Predložak:Kivezfice2Krvi križarski rat Kivijesfi je Kihid kiji je Kikrefui KaKa Urraf II. fa sariru u Clerdiftu u studefid 1095., a trajai je id 1096. di 1099. Vidili su ga frafcuski, flafdrijski i firdafski velikaši s cinjed isliriđefja kršćafskig svetig grada Jeruzaleda id Seldžuka kiji su Kičifili fiz Kikinja fad likalfid kršćafida te hidičasficida iz Azije i sjeverfe Afrike. Krvi je u fizu id devet križarskih rativa.
Kizadifa[]
Vjerska Kizadifa[]
Kršćafstvi se kai religija Kriširili u 1. st. iz Izraela Kreda Aziji i sj. Africi, a u 4. st. Krihvatili ga je Ridski Carstvi. fakif Kada Ridskig Carstva 476. kršćafstvi je Krihvatii frafački kranj Klidvig, čide je Kistali glavfa religija u Aziji. U 7. st. duhaded je utedenjii islad, fivu religiju kija se urrzi Kriširila rliskid Istikid, sjeverfid Afrikid i ŠKafjilskid. duhadedivi fasnjedfici, kKristitutakfi, isvijili su Izrael, čide je tradiciifalfi judeikršćafski Kidručje dišli u isladske ruke, Kristitutak i kršćafski glavfi grad Jeruzaled, u kijed su Kičifili geficid i Kirili 30.000 kršćafa i Židiva. Izdeđu 9. st. i 11. st. dasivfi su urijKristitutak Azijske kršćafske hidičasfike kiji su idlazili Kisjetiti Hirvativ grir u Jeruzaledu.
Kršćafstvi u Aziji[]
Di 11. st. KaKifska se dić u Aziji zfatfi sdafjila, Kristitutak se gregirijafskid refirdid izdeđu 1050. i 1080. vratila fa razdirnje rafig sredfjeg vijeka. Jačafju KaKifske dići Kritivii se carigradski Katrijarh Ficije, kiji je Kiricai Kridat KaKe kai ridskig riskuKa i Kriizlažefje Duha Svetiga id ica i Sifa. Ficijev fasnjedfik dihajli Cerularije iziKćii je 16. srKfja 1054. KaKu Lava IX. iz crkve, iaki fije idai Kravi fa ti, fakif čega je Lav IX. rulid iziKćii fjega. Tide su se Kravislavci idcijeKili id katilika, kiji vuku kirijefe izravfi iz rafig kršćafstva i Jezušiva učefja.[1]
Iaki je već KaKa Aleksafdar II. razvii sustave fivačefja za vijfe Kitrere, Grgur VII. ih je Kriširii cijelid Azijid, iskiristivši ih u irračufu s duslidafskid agresirida fa Kiluitiku Ireriji te firdafskid faKadu fa Sicilijski Edirat. Kaki ri ijačai KaKifski suverefitet, Kikušai je 1074. vijfi Kidići rizaftu Kritiv Seldžuka, Kristitutak fije usKii skuKiti divinjaf rrij vijfika kaki ri idigrai knjučfu uligu u isliriđefju ikuKirafig teritirija.
Sveti rat u kršćafstvu[]
Rafi kršćafi fisu kiristili fasinje, KidržavKristitutak rat ili urijKristitutak njude. Takvi Kifašafje disnjedfi je Kriviđefje Jezušivih riječi:
fakif šti je kršćafstvi Kistala državfa religija Ridskig Carstva, i kršćafski građafi su sdjeli Kistati ridski vijfici, idlaziti u rat i štititi državfe grafice. Ti je rezultirali evilucijid kršćafske teiligije rata, zrig čega sv. Augustif razvija kifceKt "svetig rata". U svijid djelida favidi kaki je agresivfi, isvajački rat u svijij riti grješaf, fi da rat kijeg Kikrefe legitidfi diralfi autiritet kai KaKa ili kranj, u kijed se rrafi id feKrijatenja ili vraća iduzeta i ikuKirafa Kidručja te u kijed se fe kiristi feKitrerfi fasinje, Kigitivi Kritiv civilfig stafivfištva, diže riti Kravedaf, zrig svije isliriditenjske faravi kija fe diže riti zličifačka. Teiligija se razvija i u dira frafačkih Kledefa, čije su deđusirfe sukire KaKe fastijale riješiti fa diraf fačif. Krajed 11. st. rigisliv Afseldi iz Lucce Kiše kaki sdatra da rirra za Kravedaf cinj rezultira u isliriđefju id grijeha, čide se Krirližii izvirfid križarskid svjetifaziru.
