Povijesna enciklopedija
Register
Povijesna enciklopedija
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:
 
'''Prapovijest''' je najdulje razdoblje u povijesti čovječanstva. Traje od pojave čovjeka (oko 2,5 milijuna godina prije Krista) do otkrivanja pisma (3500. godina prije Krista). Kraj prapovijesti je označen kao doba pisma i pisanih povijesnih izvora, iako zbog izvora različitih naroda granice nisu svugdje iste.<ref>Hrvatska enciklopedija: [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=49953 Prapovijest]</ref>
 
'''Prapovijest''' je najdulje razdoblje u povijesti čovječanstva. Traje od pojave čovjeka (oko 2,5 milijuna godina prije Krista) do otkrivanja pisma (3500. godina prije Krista). Kraj prapovijesti je označen kao doba pisma i pisanih povijesnih izvora, iako zbog izvora različitih naroda granice nisu svugdje iste.<ref>Hrvatska enciklopedija: [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=49953 Prapovijest]</ref>
   
Prapovijest se dijeli na Kameno doba i Metalno doba.
+
Prapovijest se dijeli na kameno doba i Metalno doba.
   
 
== Podjela ==
 
== Podjela ==

Inačica od 4. prosinca 2020. u 09:06


Prapovijest je najdulje razdoblje u povijesti čovječanstva. Traje od pojave čovjeka (oko 2,5 milijuna godina prije Krista) do otkrivanja pisma (3500. godina prije Krista). Kraj prapovijesti je označen kao doba pisma i pisanih povijesnih izvora, iako zbog izvora različitih naroda granice nisu svugdje iste.[1]

Prapovijest se dijeli na kameno doba i Metalno doba.

Podjela

Podjela prapovijesti uglavnom se temelji na materijalu od kojeg je čovjek izrađivao oružje, nakit i slične stvari. Prapovijest se tipično dijeli na dva velika razdoblja: Kameno doba i Metalno doba. No i oni imaju svoje podjele, tako da se Kameno doba dijeli na starije, srednje i mlađe, a Metalno doba se dijeli na bakreno, brončano i željezno. S obzirom na to da je potrebno neko vrijeme da materijali uđu u širu uporabu, nemoguće je točno procijeniti vremensku podjelu. Zbog toga je ovo današnja jedina i okvirna procjena:[2]

Kameno doba:

  • Paleolitik = 2,500,000 pr. Kr. - 10.000 pr. Kr.
  • Mezolitik = 10,000 pr. Kr. - 6500 pr. Kr.
  • Neoliitik = 6500. pr. Kr. - 3500. pr. Kr.

Metalno doba:

  • Bakreno doba = 3500. pr. Kr. - 2000. pr. Kr.
  • Brončano doba = 2000. pr. Kr. - 800. pr. Kr.
  • Željezno doba = 800. pr. Kr. - početak 1. stoljeća poslije Krista

Kraj

Kraj prapovijesti nigdje nije čvrsto zapisan. Većinom se smatra da je završila 3500. godine prije Krista, ali se u ovoj podjeli iznad vidi da je završila u 1. stoljeću poslije Krista, čime se prapovijest poklapa sa starim vijekom. Neke zemlje također imaju svoje službene krajeve prapovijesti, pa se tako u Egiptu smatra da je prapovijest završila 3200. godine pr. Kr., a neki otoci oko Australije smatraju da je kraj prapovijesti 1900. godine! Također, pomutnji pridonosi što neki narodi kao Etruščani skoro pa nemaju povijesnih zapisa, a Grci i Rimljani ih imaju mnogo.

Kameno doba

Glavni članak: Kameno doba

Kameno doba je naziv za prvi dio prapovijesti koji je trajao od 2,5 milijuna godina prije Krista do 3500. godine prije Krista. U svijetu je većinom prihvaćen naziv "kameno doba" (eng. Stone Age), iako neki američki povjesničari imaju druga imena za ovaj dugi period.

