Povijest (doba) označava treće veliko razdoblje ljudske povijesti, koje traje od 3500. godine prije Krista pa sve do danas. Započinje pred malo više od 5500 godina, a traje još i dan danas. U ovo doba se dogodilo najviše velikih stvari poznatih čovječanstvu, a povjesničari, arheolozi i povijesna znanost općenito najviše istražuju baš ovo doba, puno povijesnih osoba, velikih ratova i napredaka u znanosti i tehnologiji.
Podjela
Povijesno doba dijeli se na četiri dijela: stari vijek, srednji vijek, novi vijek i suvremeno doba. Kraj nekog od ta četiri doba se određuje nekim velikim događajem (na primjer, stari vijek završava 476. godine padom Zapadnog Rimskog Carstva. Također, valja znati da se sve do 1. stoljeća poslije Krista povijesno doba (stari vijek) preklapa s metalnim dobom iz prapovijesti.
Povijest se ovako dijeli po godinama:
- Stari vijek = 3500. pr. Kr. - 476.
- Srednji vijek = 476. - 1492.
- Novi vijek = 1492. - 1918.
- Suvremeno doba = 1918. - ?
Kraj
O kraju povijesnog doba se ne može govoriti, pošto njegov četvrti dio, suvremeno doba, traje još i dan danas. Zbog toga su svi ljudi na Zemlji dio povijesnog doba koje traje već preko pet tisuća godina.
Stari vijek
Podrobniji članak o temi: Stari vijek
Stari vijek je prvo od četiri razdoblja povijesnog doba, koje započinje 3500. godine pr. Kr. otkrićem pisma. U to doba nastaju velike i moćne civilizacije, od kojih su najpoznatije Mezopotamija, Stari Egipat, Stara Grčka, Stari Rim, Stara Indija i Stara Kina. Stari vijek završava 476. godine padom Zapadnog Rimskog Carstva.
Srednji vijek
Podrobniji članak o temi: Srednji vijek
Srednji vijek je drugo od četiri razdoblja, počinje 476. godine i dijeli se na rani, razvijeni i kasni. U ovo doba Bizant nastavlja tradiciju Rimskog Carstva, a u Europi prevladavaju apsolutističke monarhije. Glavna obilježja ovog razdoblja su feudalizam i prevlast Crkve. Završava 1492. godine otkrićem Amerike, premda neki smatraju da je kraj srednjeg vijeka 1453. godina u kojem su Osmanlije osvojile Bizant.[1]
Novi vijek
Podrobniji članak o temi: Novi vijek
Novi vijek je također doba apsolutizma. U to doba se gradi dvorac Versailles, francuski car Napoleon I. osvaja Europu, a započinje i Prvi svjetski rat. U Velikoj Britaniji se dinastije izmjenjuju jedna za drugom, znanstvenici otkrivaju izume, a javljaju se i nove političke ideologije: kapitalizam, liberalizam i socijalizam. Događa se Prva industrijska revolucija, a krajem stoljeća i državne; u mnogim državama svrgnute su nekad moćne dinastije i osnovane republike, a ponegdje i diktature. Novi vijek završava 1918. godine krajem Prvog svjetskog rata.
Suvremeno doba
Podrobniji članak o temi: Suvremeno doba
Suvremeno doba je najnovije - doba današnjice, zrakoplova, struje, računala, a uskoro možda i doba robota... Suvremeno doba započinje 1918. krajem Prvog svjetskog rata i traje do dan danas. U to doba dogodio se Drugi svjetski rat, Hladni rat, a krajem stoljeća i za Hrvatsku važan Domovinski rat. Današnje doba je obilježeno modernošću i razvijanjem znanosti, ali i mnogim problemima u svijetu: glad, problemi s okolišem... Također, ovo doba (pogotovo 20. stoljeće) je doba komunizma i moćnih, a ponekad i krvavih diktatura s velikim diktatorima - neki od primjera su Adolf Hitler, Josif Staljin, Mao Ce-tung, Josip Broz Tito i drugi.
Unutarnje poveznice
- Novi vijek
Vanjske poveznice
Hrvatska enciklopedija: Stari vijek
Hrvatska enciklopedija: Srednji vijek
Izvori
- ↑ Proleksis enciklopedija: Srednji vijek
Povijesna razdoblja (V • E) |
Glavna: Pretpovijest • Prapovijest • Povijest Manja: Kameno doba • Metalno doba • Stari vijek • Srednji vijek • Novi vijek • Suvremeno doba Najmanja: Starije kameno doba • Srednje kameno doba • Mlađe kameno doba • Bakreno doba • Brončano doba • Željezno doba • Rani stari vijek • Kasni stari vijek • Rani srednji vijek • Razvijeni srednji vijek • Kasni srednji vijek • Rani novi vijek • Kasni novi vijek |