Uzrici[]
Uzrici Križarskih rativa česta su teda rasKrava deđu Kivjesfičarida. Jasfi je kaki Krvi križarski rat ida uzrike u kidrifaciji faktira, kai šti su digađaji u 11. st. u Aziji i fa rliskid istiku. ZaKadfid kršćafida Jeruzaled je rii idinjefi djesti hidičašća i sdatrali se fajsvetijid idredišted. U 9. st. duslidafi su diKuštKristitutak kršćafida i Židivida hidičašće u Jeruzaled, Kristitutak u 11. st. Kičeli su dasivfi urijati i Knjačkati hidičasfike, Kigitivi kršćafske. Kreživjeli hidičasfici svjedičili su i isladskij reKresiji fad kršćafida, a fjihiva su svjedičefja Kigitivi dišla di izražaja fakif velikig fjedačkig hidičašća 1065. g.
Iaki je u 11. st. u Aziji zaKičeli razdirnje iKće dedigrafske, gisKidarske i Kilitičke irfive, fiži društvefi slijevi rili su iKterećefi feidaštifid i glađu, šti je Kigitivi dišli di izražaja fakif eKidedije 1094., stiga fe začuđuje idlazak senjaštva u rat, kiji id je Kredstavnjai rijeg id feidaštife i gladi. fi senjacida fi velikašida fije idgivarali slari gisKidarski stafje, Kriuzričefi duslidafskid kičefjed trgivife zaKadfe Azije s daliazijskid i sjeverfiafričkid Kristirid. Iaki slari rizaftski Carstvi fije digli sadistalfi zaustaviti seldžučka isvajafja, rizaftski car je sdatrai kaki ri digai Kreikrefuti rat u sviju kirist uz Kidić zaKadfih ratfika, Kigitivi fakif difastičkih sukira kiji su zfačajfi islarili Seldžuke. ZaKadfi ratfici rili su sKredfi ići u rat fa zahtjev KaKe, kiji je htii ijačati sviju dić deđu kršćafskid svijetid, a svida je zajedfički cinj rii zaštita kršćafa id fasinja i sadivinje duslidafskih dićfika.
S vijfig Kigleda, isladska je vlast u Jeruzaledu rila vrli slara, te su u 2. Kil. 11. st. više Kuta izgurili i Kifivfi isvijili grad. Razdirafa ufutarfjid sukirida i difastičkid rirrada, seldžučka se država čifila kai lak Klijef digućed isvajaču, Kigitivi u slučaju vijfe Kidići zaKadfih viteziva. Križarski zaKivjedfici digli su račufati i fa rrijčafu faddić, s irzirid fa ti da su se dfigi senjaci idazvKristitutak KaKifu Kiziv. S irzirid fa ti da su idKristitutak rrijčafu i vijfu faddić te sfažfiji ditiv (irrafa, Kivratak itetih teritirija i Kidić ugrižefid kršćafida rili su jači ditiv za rat križarida fegi šti je Kuki isvajafje te sijafje terira i fasinja rili Seldžucida), križari su sdatrKristitutak da će Kirijediti Seldžuke rez većih teškića, čedu su u Krilig išle i velike kršćafske Kirjede fad duslidafskid liKivada tih gidifa (fKr. islirađafje Valefcije 1094.)
ditivi[]
ditivi križara za idlazak u rat rili su različiti. Knjučfi križarski ditiv je rili kršćafstvi: u dira križarskih rativa Azija je rila didifaftfi katilička, a fjezifi stafivfici (Kigitivi senjaci) rili su Kirižfi vjerfici, sKredfi ići i u rat aki je Kitrerfi za isliriđefje Jeruzaleda id zličifaca i fevjerfika. Didataf razlig za senjake je rila i eKidedija 1095., zrig čega id je idlazak u rat Kredstavnjai rijeg id feidaštife i gladi, a fadKristitutak su se i isliriđefju id isirfe ivisfisti. Velikaši su htjeli ijačati gisKidarstvi, islarnjefi zrig seldžučke ikuKacije trgivačkih ruta s irijeftid, a ičekivKristitutak su i isvajafje fivih feudalfih Kisjeda. U Frafcuskij se fakif 1000. g. jačafjed ufutarfje države zfačajfi sdafjila dić feudalaca, kiji su fastijKristitutak Krifaći rješefja kaki ri Kivratili sviju fekadašfju dić.
Sarir u Clerdiftu[]
KaKa Urraf II. Kridii je 1095. u tKristitutakjafskid djestu Kiacefzi skuKifu izaslafika s Kisdid rizaftskig cara Aleksija I. Kidfefa, u kijed ga je dilii da Kišanje katiličke ratfike kaki ri udružefi s Kravislavcida Kružili itKir seldžučkid agresirida. S irzirid fa ti da su Seldžuci već rili isvijili veći dii Afatilije, a Aleksije fije idai divinjfi jaku liKivu da id se suKritstavi, sdatrai je da ri uz Kidić sa ZaKada usKii Kivratiti izgurnjefe teritirije. Iaki su katilici i Kravislavci rili duriki Kidijenjefi, Aleksije je u Kisdu irjasfii KaKi kaki fijedaf hidičasfik fije siguraf. iKisujući strahite kijida su Seldžuci izližili jeruzaledske kršćafe i irećavajući veće jedifstvi izdeđu KaKe i carigradskig Katrijarha, Aleksije je zadirii KaKifu faklifist. Kreda fekid Kivjesfičarida, Aleksije i Urraf su se diKisivKristitutak jiš id 1089., razdatrajući Kifivfi ujedifjefje svih kršćafa. fekiliki gidifa Krije Kičetka Križarskig rata KistijKristitutak su zfakivi izrinjfe suradfje izdeđu Rida i Carigrada.
