FANDOM


(Bakreno doba)
(Željezno doba)
Redak 40: Redak 40:
   
 
Bakreno doba je prvo od tri dijela Metalnog doba, koje je trajalo od 3500. godine pr. Kr do 2000. godine pr. Kr. Bakreno doba se ponekad još naziva i "eneolitikom" te "mlađim neolitikom" jer je u to doba kamen još bio u velikoj upotrebi, iako ljudi sve više umjesto kamena za izradu alata i materijala koriste [[bakar]]. Zbog indoeuropskih migracija i sve većeg korištenja bakra život ljudi postaje lakši, a u to doba se započinje i sa spaljivanjem pokojnika. Javljaju se i prve patrijarhalne te plemenske zajednice.<ref name="hr" /> Uskoro nastaju i prvi zakonici, skupini zakona - pravila za život.
 
Bakreno doba je prvo od tri dijela Metalnog doba, koje je trajalo od 3500. godine pr. Kr do 2000. godine pr. Kr. Bakreno doba se ponekad još naziva i "eneolitikom" te "mlađim neolitikom" jer je u to doba kamen još bio u velikoj upotrebi, iako ljudi sve više umjesto kamena za izradu alata i materijala koriste [[bakar]]. Zbog indoeuropskih migracija i sve većeg korištenja bakra život ljudi postaje lakši, a u to doba se započinje i sa spaljivanjem pokojnika. Javljaju se i prve patrijarhalne te plemenske zajednice.<ref name="hr" /> Uskoro nastaju i prvi zakonici, skupini zakona - pravila za život.
  +
 
Što se tiče istraživanja, u Istri i Hrvatskoj općenito je Bakreno doba slabije poznato jer nema mnogo nalazišta. Na nalazištima u Istri poput Limske gradine i otoka Pisulj ispod Rovinja predmeti iz Bakrenog doba su pomiješani s onima iz neolitika i ranog brončanog doba, što još više zbunjuje. Što se kulture tiče, poznati su predmeti napravljeni od grube keramike,<ref>Istarska enciklopedija: [http://istrapedia.hr/hrv/624/eneolitik-ili-bakreno-doba/istra-a-z/ Bakreno doba]</ref> a također i zvonolikih vrčeva i metalnih predmeta. U tom dobu je nastala i [[Vučedolska golubica]]. Zbog svega toga, ovo doba se smatra kulturnom prijelomnicom u povijesti čovječanstva.<ref name="hr" />
 
Što se tiče istraživanja, u Istri i Hrvatskoj općenito je Bakreno doba slabije poznato jer nema mnogo nalazišta. Na nalazištima u Istri poput Limske gradine i otoka Pisulj ispod Rovinja predmeti iz Bakrenog doba su pomiješani s onima iz neolitika i ranog brončanog doba, što još više zbunjuje. Što se kulture tiče, poznati su predmeti napravljeni od grube keramike,<ref>Istarska enciklopedija: [http://istrapedia.hr/hrv/624/eneolitik-ili-bakreno-doba/istra-a-z/ Bakreno doba]</ref> a također i zvonolikih vrčeva i metalnih predmeta. U tom dobu je nastala i [[Vučedolska golubica]]. Zbog svega toga, ovo doba se smatra kulturnom prijelomnicom u povijesti čovječanstva.<ref name="hr" />
   
Redak 45: Redak 46:
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Brončano doba]]
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Brončano doba]]
 
[[File:Stara grčka.jpg|thumb|250x250px|Karta '''Stare Grčke, '''jedne od najvećih civilizacija prapovijesti]]
 
[[File:Stara grčka.jpg|thumb|250x250px|Karta '''Stare Grčke, '''jedne od najvećih civilizacija prapovijesti]]
[[Brončano doba]] je drugo od tri dijela Metalnog doba. Trajalo je od 2000. godine pr. Kr. do 800. godine pr. Kr. U to doba se za izradu alata i materijala najviše koristi bronca, slitina dvaju metala, bakra i kositra.<ref>Istarska enciklopedija: [http://istrapedia.hr/hrv/365/broncano-doba/istra-a-z/ Brončano doba]</ref> Što se kulture tiče, u ovo doba počinje procvat velikih palača (npr. ona u Knosu). U Istri su se također počele graditi gradine. Brončano doba poznato je i po tome što "nalazi reprezentativnog oružja potvrđuju postojanje izdvojenog društvenog sloja ratničke aristokracije".<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=9688 Brončano doba]</ref> U ovo doba nastaju i velike države (ponekad zvane "carstva"), od kojih su najpoznatije [[Stara Grčka]], [[Stari Rim]] i dr., a Egipat i Mezopotamija se šire i postaju moćne i velike države.
+
[[Brončano doba]] je drugo od tri dijela Metalnog doba. Trajalo je od 2000. godine pr. Kr. do 800. godine pr. Kr. U to doba se za izradu alata i materijala najviše koristi bronca, slitina dvaju metala, bakra i kositra.<ref>Istarska enciklopedija: [http://istrapedia.hr/hrv/365/broncano-doba/istra-a-z/ Brončano doba]</ref>
  +
  +
<nowiki> </nowiki>Što se kulture tiče, u ovo doba počinje procvat velikih palača (npr. ona u Knosu). U Istri su se također počele graditi gradine. Brončano doba poznato je i po tome što "nalazi reprezentativnog oružja potvrđuju postojanje izdvojenog društvenog sloja ratničke aristokracije".<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=9688 Brončano doba]</ref>
  +
  +
<nowiki> </nowiki>U ovo doba nastaju i velike države (ponekad zvane "carstva"), od kojih su najpoznatije [[Stara Grčka]], [[Stari Rim]] i dr., a Egipat i Mezopotamija se šire i postaju moćne i velike države.
   
