FANDOM


Redak 1: Redak 1:
 
{{Poveznice2}}'''Istra''' je [[hrvatska|hrvatski]] poluotok, najveći na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]].
 
{{Poveznice2}}'''Istra''' je [[hrvatska|hrvatski]] poluotok, najveći na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]].
==Povijest==
+
==Prapovijest==
===Prapovijest===
 
 
U Istri su ljudi živjeli već u [[prapovijest]]i. Već oko 800 000 pr. Kr. u pećini [[Šandalja|Šandalji]] kraj [[Pula|Pule]] nastao je oblutak oblikovan ljudskom rukom. Pronađeno je više pećinskih nalazišta iz mlađeg [[paleolitik]]a ([[Romualdova pećina]], [[Vergotinova pećina]]) i [[neolitik]]a.
 
U Istri su ljudi živjeli već u [[prapovijest]]i. Već oko 800 000 pr. Kr. u pećini [[Šandalja|Šandalji]] kraj [[Pula|Pule]] nastao je oblutak oblikovan ljudskom rukom. Pronađeno je više pećinskih nalazišta iz mlađeg [[paleolitik]]a ([[Romualdova pećina]], [[Vergotinova pećina]]) i [[neolitik]]a.
===Stari vijek===
+
==Stari vijek==
====Ilirska plemena====
+
===Ilirska plemena===
 
Indoeuropski selidbeni val iz [[11. st. pr. Kr.]] dovodi u Istru stanovništvo koje antički izvori nazivaju [[Histri]]ma. Histri su živjeli od rijeke [[Reka|Reke]] na istoku do [[Učka|Učke]] i [[Raša|Raše]] na zapadu, uglavnom u gradovima ([[Nezakcij]], [[Picugi]]...) U sjevernoj Istri živjeli su [[Japodi]], a istočno od Raše [[Liburni]]. Oko [[400. pr. Kr.]] u Istru su provalili [[Kelti]], no nisu ostavili nikakve tragove iza sebe.
 
Indoeuropski selidbeni val iz [[11. st. pr. Kr.]] dovodi u Istru stanovništvo koje antički izvori nazivaju [[Histri]]ma. Histri su živjeli od rijeke [[Reka|Reke]] na istoku do [[Učka|Učke]] i [[Raša|Raše]] na zapadu, uglavnom u gradovima ([[Nezakcij]], [[Picugi]]...) U sjevernoj Istri živjeli su [[Japodi]], a istočno od Raše [[Liburni]]. Oko [[400. pr. Kr.]] u Istru su provalili [[Kelti]], no nisu ostavili nikakve tragove iza sebe.
====Rimska okupacija====
+
===Rimska okupacija===
=====Histarski ratovi=====
+
====Histarski ratovi====
 
U [[3. st. pr. Kr.]] Istra se našla na putu [[Rimsko Carstvo|rimskog]] širenja prema istoku te je bila pogođena [[Histarski ratovi|Histarskim ratovima]]. [[Prvi histarski rat]] započeo je [[221. pr. Kr.]] zbog histarskih [[gusar]]skih napada na moru. [[Rimski senat]] odlučio je sjeverozapadno od Istre osnovati strateški važnu koloniju [[Akvileja|Akvileju]], što je bio povod [[Drugi histarski rat|Drugom histarskom ratu]]. U [[Treći histarski rat|Trećem histarskom ratu]] Histri su poraženi u sjevernoj Istri te su se na čelu s kraljem [[Epulon]]om povukli u Nezakcij, koji je pao [[177. pr. Kr.]] Unatoč tome, Rimljani su u potpunosti zavladali Istrom tek [[50. pr. Kr.]]
 
U [[3. st. pr. Kr.]] Istra se našla na putu [[Rimsko Carstvo|rimskog]] širenja prema istoku te je bila pogođena [[Histarski ratovi|Histarskim ratovima]]. [[Prvi histarski rat]] započeo je [[221. pr. Kr.]] zbog histarskih [[gusar]]skih napada na moru. [[Rimski senat]] odlučio je sjeverozapadno od Istre osnovati strateški važnu koloniju [[Akvileja|Akvileju]], što je bio povod [[Drugi histarski rat|Drugom histarskom ratu]]. U [[Treći histarski rat|Trećem histarskom ratu]] Histri su poraženi u sjevernoj Istri te su se na čelu s kraljem [[Epulon]]om povukli u Nezakcij, koji je pao [[177. pr. Kr.]] Unatoč tome, Rimljani su u potpunosti zavladali Istrom tek [[50. pr. Kr.]]
=====Rimska provincija Istra=====
+
====Rimska provincija Istra====
 
Rimska vladavina donijela je velike promjene u Istri. Rimske vlasti osnovale su mnoge gradove ([[Pietas Iulia]], [[Parentium]], [[Tergeste]]...), iz kojih su širili [[romanizacija|romanizaciju]] prema unutrašnjosti. Iako drevni stanovnici Istre nisu sudjelovali u [[Batonski rat|Batonskom ratu]], Rimljani su nakon pobjede nad [[Iliri]]ma dodatno učvrstili vlast nad Istrom.
 