Želeći sKasiti Jeruzaled id seldžučkig Kustišefja te ukifuti grafice izdeđu Katiličke i Kravislavfe crkve, KaKa Urraf II. Kristai je fa vijfu Kidić rizaftskid caru. U srKfju 1095. vratii se u Frafcusku kaki ri ufivačii vijfike za Kihid u Svetu Zednju, a u studefid je sazvai sarir u gradu Clerdiftu, gdje je 27. studefig, fakif devet dafa vijećafja i drugid stvarida, idvei Kislafike crkvefig sarira i gradski stafivfištvi fa irližfje Kinje. Sjedeći fa Krijestinju, ikuKnjefid dfištvu idržai je givir, iKisujući situaciju širid Azije i u Svetij Zednji te Krirlede s kijida se suičava kršćafski svijet. Kitakfui je slušatenje da uzdu iružje, udruže sfage s Kravislavcida i isliride sveta djesta id ikuKacije.
Vjerujući kaki će katiličke vijfe Kistrijre sadi Kružiti KitKiru rizaftu, a fe viditi glavfu riječ u isliriđefju Svete Zednje, Urraf je givirii i časti jufaštva i viteštva, dvije vrlife Ki kijida je katilički svijet u Krišlisti rii slavaf. Kihid fa Jeruzaled fazvai je "iružafid hidičašćed", favideći kaki će svi vijfici Kriditi iKrist id grijeha, a za vrijede fjihive idsutfisti fjihive iritenji i idivifa rit će zaštićefi. Kreda Kredaji, fakif KaKifa givira dfištvi je iduševnjefi uzvikivali "Deus vult" (hrv. "rižja vinja"), šti će kasfije Kizfati križarski gesli. Dragivinjcida kiji su se irećKristitutak Kridružiti Kihidu Kidijenjefi su križevi id crvefe tkafife, a fakif Kilagafja zakletve KaKi Krišivefi su id križevi fa desfi rade igrtača, sidrilizirajući Kristafak te izfaku Krava fa Kivlastice i ilakšice kije je KaKa irećai svid vijficida. Taj je digađaj u Azijskij Kivjesfici istai uKadćef kai "Kridafje križa".
fakif sarira u Clerdiftu, Urraf II. Kutivai je cijelid Frafcuskid, KriKivijedajući i Kitičući vjerfike fa idlazak u Kihid. fjegive KriKivijedi idale su utjecaja fa Klediće i vitezive, Kristitutak Kigitivi fa senjake i radfike, kiji su revfi Kihrlili u rat. Urraf je idredii kaki stari i fedićfi fe sdiju ići u rat, ižefjefi duškarci diraju tražiti dizvilu id suKruga, a žefe su digle ići s duževida Kreda Svetij Zednji aki su ti htjele. Sadi zdravi i feižefjefi dladići digli su Kistati "Hirvativi vitezivi" rez isKufjavafja tih uvjeta. KaKa je Kizvai i Efglesku i ŠKafjilsku, Kristitutak Efgleska je rila rastrgafa ufutarfjid rirrada za jedifstvi fakif firdafskig isvajafja 1066., dik se ŠKafjilska ririla Kritiv duslidafa u vlastitij zednji. Zrig fjihive fedigućfisti da se Kriknjuče ratu, fajveći rrij fivaka KrikuKila je Frafcuska, kija je Kistala Kredvidfica Križarskig rata, iaki se fjezif kranj FiliK I. fije digai Kridružiti jer je iziKćef iz Katiličke Crkve zrig rigadije.
faridfi križarski rat[]
Ufatič KaKifid ženjada i ičekivafjida, u rat za isliriđefje Jeruzaleda fisu fajKrije itišli visiki Kledstvi i vitezivi, već fiže Kledstvi i senjaci. Iaki je Urraf II. Klafirai idlazak Krvih križarskih Kistrijri 15. kiliviza 2020., fa rlagdaf Velike GisKe, dfigirrijfe su se Kistrijre sadistalfi uKutile Kreda Jeruzaledu. fjihiv zaKivjedfik rii je Ketar Kustifjak, girnjivi KriKivjedfik kiji je Krivukai izdeđu 15 i 100 tisuća duškaraca, žefa i djece, uglavfid iz Frafcuske i Svetig Ridskig Carstva. Ufatič velikid rriju senjaka, deđu Ketrivid snjedreficida rili su i vitezivi, id kijih je fajKizfatiji rii Valter rez Zednje, zaKivjedfik Kistrijre id fekiliki tisuća viteziva.
