Prapovijest

Prapovijest
Tipična zajednica iz kamenog doba
Ime	Prapovijest
Englesko ime	Prehistory
Vrijeme trajanja
Početak	2,500,000 godina pr. Kr.
Kraj	3,500 godina pr. Kr.
Trajanje	2,496,500 godina
O razdoblju
Društvo	Horda Rodovsko društvo Robovlasničko društvo
Podjela
Prvi dio	Kameno doba
Drugi dio	Metalno doba
Prije i poslije
Prethodnik	Pretpovijest
Nasljednik	Povijest (doba)

Prapovijest, poznata i kao prethistorija (eng. prehistory) najduže je razdoblje u povijesti čovječanstva, a traje od pojave čovjeka (oko 2,5 milijuna godina prije Krista) do otkrivanja pisma (3500. godina prije Krista). Kraj prapovijesti je označen kao doba pisma i pisanih povijesnih izvora, iako zbog izvora različitih naroda granice nisu svugdje iste.

Prapovijest se dijeli na Kameno doba i Metalno doba.

Podjela

Podjela prapovijesti uglavnom se temelji na materijalu od kojeg je čovjek izrađivao oružje, nakit i slične stvari. Prapovijest se tipično dijeli na dva velika razdoblja: Kameno doba i Metalno doba. No i oni imaju svoje podjele, tako da se Kameno doba dijeli na starije, srednje i mlađe, a Metalno doba se dijeli na bakreno, brončano i željezno. S obzirom na to da je potrebno neko vrijeme da materijali uđu u širu uporabu, nemoguće je točno procijeniti vremensku podjelu. Zbog toga je ovo današnja jedina i okvirna procjena:

Kameno doba:

• Paleolitik = 2,500,000 pr. Kr. - 10.000 pr. Kr.

• Mezolitik = 10,000 pr. Kr. - 6500 pr. Kr.

• Neoliitik = 6500. pr. Kr. - 3500. pr. Kr.

Metalno doba:

• Bakreno doba = 3500. pr. Kr. - 2000. pr. Kr.

• Brončano doba = 2000. pr. Kr. - 800. pr. Kr.

• Željezno doba = 800. pr. Kr. - početak 1. stoljeća poslije Krista

Kraj

Kraj prapovijesti nigdje nije čvrsto zapisan. Većinom se smatra da je završila 3500. godine prije Krista, ali se u ovoj podjeli iznad vidi da je završila u 1. stoljeću poslije Krista, čime se prapovijest poklapa sa starim vijekom. Neke zemlje također imaju svoje službene krajeve prapovijesti, pa se tako u Egiptu smatra da je prapovijest završila 3200. godine pr. Kr., a neki otoci oko Australije smatraju da je kraj prapovijesti 1900. godine! Također, pomutnji pridonosi što neki narodi kao Etruščani skoro pa nemaju povijesnih zapisa, a Grci i Rimljani ih imaju mnogo.

Kameno doba

Glavni članak: Kameno doba

Kameno doba je naziv za prvi dio prapovijesti koji je trajao od 2,5 milijuna godina prije Krista do 3500. godine prije Krista. U svijetu je većinom prihvaćen naziv "kameno doba" (eng. Stone Age), iako neki američki povjesničari imaju druga imena za ovaj dugi period.

Paleolitik

Glavni članak: Starije kameno doba

Paleolitik ili Starije kameno doba je prvi i najdulji dio Kamenog doba koji započinje 2,5 milijuna godina prije Krista početkom upotrebe kamenih alata. U to doba najvažnije otkriće bilo je vatra. Iako nije točno poznato tko ju je otkrio i kada, zna se da je vatra služila ljudima tako što im je omogućavala kuhanje, pružala toplinu, davala svjetlost u noći i branila ih od divljih zvijeri.

U ovo doba ljudi su uglavnom živjeli u malim zajednicama ("rod") i bili su nomadi (nisu imali stalno mjesto življenja, nego su stalno putovali s jednog mjesta na drugo).