Rimska vladavina donijela je velike promjene u Istri. Rimske vlasti osnovale su mnoge gradove ([[Pietas Iulia]], [[Parentium]], [[Tergeste]]...), iz kojih su širili [[romanizacija|romanizaciju]] prema unutrašnjosti. Iako drevni stanovnici Istre nisu sudjelovali u [[Batonski rat|Batonskom ratu]], Rimljani su nakon pobjede nad [[Iliri]]ma dodatno učvrstili vlast nad Istrom.
   
 
Razdoblje mira u Istri obilježio je veliki [[gospodarstvo|gospodarski]] razvoj: proizvodnja maslinova ulja i vina, uzgoj pšenice, stvaranje [[amfora]] i [[tkanina|tkanine]] te [[kamenolom]]i. Promet se većinom odvijao [[Flavijska cesta|Flavijskom cestom]] i morem na zapadnoj obali poluotoka. Osobita je pozornost posvećena graditeljstvu, što je najvidljivije u Puli, koja i danas ima mnoštvo rimskih znamenitosti: [[Pulska arena|Arena]], [[Augustov hram]], [[Slavoluk Sergijevaca]], [[Herkulova vrata]] i dr.
 
Razdoblje mira u Istri obilježio je veliki [[gospodarstvo|gospodarski]] razvoj: proizvodnja maslinova ulja i vina, uzgoj pšenice, stvaranje [[amfora]] i [[tkanina|tkanine]] te [[kamenolom]]i. Promet se većinom odvijao [[Flavijska cesta|Flavijskom cestom]] i morem na zapadnoj obali poluotoka. Osobita je pozornost posvećena graditeljstvu, što je najvidljivije u Puli, koja i danas ima mnoštvo rimskih znamenitosti: [[Pulska arena|Arena]], [[Augustov hram]], [[Slavoluk Sergijevaca]], [[Herkulova vrata]] i dr.
===Srednji vijek===
+
==Srednji vijek==
====Istra nakon sloma Rimskog Carstva===
+
===Istra nakon sloma Rimskog Carstva==
 
Tijekom prvih seoba naroda Istra je bila pošteđena velikih provala, čak je i primala izbjeglice iz [[Panonija|Panonije]] i [[Norik]]a. Nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] [[476.]] osvaja ju [[germani|germanski]] [[vojskovođa]] [[Odoakar]], ali već [[489.]] dolazi u posjed [[Ostrogoti|ostrogotskog]] kralja [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]]. Godine [[538.]] Istrom ovladava [[Bizant]], tijekom čije vladavine dolazi do razvoja graditeljstva ([[Eufrazijeva bazilika]], [[Bazilika sv. Marije Formoze]]).
 
Tijekom prvih seoba naroda Istra je bila pošteđena velikih provala, čak je i primala izbjeglice iz [[Panonija|Panonije]] i [[Norik]]a. Nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] [[476.]] osvaja ju [[germani|germanski]] [[vojskovođa]] [[Odoakar]], ali već [[489.]] dolazi u posjed [[Ostrogoti|ostrogotskog]] kralja [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]]. Godine [[538.]] Istrom ovladava [[Bizant]], tijekom čije vladavine dolazi do razvoja graditeljstva ([[Eufrazijeva bazilika]], [[Bazilika sv. Marije Formoze]]).
   