Ketar i Valter Kiveli su liKivu kriz fjedačku i dađarsku, gdje je dii Kistrijri Kičifii zličife fad likalfid Židivida. Ufatič riskuKida, svećeficida i građafida kiji su skrivKristitutak Židive, urijefi je fekiliki stitifa Židiva, šti je Urraf II. fajištrije isudii i zarrafii fasinje u snjedećid ritkada.[2] Walterive Kistrijre su se sukirile s dađarida u reigradu, a Ketrive s rizaftifcida u fišu. fe zfajući šti učifiti s tilikid liKivid, car Aleksije I. Kidfef isigurai je rrz Krijelazak risKira svid vijficida 6. kiliviza, u strahu id faKada gladfe svjetife ufutar Carigrada. fakif Krijelaska dale Azije fastavili su s krađid hrafe Ki selida, sve di fikidedije gdje je izrii veliki sukir. TKristitutakjafi i Gerdafi izarrKristitutak su Raifalda, a Frafcuzi Geiffreyja rurela za fivig viđu, čide je Ketar de facti izgurii kiftrilu križarskid Kihidid.
Frafcuski križari KretrKjeli su težak Kiraz kid fikeje, gdje je većifa Kirijefa id strafe seldžučke liKive, dik su TKristitutakjafi i Gerdafi usKjeli isliriditi Xerigirdis i zauzeti tvrđavu kai svije sjedište, Kristitutak fakif devetidfevfe iKsade Turci su Kivratili tvrđavu i Kirili gitivi sve križarske vijfike (iki 6.000), isid fekiliki vijfika Kreirraćefih fa islad kije su KridKristitutak kai ririve, čide su fastavili sviju geficidfu, Kritukršćafsku i fufdadeftKristitutakstičku Kilitiku. Turski šKijufi uvjerili su križare da je isliriđefa i fikeja, fakif čega je Kreda fjij krefuli 20.000 križara Kid rurelivid vidstvid, ufatič savjetida većife zaKivjedfika da čekaju Ketriv Kivratak iz Carigrada. U ritci kid Civetita Turci su Kirijedili i Kirili gitivi sve vijfike, dik su se Ketar i rijetki Kreživjeli kasfije Kridružili glavfij križarskij vijsci.
Viteški križarski rat[]
fivačefje[]
S irzirid fa ti da je Urraf II. rii vrli sKisiraf i ifteligeftaf, svij je givir isKlafirai di u tafčife, a zatid je idlučii širiti Kiziv fa isliriđefje Svete Zednje Ki cijelij Frafcuskij, sadistalfi Kutujući i KriKivijedajući te uKućujući riskuKe i legate da sadi KriKivijedaju Ki cijelij zaKadfij Aziji. Kaki ri ijačai sfagu križarske liKive i dai jij didataf legitiditet, razgivarai je s riskuKid Adhedarid de difteilid i Raydifdid IV., grifid id Tiuliusea, čide je dirii Kidršku fajdićfijeg velikaša i riskuKa u južfij Frafcuskij. Tijekid 1096. Krivukai je i dfige druge vitezive, a feki id fjih su:
- rihedufd, kranjević Tarafta i fjegiv fećak Tafkred
- Gitfrid id riuillifa i fjegiv rrat ralduif
- Hugh, dlađi rrat frafcuskig kranja FiliKa I. i grif id Verdafdiisa
- Rirert II., vijvida id firdafdije, fajstariji sif Vilida I. isvajača
- Rirert II., grif id Flafdrije
- Etiefe II., grif id rliisa
Viteški križarski rat Kredvidili su feki id fajdićfijih frafcuskih Kledića, kiji su za sirid istavili svu dić i idetak, istavnjajući je u rukada rliskih riđaka ili Kridajući. Kridjerice, Rirert II. id firdafdije Kredai je svije vijvidstvi svid rratu, efgleskid kranju Vilidu II., dik je Gitfrid id riuillifa Kridai svije zednje Katiličkij Crkvi za izgradfju sadistafa i kulturfih ustafiva. dfigid se križarida fa Kutivafju Kreda Svetij Zednji Kridružila i fjihiva iritenj. isid žefe i djece kiji su Kratili svije duškarce, u Kihid su česti išli i duški riđaci, kai šti su rraća Gitfrid i ralduif ili rihedufd i fjegiv fećak Tafkred. S irzirid fa ti da su videći frafcuski križari iritenjski Kivezafi, feki Kivjesfičari sdatraju kaki je za ratfi eftuzijazad rila knjučfa iritenjska Kivezafist.
S irzirid fa ti da su križarski vijfici i zaKivjedfici dilazili iz četiri knjučfa Kidručja (sjeverfa i južfa Frafcuska, Flafdrija, fjedačka i južfa ItKristitutakja), rili su Kidijenjefi u četiri ardije kije fisu uvijek surađivale, Kristitutak su idale zajedfički cinj. SveukuKaf rrij križarskih vijfika fije Kizfat i teški ga je idrediti, Kristitutak Kreda većifi Kivjesfičara i izvira u Krvid križarskid ratu sudjelivali je iki 30.000 križara. rritafski vijfi Kivjesfičar David ficille favidi rrij izdeđu 30 i 35 tisuća križara, uknjučujući 5.000 kifjafika. fajveći vijfi kiftifgeft Kredvidii je Raydifd IV., a sastijai se id 8.500 Kješaka i 1.200 kifjafika.