Mezolitik

Glavni članak: Srednje kameno doba

Mezolitik ili Srednje kameno doba počelo je 10.000 godine prije Krista, a završilo 6500. godine prije Krista. U ovo doba ljudi su već lakše živjeli i manje su se selili. Više su lovili životinje, ali su i sjekli šume. Već se moglo loviti krupnije životinje kao srne, jelene i goveda, te se razvio i ribolov. Zbog svega toga ljudi su se lagano prestali seliti i počeli su osnivati zajednice na jednom mjestu; jedan od važnijih "gradova" iz mezolitika je Star Carr u Engleskoj, gdje su otkrili više o kulturi mezolitika zbog nalaska kamena, nakita od životinjskih zuba, drva i jantara. U ovo doba se počinje razvijati i umjetnost, a najpoznatiji predmeti su mali kameni oblutci nastali oko 9.000 godina prije Krista (danas stari 11 tis. godina), koji se pretežito nalaze u Francuskoj i Španjolskoj.

Neolitik

Glavni članak: Mlađe kameno doba

Neolitik ili Mlađe kameno doba počelo je 6500. godine prije Krista, a završilo 3500. godine prije Krista. Neolitik bi inače označavalo "novo kameno doba", jer latinska riječ neo u prijevodu na hrvatski znači "novo". Neolitik je najmlađe od sva tri kamena doba, u kojem se čuvaju životinje kao psi, ovce i koze, a uzgajaju žitarice (kukuruz, ječam, raž...). Doba neolitika označavalo je male farme, kućne ljubimce, korištenje alata i malena sela. U to doba se grade i zemunice te nadzemne kuće. Arheolozi su našli i zakopane lubanje iz tog doba kao znak tadašnje religije. Sredinom 4. stoljeća pojavljuju se prvi metali i time neolitik završava. Što se umjetnosti tiče, pronađeni su kompleksi oslikane keramike iz ovog doba, od kojih su poznatiji Protosesklo iz Grčke, Anzabegovo u Makedoniji i Starčevo-Coros-Cris u Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj.

Metalno doba

Glavni članak: Metalno doba

Metalno doba naziv je za drugi veliki dio prapovijesti, koji je trajao od 3500. godine pr. Kr. do početka 1. stoljeća pr. Kr. U ovo doba ljudi umjesto kamena kao alat i materijal koriste metale, pa se zato i zove metalno doba. Metalno doba se preklapa sa Starim vijekom i dijeli se na tri dijela: Bakreno doba, Brončano doba i Željezno doba.

Bakreno doba

Glavni članak: Bakreno doba

Bakreno doba je prvo od tri dijela Metalnog doba, koje je trajalo od 3500. godine pr. Kr do 2000. godine pr. Kr. Bakreno doba se ponekad još naziva i "eneolitikom" te "mlađim neolitikom" jer je u to doba kamen još bio u velikoj upotrebi, iako ljudi sve više umjesto kamena za izradu alata i materijala koriste bakar. Zbog indoeuropskih migracija i sve većeg korištenja bakra život ljudi postaje lakši, a u to doba se započinje i sa spaljivanjem pokojnika. Javljaju se i prve patrijarhalne te plemenske zajednice. Što se tiče istraživanja, u Istri i Hrvatskoj općenito je Bakreno doba slabije poznato jer nema mnogo nalazišta. Na nalazištima u Istri poput Limske gradine i otoka Pisulj ispod Rovinja predmeti iz Bakrenog doba su pomiješani s onima iz neolitika i ranog brončanog doba, što još više zbunjuje. Što se kulture tiče, poznati su predmeti napravljeni od grube keramike, a također i zvonolikih vrčeva i metalnih predmeta. U tom dobu je nastala i Vučedolska golubica. Zbog svega toga, ovo doba se smatra kulturnom prijelomnicom u povijesti čovječanstva.

Brončano doba

Glavni članak: Brončano doba

Brončano doba je drugo od tri dijela Metalnog doba. Trajalo je od 2000. godine pr. Kr. do 800. godine pr. Kr. U to doba se za izradu alata i materijala najviše koristi bronca, slitina dvaju metala, bakra i kositra. Što se kulture tiče, u ovo doba počinje procvat velikih palača (npr. ona u Knosu). U Istri su se također počele graditi gradine. Brončano doba poznato je i po tome što "nalazi reprezentativnog oružja potvrđuju postojanje izdvojenog društvenog sloja ratničke aristokracije". U ovo doba nastaju i velike države (ponekad zvane "carstva"), od kojih su najpoznatije Stara Grčka, Stari Rim i dr., a Egipat i Mezopotamija se šire i postaju moćne i velike države.