Početkom [[6. st.]] Istru pogađaju napadi [[Langobardi|Langobarda]], [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]]. Istru [[751.]] osvajaju Langobardi, [[774.]] se vraća u okrilje Bizanta, a [[789.]] potpada pod [[Franačka|franačku]] vlast. Tijekom [[10. st.]] zapadnom Istrom vladaju [[Njemačka|njemačke]] [[plemić]]ke obitelji, a istočnom Istrom [[Hrvati]]. Car [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik IV.]] dao je [[Istarska markgrofovija|Istarsku markgrofoviju]] [[Akvileja|akvilejskom]] [[patrijarh]]u [[Sieghard Akvilejski|Sieghardu]].
+
Početkom [[6. st.]] Istru pogađaju napadi [[Langobardi|Langobarda]], [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]]. Istru [[751.]] osvajaju Langobardi, [[774.]] se vraća u okrilje Bizanta, a [[789.]] potpada pod [[Franačka|franačku]] vlast. Tijekom [[10. st.]] zapadnom Istrom vladaju [[Njemačka|njemačke]] [[plemić]]ke obitelji, a istočnom Istrom [[Hrvati]].
====Hrvatsko-mletački ratovi====
+
Car [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik IV.]] dao je [[Istarska markgrofovija|Istarsku markgrofoviju]] [[Akvileja|akvilejskom]] [[patrijarh]]u [[Sieghard Akvilejski|Sieghardu]].
  +
===Hrvatsko-mletački ratovi===
 
{{Glavni|Hrvatsko-mletački ratovi}}
 
{{Glavni|Hrvatsko-mletački ratovi}}
  +
Tijekom 10. st. zapadni gradovi pokušavali su očuvati [[autonomija|autonomni]] položaj u odnosu na njemačke moćnike, u čemu im je [[Mletačka republika|Venecija]] isprva pomagala, ali je počela istarsku situaciju koristiti kako bi se dokopali dijelova istarskog teritorija. Već [[932.]] je sklopila ugovor s [[Kopar|Koprom]], a [[1000.]] prilikom [[Mletačka agresija na Dalmaciju 1000.|agresije na Dalmaciju]] [[dužd]] [[Petar II. Orseolo]] posjetio je [[Poreč]] i Pulu. U dugom mirnom razdoblju gradovi su gospodarski jačali, razvijali se i oslobodili njemačke nadmoći.
  +
  +
Stoga su se Pula, Kopar i [[Izola]] [[1445.]] pobunili protiv Venecije, ali su poraženi i prisiljeni prisegnuti duždu na vjernost. Pula i saveznički gradovi pokušali su ponovnu pobunu, ali su [[1150.]] ponovno poraženi i prisiljeni na sklapanje mira. Iste se godine dužd [[Domenico Morosini]] proglasio "gospodarem Istre". Nakon novog rata [[1495.]] Pula je bila prisiljena srušiti svoje bedeme.
  +
  +
Od [[1209.]] akvilejski patrijarsi nastoje pridobiti gradove za sebe. S obzirom na to da su se nametali kao izravni gospodari, gradovi su se odlučivali za manje opasnu mletačku vlast. Prvi joj se priklonio Poreč [[1267.]], a u iduća dva desetljeća i ostali zapadni gradovi, tako da je Venecija zavladala cijelom zapadnom i južnom Istrom, sve do [[Labin]]a i [[Plomin]]a. Knezovi [[Gorički]] zadržali su [[Pazinska knežija|Pazinsku knežiju]], a [[Akvilejska patrijaršija]] odrekla se [[1307.]] svih gradova osim Pule. Krajem [[14. st.]] Venecija je oslabjela u ratovima protiv [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-mađarske koalicije]], ali je [[Mir u Torinu 1381.|mirom u Torinu 1381.]] ponovno zadobila Istru.
  +
  +
Posjedi knezova Goričkih organizirani su [[1342.]] u samostalnu [[grofovija|grofoviju]]. U savezu s Akvilejom, [[Austrijsko vojvodstvo|Austrijsko vojvodstvo]] i Koprom Gorički su napali Veneciju, ali nisu je uspjeli potpuno istisnuti iz Istre. Tada dolaze [[Habsburgovci]] te preuzimaju Trst i Pazinsku knežiju, čime je uspostavljena trostoljetna podjela Istre između Venecije i Austrije. U to vrijeme nastaju važni [[glagoljica|glagoljski]] natpisi ([[Istarski razvod]], [[Plominski natpis]], [[Supetarski fragment]]).
   
 
==Vanjske poveznice==
 
==Vanjske poveznice==
*Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28002 Istra]
+
*[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28002 Istra] na Hrvatskoj enciklopediji
  +
*[[|]]
 
[[|]]
 
[[|]]

Inačica od 17:55, 31. prosinca 2019.

Glavni članak | Galerija | Citati | Razgovor

Istra je hrvatski poluotok, najveći na istočnoj obali Jadranskog mora.

Prapovijest

U Istri su ljudi živjeli već u prapovijesti. Već oko 800 000 pr. Kr. u pećini Šandalji kraj Pule nastao je oblutak oblikovan ljudskom rukom. Pronađeno je više pećinskih nalazišta iz mlađeg paleolitika (Romualdova pećina, Vergotinova pećina) i neolitika.