 
=== Željezno doba ===
 
=== Željezno doba ===
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Željezno doba]]
 
''Podrobniji članak o temi'': [[Željezno doba]]
 
[[File:Kelti.jpg|left|thumb|320x320px|'''Kelti - '''narod koji je nastao u željezno doba u Škotskoj. Kelti su prihvatili upotrebu željeza i dodatno su je unaprijedili, razvijajući još više željezo i željezno doba. Postali su najveći majstori tog doba u izradi metalnih, pogotovo željeznih predmeta. ]]
 
[[File:Kelti.jpg|left|thumb|320x320px|'''Kelti - '''narod koji je nastao u željezno doba u Škotskoj. Kelti su prihvatili upotrebu željeza i dodatno su je unaprijedili, razvijajući još više željezo i željezno doba. Postali su najveći majstori tog doba u izradi metalnih, pogotovo željeznih predmeta. ]]
Željezno doba je treći i posljednji dio Metalnog doba, a samim tim i zadnji dio prapovijesti. Započinje 800. godine pr. Kr., a završava početkom 1. stoljeća poslije Krista. U to doba se za izradbu materijala najviše koristi [[željezo]], mada se za alat i umjetnost još koristi bronca.
+
Željezno doba je treći i posljednji dio Metalnog doba, a samim tim i zadnji dio prapovijesti. Započinje 800. godine pr. Kr., a završava početkom 1. stoljeća poslije Krista.
  +
  +
U to doba se za izradbu materijala najviše koristi [[željezo]], mada se za alat i umjetnost još koristi bronca.
  +
  +
U ovo doba povećava se broj stanovnika, nastaju trgovački putevi i veze, a društvo se još više raslojava zbog čega se sve više izdvaja bogati sloj. <ref>Istarska enciklopedija: [http://istrapedia.hr/hrv/1455/zeljezno-doba/istra-a-z/ Željezno doba]</ref> Što se kulture tiče, gradine se grade i dalje, a po prvi put se izrađuje i lončarija na brzorotirajućem kolu.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67684 Željezno doba]</ref>
   
U ovo doba povećava se broj stanovnika, nastaju trgovački putevi i veze, a društvo se još više raslojava zbog čega se sve više izdvaja bogati sloj. <ref>Istarska enciklopedija: [http://istrapedia.hr/hrv/1455/zeljezno-doba/istra-a-z/ Željezno doba]</ref> Što se kulture tiče, gradine se grade i dalje, a po prvi put se izrađuje i lončarija na brzorotirajućem kolu.<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67684 Željezno doba]</ref> Krajem željeznog doba završava prapovijest i nastaje modernije doba.
+
Krajem željeznog doba završava prapovijest i nastaje modernije doba.
   
 
== Izvori ==
 
== Izvori ==

Inačica od 15:30, 13. prosinca 2018.


Metalno doba je povijesno razdoblje i dio prapovijesti. Glavno je obilježje korištenje metala za izradu oružja, oruđa i raznih predmeta, te nastanak obitelji. Započinje 3500. godine prije Krista, a završava početkom 1. stoljeća poslije Krista. Nakon njega dolazi stari vijek kao prvi dio moderne Povijesti koju danas znamo.

Naziv

Metalno doba se zove tako jer se za izradu svih predmeta, od oružja i oruđa do ukrasa, koriste metali.[1] To je slično i kamenom dobu, koje se tako zove jer je u njemu glavna sirovina za korištenje kamen.

Metalno doba označava i povijesno razdoblje dugo gotovo četiri tisuće godina[1], pa zato u svojem imenu ima i riječ "doba".

Podjela

Metalno doba se dijeli na tri manja razdoblja: bakreno doba, brončano doba i željezno doba. Prema godinama ta tri perioda dijele se ovako:

1. Bakreno doba - 3500. pr. Kr. - 2000. pr. Kr.[2][3]

2. Brončano doba - 2000. pr. Kr. - oko 800. pr. Kr.[4]

3. Željezno doba - 800. pr. Kr. - početak 1. stoljeća po. Kr.[1][5]

Kraj željeznog doba

Iako se općenito smatra da je željezno doba završilo tijekom 1. stoljeća, ta granica nije tako strogo određena. Povijest kaže da je željezno doba na različitim mjestima završilo u različito vrijeme.

800px-Diffusion cuivre

Prikaz širenja korištenja bakra iz Turske prema Europi do 4300. godine pr. Kr.