Željezno doba

Glavni članak: Željezno doba

Željezno doba je treći i posljednji dio Metalnog doba, a samim tim i zadnji dio prapovijesti. Započinje 800. godine pr. Kr., a završava početkom 1. stoljeća poslije Krista. U to doba se za izradbu materijala najviše koristi željezo, mada se za alat i umjetnost još koristi bronca. U ovo doba povećava se broj stanovnika, nastaju trgovački putevi i veze, a društvo se još više raslojava zbog čega se sve više izdvaja bogati sloj. Što se kulture tiče, gradine se grade i dalje, a po prvi put se izrađuje i lončarija na brzorotirajućem kolu. Krajem željeznog doba završava prapovijest i nastaje modernije doba.

Kultura

Jedan od najzanimljivijih dijelova prapovijesti je njihova posebna kultura. Može se vidjeti kako napreduje po dobima. Prvo se razvijaju vjerovanja, a najstarije od njih je možda kult lubanje (poštovanje ljudske glave). Arheolozi su našli mnogo uredno pokopanih lubanja bez ostatka tijela. U to doba se razvija i jedna od najstarijih religija koja se zove totemizam. Totemizam je obožavanje životinja, za koje su ljudi smatrali da su zaštitnici njihovih hordi. Kasnije totemi postaju i biljke te neki predmeti. Nakon toga razvija se vjerovanje u duhove, te su ljudi prinosili žrtve dobrim duhovima. Duhove su zamišljali u ljudskom obliku. Ubrzo se razvijaju i prve monoteističke religije.

Od umjetnosti popularni su bili slikarstvo i kiparstvo. Jedna od najpoznatijih špilja s crtežima je Altamira iz Španjolske, koja je bila oslikana u doba paleolitika. Na nakit i alat se rezbare totemi, a nastaju i prve tetovaže - totema. Glazba se slabije razvijala, a prvi instrument je bio bubanj. Razvija se i književnost, koja se prenosila usmenom predajom. Graditeljstvo u početku nije bilo toliko razvijeno, ali su se kasnije gradile male kuće i svetišta, pa čak i mala sela. Jedno od najpoznatijih građevina iz prapovijesti je Stonehenge u Engleskoj.

Hrvatska u prapovijesti

Glavni članak: Hrvatski povijesni prostor u doba prapovijesti

Područje današnje Hrvatske je oduvijek bilo plodno, puno rijeka, životinja i biljaka, pa je zato bilo pogodno za život ljudi. Na sjeveru je mnogo riječnih dolina oko rijeka Drave, Save, Dunava, Kupe i drugih, a na jugu mnogo krških polja i razvedena morska obala puna otoka, zaljeva i uvala koje su pogodne za kupanje i naseljavanje, ali i za plovidbu i izgradnju luka. Područje koje je danas poznato kao Hrvatska prvi put je naseljeno još sredinom paleolitika, a pogotovo kasnije u neolitiku. U to doba su se pojavila i ilirska plemena, koja su bila poražena od strane vojske Starog Rima, zbog čega je Hrvatska kasnije bila pripojena Rimskom Carstvu. Široko je poznato nalazište ostataka krapinskog pračovjeka u špiljama blizu Krapine, koje je prikupljeno početkom 20. stoljeća u istraživanjima koje je vodio Dragutin Gorjanović-Kramberger. Također, jedan od poznatih spomenika iz Metalnog doba je i Vučedolska golubica.

Unutarnje poveznice

• Kameno doba

• Starije kameno doba

• Srednje kameno doba

• Mlađe kameno doba

• Metalno doba

• Bakreno doba

• Brončano doba

• Željezno doba

• Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu

• Hrvatski povijesni prostor u srednjem kamenom dobu

• Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu

• Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu

• Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu

• Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu

Vanjske poveznice

Hrvatska enciklopedija: Prapovijest

Proleksis enciklopedija: Prapovijest

Istarska enciklopedija: Prapovijest

Enciklopedija Britannica: Prapovijest

English Heritage: Prapovijest