Paleolitik

Glavni članak: Starije kameno doba

Paleolitik

Engleska prezentacija za učenike povijesti Tekst: Paleolitik znači "stari kamen". Počeo je pojavom prvih ljudi, prije nešto manje od 3 milijuna godina i završio otkrićem agrikulture (7,000 godina pr. Kr.). Pronađite pogrešku. Slika: Tipična skupina ljudi iz paleolitika (manje skupine u prirodi, vatra, lov dugačkim kopljem)

Paleolitik ili Starije kameno doba je prvi i najdulji dio Kamenog doba koji započinje 2,5 milijuna godina prije Krista početkom upotrebe kamenih alata. U to doba najvažnije otkriće bilo je vatra. Iako nije točno poznato tko ju je otkrio i kada, zna se da je vatra služila ljudima tako što im je omogućavala kuhanje, pružala toplinu, davala svjetlost u noći i branila ih od divljih zvijeri.[3]

U ovo doba ljudi su uglavnom živjeli u malim zajednicama ("rod") i bili su nomadi (nisu imali stalno mjesto življenja, nego su stalno putovali s jednog mjesta na drugo).

Mezolitik

Glavni članak: Srednje kameno doba

Star carr

Star Carr, engleski grad iz mezolitika

Mezolitik ili Srednje kameno doba počelo je 10.000 godine prije Krista, a završilo 6500. godine prije Krista. U ovo doba ljudi su već lakše živjeli i manje su se selili. Više su lovili životinje, ali su i sjekli šume. Već se moglo loviti krupnije životinje kao srne, jelene i goveda, te se razvio i ribolov. Zbog svega toga ljudi su se lagano prestali seliti i počeli su osnivati zajednice na jednom mjestu; jedan od važnijih "gradova" iz mezolitika je Star Carr u Engleskoj, gdje su otkrili više o kulturi mezolitika zbog nalaska kamena, nakita od životinjskih zuba, drva i jantara. U ovo doba se počinje razvijati i umjetnost, a najpoznatiji predmeti su mali kameni oblutci nastali oko 9.000 godina prije Krista (danas stari 11 tis. godina), koji se pretežito nalaze u Francuskoj i Španjolskoj.[4]

Neolitik

Glavni članak: Mlađe kameno doba

Obitelj iz neolitika

Tipična obitelj iz neolitika

Neolitik ili Mlađe kameno doba počelo je 6500. godine prije Krista, a završilo 3500. godine prije Krista. Neolitik bi inače označavalo "novo kameno doba", jer latinska riječ neo u prijevodu na hrvatski znači "novo". Neolitik je najmlađe od sva tri kamena doba, u kojem se čuvaju životinje kao psi, ovce i koze, a uzgajaju žitarice (kukuruz, ječam, raž...). Doba neolitika označavalo je male farme, kućne ljubimce, korištenje alata i malena sela. U to doba se grade i zemunice te nadzemne kuće. Arheolozi su našli i zakopane lubanje iz tog doba kao znak tadašnje religije. Sredinom 4. stoljeća pojavljuju se prvi metali i time neolitik završava.[5] Što se umjetnosti tiče, pronađeni su kompleksi oslikane keramike iz ovog doba, od kojih su poznatiji Protosesklo iz Grčke, Anzabegovo u Makedoniji i Starčevo-Coros-Cris u Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj.[6]

Metalno doba

Glavni članak: Metalno doba

Metalno doba naziv je za drugi veliki dio prapovijesti, koji je trajao od 3500. godine pr. Kr. do početka 1. stoljeća pr. Kr. U ovo doba ljudi umjesto kamena kao alat i materijal koriste metale, pa se zato i zove metalno doba. Metalno doba se preklapa sa Starim vijekom i dijeli se na tri dijela: Bakreno doba, Brončano doba i Željezno doba.