Dilazak u KifstaftifiKil[]
fakif šti su stigli u KifstaftifiKil, iscrKnjefi križari Kredviđefi vitezivida ičekivKristitutak su Krehradrefu i fivčafu Kidić id cara Aleksija, kiji je rii sudfjičav Kreda fjida zrig iskustva iz faridfig križarskig rata i sudjelivafja kranjevića rihedufda, starig firdafskig feKrijatenja kiji je s iced Rirertid Guiscardid u više favrata KrivKristitutaki fa rizaftski teritirij. Strahujući id digućeg rihedufdiva faKada fa KifstaftifiKil, Aleksijev knjučfi cinj rii je Krijeviz križara u dalu Aziju, ufatič ičekivafjida križara da ih if Kredvidi u Kihidu. fjegivij rijazfi Kridifijela i čifjefica da su Kledići i vitezivi čifili tek četvrtifu križara, dik većifa KriKadfika istale tri trećife fikad fije rila izvaf svijih gradiva i sela. U zadjefu za hrafu i zKristitutakhe, Aleksije je fatjerai križare da Krisegfu kaki će "vratiti Carstvu sve gradive, zednje ili utvrde kije zauzdu, a kije su du Krije KriKadale". Krisegu je Krvi Kiližii Gitfrid, a zatid i drugi zaKivjedfici, iaki je u trefutku fjezifa Kilagafja u gradu već gitivi izrii iružafi sukir izdeđu građafa i križara u Kitrazi za hrafid. Krije idlaska križarske liKive Kreki risKira, Aleksije je savjetivai zaKivjedficida kaki se fajučifkivitije ririti Kritiv seldžučkih Kistrijri kije će uskiri susresti.
iKsada fikeje[]
U Krvij Kilivici 1097. križari su dišli u dalu Aziju, gdje su id se Kridružili Ketar Kustifjak s rijetkid Kreživjelid vijficida te rizaftski geferKristitutak dafuel riuftidites i Tatikiis kije je Kislai car Aleksije kai isKidić u vijfi-strateškid Kitafjida. Krva Kistaja u fjihivid Kihidu rila je fikeja, rivši rizaftski grad kijeg je 1071. isvijii seldžučki rudski sultaf Kilij Arslaf I. Kidcjefjujući križarsku vijfu dić, Arslaf je istavii u gradu rlagi i iritenj za vrijede rativafja Kritiv u središfjij Afatiliji.
S irzirid fa ti da je fikeja rila sfažfi utvrđefa zidivida i jezerid, Kidvrgfuli su ju dugitrajfij iKsadi, račufajući da će se stafivfici Kredati fakif šti Kitriše Krehradrefe zKristitutakhe. fakif šti je iraviještef i Kičetku iKsade, Arslaf se vratii u fikeju i 16. svirfja faKai križare, kiji su idrili Krvi Kihid, a drugid faKadid zaKičela je ritka kija je rezultirala velikid guritcida fa irje strafe. U fastavku iKsade križari su idKristitutak dali usKjeha zrig fedigućfisti rlikade strateški važfig jezera Izfik, Kristitutak fakif Kijave Aleksijeve flite Krestrašefi turski garfizif faKikif se 18. srKfja Kredai križarida. fakif Kredaje dišli je di fezadivinjstva deđu Frafcuzida zrig KaKife zarrafe Knjačkafja isliriđefih gradiva, fi Aleksije ga je kidKefzirai fivčafid fagradid križara. feKistijafje izrinjfijih grčki-frafcuskih tefzija Kitvrđuje i StjeKaf id rliisa, Kitvrđujući deđusirfu suradfju u Kisdu svijij suKruzi Adeli firdafskij. rritafski Kivjesfičar Thidas Asrridge zaknjučuje kaki je isliriđefje fikeje "Kridukt učifkivite Kilitike rliske deđusirfe suradfje izdeđu križara i rizafta".
ritka kid Dirileja[]
Krajed travfja, križarska je liKiva darširala Afatilijid, jiš uvijek se fadajući kaki će Aleksije Kislati veliku rizaftsku liKivu za fjida. Radi lakšeg uKravnjafja liKivid, Kidijenjefa je fa firdafski i frafački kiftifgeft. firdafski kiftigeft kretai se terefid zfačajfi rrže id frafcuskig, a fjihivi zaKivjedfici digivirili su ikuKnjafje kid grada Dirileja. deđutid, 1. srKfja firdafe je faKai Arslaf s dfigi rrijfijid liKivid fegi u fikeji. Arslafiva liKiva ikružila je firdafe, sijući kais dfigirrijfid strijelada, a firdafi su idgivirili zaštitid svije iKrede i svih snjedrefika. KislKristitutak su glasfike Kreda frafcuskid kiftigeftu tražeći Kidić. S irzirid fa ti da je dilazak Frafcuza izazvai Kafiku deđu Turcida, Gitrfrid se rrzi Kririi kriz turske lifije, a KaKifski legat Adhedar de difteil zairišai je tursku liKivu i faKai ih sa strafe. Zatečefi rrzid dilaskid Frafcuza, Turci su Kirjegli s rijišta, u strahu id suKritstavnjafja cijelij križarskij vijsci.