Na primjer, u Srednjoj i Zapadnoj Europi, upotreba željeza trajala je kroz cijelo 1. tisućljeće, otprilike sve do kraja ranog srednjeg vijeka. S druge strane, dokazano je da se u Starom Egiptu željezo počelo koristiti još početkom 4. tisućljeća prije Krista, otprilike u doba kad je u Europi započinjalo Bakreno doba. Međutim, masovno korištenje željeza počelo je tek oko 1200. pr. Kr., oko četiri stotine godina prije nego što je Željezno doba započelo u Europi.[6]

U Mezopotamiji je korištenje velikih količina željeza počelo oko 1000. pr. Kr., dvije stotine godina kasnije od Egipta i prije od Europe. Kraj željeznog doba zapravo označava i kraj prapovijesti te početak moderne povijesti, a na području Zapadne i Srednje Europe ti događaji su povezani uz dolazak Rimljana i uspostavu velikog i moćnog Rimskog Carstva.

Manja razdoblja

Bakreno doba

Podrobniji članak o temi: Bakreno doba

Bakar

Bakar, metal koji je omogućio napredak i prijelaz iz kamenog doba u metalno

Bakreno doba je prvo od tri dijela Metalnog doba, koje je trajalo od 3500. godine pr. Kr do 2000. godine pr. Kr. Bakreno doba se ponekad još naziva i "eneolitikom" te "mlađim neolitikom" jer je u to doba kamen još bio u velikoj upotrebi, iako ljudi sve više umjesto kamena za izradu alata i materijala koriste bakar. Zbog indoeuropskih migracija i sve većeg korištenja bakra život ljudi postaje lakši, a u to doba se započinje i sa spaljivanjem pokojnika. Javljaju se i prve patrijarhalne te plemenske zajednice.[3] Uskoro nastaju i prvi zakonici, skupini zakona - pravila za život.

Što se tiče istraživanja, u Istri i Hrvatskoj općenito je Bakreno doba slabije poznato jer nema mnogo nalazišta. Na nalazištima u Istri poput Limske gradine i otoka Pisulj ispod Rovinja predmeti iz Bakrenog doba su pomiješani s onima iz neolitika i ranog brončanog doba, što još više zbunjuje. Što se kulture tiče, poznati su predmeti napravljeni od grube keramike,[7] a također i zvonolikih vrčeva i metalnih predmeta. U tom dobu je nastala i Vučedolska golubica. Zbog svega toga, ovo doba se smatra kulturnom prijelomnicom u povijesti čovječanstva.[3]

Brončano doba

Podrobniji članak o temi: Brončano doba

Stara grčka

Karta Stare Grčke, jedne od najvećih civilizacija prapovijesti

Brončano doba je drugo od tri dijela Metalnog doba. Trajalo je od 2000. godine pr. Kr. do 800. godine pr. Kr. U to doba se za izradu alata i materijala najviše koristi bronca, slitina dvaju metala, bakra i kositra.[8]

Što se kulture tiče, u ovo doba počinje procvat velikih palača (npr. ona u Knosu). U Istri su se također počele graditi gradine. Brončano doba poznato je i po tome što "nalazi reprezentativnog oružja potvrđuju postojanje izdvojenog društvenog sloja ratničke aristokracije".[9]

U ovo doba nastaju i velike države (ponekad zvane "carstva"), od kojih su najpoznatije Stara Grčka, Stari Rim i dr., a Egipat i Mezopotamija se šire i postaju moćne i velike države.

Željezno doba

Podrobniji članak o temi: Željezno doba

Kelti

Kelti - narod koji je nastao u željezno doba u Škotskoj. Kelti su prihvatili upotrebu željeza i dodatno su je unaprijedili, razvijajući još više željezo i željezno doba. Postali su najveći majstori tog doba u izradi metalnih, pogotovo željeznih predmeta.

Željezno doba je treći i posljednji dio Metalnog doba, a samim tim i zadnji dio prapovijesti. Započinje 800. godine pr. Kr., a završava početkom 1. stoljeća poslije Krista.

U to doba se za izradbu materijala najviše koristi željezo, mada se za alat i umjetnost još koristi bronca.

U ovo doba povećava se broj stanovnika, nastaju trgovački putevi i veze, a društvo se još više raslojava zbog čega se sve više izdvaja bogati sloj. [10] Što se kulture tiče, gradine se grade i dalje, a po prvi put se izrađuje i lončarija na brzorotirajućem kolu.[11]

Krajem željeznog doba završava prapovijest i nastaje modernije doba.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Encyclopedia Britannica: Metalno doba
  2. Proleksis enciklopedija: Bakreno doba
  3. 3,0 3,1 3,2 Hrvatska enciklopedija: Bakreno doba
  4. Proleksis enciklopedija: Brončano doba
  5. Proleksis enciklopedija: Željezno doba
  6. Study.com: Željezno doba
  7. Istarska enciklopedija: Bakreno doba
  8. Istarska enciklopedija: Brončano doba
  9. Hrvatska enciklopedija: Brončano doba
  10. Istarska enciklopedija: Željezno doba
  11. Hrvatska enciklopedija: Željezno doba

[[|]]

Community content is available under CC-BY-SA unless otherwise noted.