Bakreno doba

Glavni članak: Bakreno doba

Bakar

Bakar, metal koji je omogućio napredak i prijelaz iz kamenog doba u metalno

Bakreno doba je prvo od tri dijela Metalnog doba, koje je trajalo od 3500. godine pr. Kr do 2000. godine pr. Kr. Bakreno doba se ponekad još naziva i "eneolitikom" te "mlađim neolitikom" jer je u to doba kamen još bio u velikoj upotrebi, iako ljudi sve više umjesto kamena za izradu alata i materijala koriste bakar. Zbog indoeuropskih migracija i sve većeg korištenja bakra život ljudi postaje lakši, a u to doba se započinje i sa spaljivanjem pokojnika. Javljaju se i prve patrijarhalne te plemenske zajednice.[7] Što se tiče istraživanja, u Istri i Hrvatskoj općenito je Bakreno doba slabije poznato jer nema mnogo nalazišta. Na nalazištima u Istri poput Limske gradine i otoka Pisulj ispod Rovinja predmeti iz Bakrenog doba su pomiješani s onima iz neolitika i ranog brončanog doba, što još više zbunjuje. Što se kulture tiče, poznati su predmeti napravljeni od grube keramike,[8] a također i zvonolikih vrčeva i metalnih predmeta. U tom dobu je nastala i Vučedolska golubica. Zbog svega toga, ovo doba se smatra kulturnom prijelomnicom u povijesti čovječanstva.[7]

Brončano doba

Glavni članak: Brončano doba

Stara grčka

Karta Stare Grčke, jedne od najvećih civilizacija prapovijesti

Brončano doba je drugo od tri dijela Metalnog doba. Trajalo je od 2000. godine pr. Kr. do 800. godine pr. Kr. U to doba se za izradu alata i materijala najviše koristi bronca, slitina dvaju metala, bakra i kositra.[9] Što se kulture tiče, u ovo doba počinje procvat velikih palača (npr. ona u Knosu). U Istri su se također počele graditi gradine. Brončano doba poznato je i po tome što "nalazi reprezentativnog oružja potvrđuju postojanje izdvojenog društvenog sloja ratničke aristokracije".[10] U ovo doba nastaju i velike države (ponekad zvane "carstva"), od kojih su najpoznatije Stara Grčka, Stari Rim i dr., a Egipat i Mezopotamija se šire i postaju moćne i velike države.

Željezno doba

Glavni članak: Željezno doba

Željezno doba je treći i posljednji dio Metalnog doba, a samim tim i zadnji dio prapovijesti. Započinje 800. godine pr. Kr., a završava početkom 1. stoljeća poslije Krista. U to doba se za izradbu materijala najviše koristi željezo, mada se za alat i umjetnost još koristi bronca. U ovo doba povećava se broj stanovnika, nastaju trgovački putevi i veze, a društvo se još više raslojava zbog čega se sve više izdvaja bogati sloj. [11] Što se kulture tiče, gradine se grade i dalje, a po prvi put se izrađuje i lončarija na brzorotirajućem kolu.[12] Krajem željeznog doba završava prapovijest i nastaje modernije doba.

Kultura

Jedan od najzanimljivijih dijelova prapovijesti je njihova posebna kultura. Može se vidjeti kako napreduje po dobima. Prvo se razvijaju vjerovanja, a najstarije od njih je možda kult lubanje (poštovanje ljudske glave). Arheolozi su našli mnogo uredno pokopanih lubanja bez ostatka tijela. U to doba se razvija i jedna od najstarijih religija koja se zove totemizam. Totemizam je obožavanje životinja, za koje su ljudi smatrali da su zaštitnici njihovih hordi. Kasnije totemi postaju i biljke te neki predmeti. Nakon toga razvija se vjerovanje u duhove, te su ljudi prinosili žrtve dobrim duhovima. Duhove su zamišljali u ljudskom obliku. Ubrzo se razvijaju i prve monoteističke religije.