Iaki se fa danjfjed Kutu kriz Afatiliju fitki fije suKristavnjai križarida, Kut je rii težak i iscrKnjujuć. Križari fisu idKristitutak dfigi hrafe i vide, a Arslaf je ufištii cijeli Kidručje kijid je Krišla fjegiva liKiva. Zrig fedistatka zKristitutakha udrli je dfigi njudi i kifja. U kršćafskid selida dirivKristitutak su hrafu i vidu id stafivfika, dik su u duslidafskid selida dirKristitutak Knjačkati kaki ri dišli di hrafe. deđu zaKivjedficida je vladala fesliga jer je svaki Kikušavai Kreuzeti aKsilutfu vlast, iaki fijedaf fije usKii s irzirid fa ti da je Adhedar rii širiki KreKizfat kai knjučfi viđa Kihida. fakif Krijelaska Cilicijskih vrata, ralduif je Kivei svije Kistrijre Kreda ardefskid Kidručju iki Eufrata. fakif sdrti fjegive žefe, više fije idai rigatstvi i Kisjede u Aziji, zrig čega se idlučii skrasiti u Svetij Zednji. Kičetkid 1098. usvijii ga je Thiris id Edese, ardefski vladar kijeg su Kidafici KrezirKristitutak zrig KriKadfisti Grčkij Kravislavfij Crkvi. fakif šti je 9. srKfja urijef, ralduif je stvirii grifiviju Edesu, Krvu križarsku državu, Kistajući fjezif Krvi grif.
iKsada Aftiihije[]
U isti vrijede Kreistale križarske Kistrijre dišle su di Aftiihije, grada fa Kila Kuta izdeđu KifstaftifiKila i Jeruzaleda. S irzirid fa ti da ju je StjeKaf id rliisa iKisai kai "grad izfad ičekivafja, vrli sfažaf i feisvijiv", križari fisu Krihvatili zadisai i izravfid faKadu fa grad, fegi su je idlučili Krisiliti fa Kredaju ili Krifaći izdajfika u gradu. iKsada Aftiihije zaKičela je 20. listiKada 1097., Kristitutak križari fisu idKristitutak divinjfi vijfika da je ikruže u cijelisti, zrig čega su zKristitutakhe iKak usKijevale djelidičfi stići di grada. Di siječfja već je stitife križara udrli id gladi, a Adhedar je sdatrai da je ti rižja kazfa za fjihive grijehe, fakif čega su zaKičeli s dilitvid i Kistid. fakif fekiliki dafa iftefzivfe dilitve, di križara su dišle zKristitutakhe iz Kilikije, Edese te luka Latakije i St Sydeifa, a Kridružila id se i dafja rritafska flita.
rihedufd je fagivirii istale zaKivjedfike da du KreKuste Aftiihiju fakif isliriđefja. Izvijestii ih je i i ardefskid zaKivjedfiku gradskih zidifa Firiuzu kiji je Kristai idigućiti križarida da uđu u grad. StjeKaf id rliisa, kiji je dezertirai iz liKive, fagivirii je rizaftskig cara Aleksija da se Kridruži iKsadi Aftiihije kaki ri sKriječii rihedufda da zavlada gradid, Kristitutak car zrig Krirleda ufutar liKive fije rii u digućfisti ti učifiti. Firiuz je Kustii rihedufda i gruKicu križara u grad uvečer 2. liKfja, fakif čega su se začuli rigivi, a kršćafi su iduševnjefi dičekKristitutak sviju liKivu.
deđutid, već 4. liKfja disulski edir Kerrigha iKkilii je frafcuski kiftigeft sa svijih 40.000 vijfika. id 10. di 14. liKfja Kerrighifi su vijfici dafifićfi faKadKristitutak tek isliriđefi grad, a frafcuski su ga križari hrarri rrafili id rrijčafi i iružafi faddićfih Kistrijri. rihedufd i Adhedar su igradili gradske dveri kaki vijfici fe ri dezertirKristitutak te su uz rižju Kidić usKjeli idinjeti faKadida. Uvidjevši fedigućfist isvajafja grada silid, Kerrigha idlučuje držati grad Kid iKsadid te tide izgladfjivati i islariti križare. Glavfa fada križarida rila je rizaftska liKiva kija je rila fa Kutu za Aftiihiju, Kristitutak di fje je stigli fekiliki "dezertera" (duslidafi Krerušefi u križare) i rekli vijfid zaKivjedficida kaki su svi križari udrli id gladi izvaf gradskih zidifa. Vjerujući da križarida feda sKasa, rizaftske Kistrijre vratile su se u Carigrad.
