[hrvatska]] luka, treći grad po veličini u Hrvatskoj te administrativno središte [[PGŽ|Primorsko-goranske županije]].
+
'''Rijeka''' ([[čakavsko narječje|čakavski]] ''Rika, Reka'', [[tal.]] ''Fiume'', [[njem.]] ''Sankt Veit at Flaum''), najveća [[hrvatska]] morska luka, treći grad po veličini u Hrvatskoj te administrativno središte [[PGŽ|Primorsko-goranske županije]].
 
==Prapovijest==
 
==Prapovijest==
 
===Ilirska prevlast===
 
===Ilirska prevlast===

Inačica od 21. svibnja 2020. u 11:34

Rijeka (čakavski Rika, Reka, tal. Fiume, njem. Sankt Veit at Flaum), najveća hrvatska morska luka, treći grad po veličini u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Prapovijest

Ilirska prevlast

Iako se u širem području grada mogu pronaći tragovi još iz paleolitika (2,5 mil. - 10 000 pr. Kr.), najranijim naseljem smatra se Tarsatica koja se pripisuje ilirskom plemenu Japodima. Tarsatica je bila važna postaja na putu od Akvileje do Senja.[1] Prapovijesna Rijeka ističe se po jantaru: stari Grci su kvarnerske otoke zvali Elektrides (Jantarni otoci), a japodska kultura bogata je figuralnim artefaktima od jantara. S obzirom na to da je u prapovijesti postojao Jantarski put kojim se trgovalo jantarom od Baltika do sjevernog Jadrana, logično je za pretpostaviti da je Tarsatica bila glavni punkt za prenošenje jantara na liburnsku obalu i kvarnerske otoke.

Prema nekim izvorima, još starije naselje bilo je Tarsata, koju su Liburni navodno osnovali na istočnoj obali Rječine. Prema nekim teorijama, naziv potječe od keltske riječi Tarsa (brdo uz rijeku).[2] Na brdu Solin, Trsatskom brijegu i Velom vrhu (Gradišće iznad Rječine) nalaze se ostaci gradina iz brončanog i željeznog doba.[3]

Rimska prevlast

Godine 129. pr. Kr. Liburnija potpada pod vlast Rimskog Carstva, koja na cesti od Trsta do Senja gradi castrum (vojnu utvrdu) Tarsatica na desnoj obali Rječine (današnji Stari grad). U doba cara Augusta Tarsatica postaje veće planski izgrađeno naselje. Iz tog razdoblja datiraju brojni arheološki nalazi: temelji rimskih bedema, zidovi zgrada i castruma, podzidana obala, ostaci termi (hipocaust i mozaici), vojnog zapovjedništva i kasnoantičkih rimskih vrata. Smještajem na blago položenoj padini, s uskim obalnim pojasom, izdašnim izvorima pitke vode i zaklonjenim zaljevom s prirodnim obilježjem luke, rimska Tarsatica imala je sve predispozicije da se razvije u važnu luku i trgovački grad.[3]

Srednji vijek

Sudbina nakon pada Rimskog Carstva

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva 476., područje današnjeg grada Rijeke bilo je pod vlašću četiriju država. Prva država koja je osvojila vlast bilo je Ostrogotsko Kraljevstvo, Bizantsko Carstvo, Langobardsko Kraljevstvo i Franačka. Međutim, o ovom razdoblju nema mnogo izvora, stoga se s pravom naziva Mračnim dobom Rijeke.


[[|]]

Izvori

  1. Opća i nacionalna enciklopedija: Rijeka
  2. Povijest: Rijeka - s jedne strane Rječine na drugu, pa natrag
  3. 3,0 3,1 Grad Rijeka: Kratka povijest grada