Altamira

Španjolska špilja Altamira, oslikana u paleolitiku

Od umjetnosti popularni su bili slikarstvo i kiparstvo. Jedna od najpoznatijih špilja s crtežima je Altamira iz Španjolske, koja je bila oslikana u doba paleolitika. Na nakit i alat se rezbare totemi, a nastaju i prve tetovaže - totema. Glazba se slabije razvijala, a prvi instrument je bio bubanj.[13] Razvija se i književnost, koja se prenosila usmenom predajom. Graditeljstvo u početku nije bilo toliko razvijeno, ali su se kasnije gradile male kuće i svetišta, pa čak i mala sela. Jedno od najpoznatijih građevina iz prapovijesti je Stonehenge u Engleskoj.

Hrvatska u prapovijesti

Glavni članak: Hrvatski povijesni prostor u doba prapovijesti

Kramberger

Ilustracija g. Dragutina Gorjanovića-Krambergera, slavnog istraživača koji je otkrio ostatke "krapinskog pračovjeka"

Područje današnje Hrvatske je oduvijek bilo plodno, puno rijeka, životinja i biljaka, pa je zato bilo pogodno za život ljudi. Na sjeveru je mnogo riječnih dolina oko rijeka Drave, Save, Dunava, Kupe i drugih, a na jugu mnogo krških polja i razvedena morska obala puna otoka, zaljeva i uvala koje su pogodne za kupanje i naseljavanje, ali i za plovidbu i izgradnju luka. Područje koje je danas poznato kao Hrvatska prvi put je naseljeno još sredinom paleolitika, a pogotovo kasnije u neolitiku. U to doba su se pojavila i ilirska plemena, koja su bila poražena od strane vojske Starog Rima, zbog čega je Hrvatska kasnije bila pripojena Rimskom Carstvu. Široko je poznato nalazište ostataka krapinskog pračovjeka u špiljama blizu Krapine, koje je prikupljeno početkom 20. stoljeća u istraživanjima koje je vodio Dragutin Gorjanović-Kramberger. Također, jedan od poznatih spomenika iz Metalnog doba je i Vučedolska golubica.

Unutarnje poveznice

  • Starije kameno doba
  • Srednje kameno doba
  • Mlađe kameno doba
  • Bakreno doba
  • Brončano doba
  • Željezno doba
  • Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu
  • Hrvatski povijesni prostor u srednjem kamenom dobu
  • Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu
  • Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu
  • Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu
  • Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu

Vanjske poveznice

Hrvatska enciklopedija: Prapovijest

Proleksis enciklopedija: Prapovijest

Istarska enciklopedija: Prapovijest

Enciklopedija Britannica: Prapovijest

English Heritage: Prapovijest

Izvori

  1. Hrvatska enciklopedija: Prapovijest
  2. Istarska enciklopedija:Prapovijest
  3. Hrvatska enciklopedija:Vatra
  4. Hrvatska enciklopedija: Srednje kameno doba
  5. Proleksis enciklopedija:Neolitik
  6. Hrvatska enciklopedija: Neolitik
  7. 7,0 7,1 Hrvatska enciklopedija: Bakreno doba
  8. Istarska enciklopedija: Bakreno doba
  9. Istarska enciklopedija: Brončano doba
  10. Hrvatska enciklopedija: Brončano doba
  11. Istarska enciklopedija: Željezno doba
  12. Hrvatska enciklopedija: Željezno doba
  13. Hrvatska enciklopedija: Bubanj
Povijesna razdoblja (VE)

Glavna: PretpovijestPrapovijestPovijest

Manja: Kameno dobaMetalno dobaStari vijekSrednji vijekNovi vijekSuvremeno doba

Najmanja: Starije kameno dobaSrednje kameno dobaMlađe kameno dobaBakreno dobaBrončano dobaŽeljezno dobaRani stari vijekKasni stari vijekRani srednji vijekRazvijeni srednji vijekKasni srednji vijekRani novi vijekKasni novi vijek