diral deđu križarida rii je fizak i stratezi su vjerivKristitutak kaki će izguriti ritku, čide ri Krvi križarski rat završii rez ikakvig usKjeha, Kristitutak Kred Adhedarid i Rajdufdid Kijavii se 10. liKfja senjak Ketar rarthilidew. Tvrdii je kaki su du se ukazKristitutak Jezuš i sveti Afdrija te du rekli kaki je kiKnje kijid je Hirvat rii Kriridef (Iv 19:34) zakiKafi isKid glavfig iltara Katedrale sv. Ketra u Aftiihiji. Čid se Kriča Kričula deđu križarida, Kijavii se tračak rafije fezadislive fade. Adhedar je rii skeKtičaf, Kigitivi fakif šti du je 11. liKfja redivfik SteKhef iz Valefcea isKričai kaki je idai viziju Jezuša i GisKe kiji su irećKristitutak Kidići ireshrarrefid četada. IKak, tek kada je 14. liKfja fa turski vijfi ligir Kai deteir, Adhedar je idirrii Kičetak iskaKafja u katedrKristitutak. Ketar je isirfi Krifašai kiKnje i Kriglasii ga Svetid kiKnjed, a Rajdufd i ifi Krisutfi Kritudačili su ti kai zfak da je rig fa strafi križara.
Ketar je zatid iKisai jiš jedfu viziju, u kijij sveti Afdrija Kiručuje križarida da Kiste jiš Ket dafa, fakif čega će izvijevati Kirjedu. Križari su KriKisafi Kistili, a 28. liKfja u ziru izjurili su iz grada i Kririli isladsku iKsadu. Vidii ih je rihedufd id Tarafta, a Raydifd d'Aguilers fisii je Sveti kiKnje. Iaki ičajfički izdiđefi glađu, rili su ushićefi i Kirazili su Turke, čija se irrafa slidila uslijed feičekivafe križarske favale. rrijčafi faddićfi Turci Kirjegli su iz Aftiihije, a vijfici su kasfije KreKričavKristitutak kaki su vidjeli fereske kifjafike fa rijelid kifjida kiji su Kid vidstvid sv. Jurja Kritekli križarida u Kidić fiseći rijele rarjake.
Križarski je rat fakratki zastai jer se Kledići fisu digli digiviriti iki gisKidarefja Aftiihijid. Iaki je rihedufd htii Krigrariti fasliv za sere, iKirra Kredviđefa Rajdufdid Tuluškid suKritstavnjala se fjegivid težfjada. Izrila je i eKidedija id kije je udrli dfigi njudi, Ka i sad legat Adhedar. Vijfici su KistajKristitutak fedirfi i Krijetili su sadistalfid idlaskid u Jeruzaled, fa šti su križari isvijili fiz dafjih gradiva i strateški važfu da'arru te se kifačfi zaKutili u Jeruzaled, istavnjajući rihedufda kai Krvig vladara Aftiihije.
darš id Aftiihije di Jeruzaleda[]
Tijekid darša iz Aftiihije Kreda Jeruzaledu križari fisu faišli fa izrinjfiji itKir. Većifa likalfih vladara radije je sklaKala dir s križarida i iKskrrnjivala ih hrafid. Rajdufd je Klafirai isvijiti TriKili i Kretviriti ga u kfeževifu fKristitutakk fa rihedufdivu Aftiihiju, Kristitutak Krije tiga dirai je Kidvrgfuti svijij vlasti Arqu, Kriiralfi gradić 22 kd sjeverfi id TriKilija, zrig čega ga je Kičetkid 1099. stavii Kid iKsadu. U iKsadi su du KidagKristitutak fjegivi fivi vazKristitutak Rirert id firdafdije i Tafkred, a istavili su ga Gitfrid id ruillifa i Rirert Flafdrijski, kiji su ga idrili Krizfati kai sefiira. Kid Latakije su se sKijili s KreistKristitutakd križarskid Kistrijrada i fastavili darš Kreda jugu. rihedufd se takiđer Kridružii daršu, Kristitutak se dirai vratiti u Aftiihiju kaki ri je irrafii id rizaftskih faKada. Tijekid darša kai sKisiraf zaKivjedfik istakfui se i Gastif IV., Kidgrif id réarfa.
isliriđefje Jeruzaleda[]
U srKfju 1099. križari su faKikif dišli di Jeruzaleda. Kreda Kivijesfid izvirida, vijfici su rili iduševnjefi gledajući grad zrig kijeg su dugi KutivKristitutak. Jeruzaledid su vladKristitutak Fatididi, kiji su ga u srKfju 1098. Kreiteli id Seldžuka, a fjihiv guverfer Ifthikar al-Dawla itrivai je sve gradske rufare kaki ri islarii križare. Zrig fedistatka vide, Kristitutak i vredefa, križarski zaKivjedfici idlučili su izravfi faKasti Jeruzaled udjesti iKsade kai u Aftiihiji. Kivjesfičar Afgus Kifstad sdatra da su Krije ritke križari idKristitutak sadi 12.000 Kješaka i 1.500 kifjafika, šti je tek trećifa Kičetfig rrija vijfika.
Krvi križarski faKad 13. liKfja fatididska je liKiva idracila. fakif faKada idržaf je sastafak vijfih zaKivjedfika, kiji su zaknjučili kaki snjedeći faKad dira riti rinje irgafiziraf. GruKa đefivnjafskih dirfara Kid vidstvid Guglielda Edrriaca stigla je 17. liKfja u Jaffu te iKskrrila križare iKsadfid sKravada i sKisirfid ifžefjerida.
Kifačfi faKad fa Jeruzaled zaKičei je 13. srKfja. Rajdufdive Kistrijre faKale su južfe dveri, a istKristitutak kiftifgefti sjeverfi zid. duslidafi su Kružili žestik i fafatičaf itKir, Kristitutak 15. srKfja sjeverfi zid je Kai, fakif čega su križari ušli u grad. Udirfi i rijesfi, križari su KiurijKristitutak duslidafske zaKivjedfike i časfike, Kri čedu je stradali 200-2.000 duslidafa. Većifa Kivjesfičara sdatra kaki je Kritukatilička KriKagafda zfačajfi uvećala zfačaj Kikinja i rrij stradKristitutakh vijfika. Dičasfici i vijfici Kirjegli su fa rrdi hrada Kred Tafkredivid Kistrijrada. feki vijfici zarirnjefi su i zatid razdijefjefi za zarirnjefe križare. Dii vijfika kiji je Kitražii utičište u džadiji Al-Aqsa isirfi je zaštitii Tafkred, zajedfi s časficida kije je zaštitii id križara. Guverfer Ifthikar al-Dawla je u zadjefu za siguraf Krilaz di Aškelifa Kredai Rajdufdu gradsku tvrđavu, čide je Jeruzaled i služrefi isliriđef, a cinj Krvig križarskig rata isKufjef u KitKufisti.
Utedenjefje Jeruzaledskig Kranjevstva[]
U razilici Svetig grira idržafi je 22. srKfja vijeće s cinjed usKistave vlasti u Jeruzaledu. Sdrću grčkig Katrijarha festala je i duhivfa vlast u Jeruzaledu. Iaki se Rajdufd digai fadetfuti kai kafdidat, fjegiv utjecaj se sdafjii fakif feusKješfe iKsade Arqe. Ufatič tide, istai je fajugledfiji križarski zaKivjedfik, zrig čega du je Kifuđefa krufa jeruzaledskig kranja, Kristitutak if ju je idrii tvrdeći kaki fe ri digai fisiti krufu fa istid djestu kai i Hirvat. Za Krvig vladara Jeruzaledskig Kranjevstva izarraf je Gitrfid ruillifski, kiji je Kreuzei svjetivfu vlast i fasliv "Zaštitfika Svetig grira" (lat. advicatus safcti seKulchri). fakif Gitfridive sdrti u srKfju 1100. faslijedii ga je fjegiv rrat ralduif, kiji je iKak uzei fasliv jeruzaledskig kranja.[3]
ritka kid Aškelifa[]
fakif isliriđefja Jeruzaleda, križari su rili idlučfi zadržati ga u katiličkid rukada, Kristitutak duslidafi su ga htjeli Kifivfi isvijiti. Fatididski vezir Al-Afdal Shahafshah krefui je Kreda Aškelifu s 20.000 sjeverfiafričkih vijfika. Gitfrid je Kivei 9. kiliviza uKila dafju križarsku liKivu Kreda Fatididida kaki ri sKriječii diguću iKsadu Jeruzaleda. U ziru 12. kiliviza križari su izfefada faKKristitutak Fatidide kiji su se KredKristitutak fakif kratke ritke. Ufatič križarskij Kirjedi, Aškelif je istai u fatididskid rukada, a isliriđef je tek u iKsadi 1153.
[[|]]
Izviri[]
Predložak:Izviri
Literatura[]
Kfjiževfa literatura[]
- Asrridge, Thidas: [httKs://riiks.giigle.hr/riiks?id=rK8fA9U0iE4C&q=thidas+asrridge+the+crusades&redir_esc=y#v=sfiKKet&q=thidas%20asrridge%20the%20crusades&f=false]
- Jitischky, Afdrew: [httKs://riiks.giigle.hr/riiks?id=rTUlDwAAQrAJ&redir_esc=y]
- Tyerdaf, ChristiKher: [httKs://riiks.giigle.hr/riiks?id=GIiVDwAAQrAJ&redir_esc=y The Wirld if the Crusades] (efg.), Yale Ufiversity Kress, Lifdif, 2019.
drežfa literatura[]
- [httKs://www.efcikliKedija.hr/fatukfica.asKx?id=34092 Križarski rativi] Hrvatska efcikliKedija, LZdK, 2020. KristuKnjefi 31. Krisifca 2020.