Stari vijek

Ilirska plemena

Indoeuropski selidbeni val iz 11. st. pr. Kr. dovodi u Istru stanovništvo koje antički izvori nazivaju Histrima. Histri su živjeli od rijeke Reke na istoku do Učke i Raše na zapadu, uglavnom u gradovima (Nezakcij, Picugi...) U sjevernoj Istri živjeli su Japodi, a istočno od Raše Liburni. Oko 400. pr. Kr. u Istru su provalili Kelti, no nisu ostavili nikakve tragove iza sebe.

Rimska okupacija

Histarski ratovi

U 3. st. pr. Kr. Istra se našla na putu rimskog širenja prema istoku te je bila pogođena Histarskim ratovima. Prvi histarski rat započeo je 221. pr. Kr. zbog histarskih gusarskih napada na moru. Rimski senat odlučio je sjeverozapadno od Istre osnovati strateški važnu koloniju Akvileju, što je bio povod Drugom histarskom ratu. U Trećem histarskom ratu Histri su poraženi u sjevernoj Istri te su se na čelu s kraljem Epulonom povukli u Nezakcij, koji je pao 177. pr. Kr. Unatoč tome, Rimljani su u potpunosti zavladali Istrom tek 50. pr. Kr.

Rimska provincija Istra

Rimska vladavina donijela je velike promjene u Istri. Rimske vlasti osnovale su mnoge gradove (Pietas Iulia, Parentium, Tergeste...), iz kojih su širili romanizaciju prema unutrašnjosti. Iako drevni stanovnici Istre nisu sudjelovali u Batonskom ratu, Rimljani su nakon pobjede nad Ilirima dodatno učvrstili vlast nad Istrom.

Razdoblje mira u Istri obilježio je veliki gospodarski razvoj: proizvodnja maslinova ulja i vina, uzgoj pšenice, stvaranje amfora i tkanine te kamenolomi. Promet se većinom odvijao Flavijskom cestom i morem na zapadnoj obali poluotoka. Osobita je pozornost posvećena graditeljstvu, što je najvidljivije u Puli, koja i danas ima mnoštvo rimskih znamenitosti: Arena, Augustov hram, Slavoluk Sergijevaca, Herkulova vrata i dr.

Srednji vijek

=Istra nakon sloma Rimskog Carstva

Tijekom prvih seoba naroda Istra je bila pošteđena velikih provala, čak je i primala izbjeglice iz Panonije i Norika. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. osvaja ju germanski vojskovođa Odoakar, ali već 489. dolazi u posjed ostrogotskog kralja Teodorika Velikog. Godine 538. Istrom ovladava Bizant, tijekom čije vladavine dolazi do razvoja graditeljstva (Eufrazijeva bazilika, Bazilika sv. Marije Formoze).

Početkom 6. st. Istru pogađaju napadi Langobarda, Avara i Slavena. Istru 751. osvajaju Langobardi, 774. se vraća u okrilje Bizanta, a 789. potpada pod franačku vlast. Tijekom 10. st. zapadnom Istrom vladaju njemačke plemićke obitelji, a istočnom Istrom Hrvati. Car Henrik IV. dao je Istarsku markgrofoviju akvilejskom patrijarhu Sieghardu.

Hrvatsko-mletački ratovi

LupaPodrobniji članak o temi: Hrvatsko-mletački ratovi
Tijekom 10. st. zapadni gradovi pokušavali su očuvati autonomni položaj u odnosu na njemačke moćnike, u čemu im je Venecija isprva pomagala, ali je počela istarsku situaciju koristiti kako bi se dokopali dijelova istarskog teritorija. Već 932. je sklopila ugovor s Koprom, a 1000. prilikom agresije na Dalmaciju dužd Petar II. Orseolo posjetio je Poreč i Pulu. U dugom mirnom razdoblju gradovi su gospodarski jačali, razvijali se i oslobodili njemačke nadmoći.

Stoga su se Pula, Kopar i Izola 1445. pobunili protiv Venecije, ali su poraženi i prisiljeni prisegnuti duždu na vjernost. Pula i saveznički gradovi pokušali su ponovnu pobunu, ali su 1150. ponovno poraženi i prisiljeni na sklapanje mira. Iste se godine dužd Domenico Morosini proglasio "gospodarem Istre". Nakon novog rata 1495. Pula je bila prisiljena srušiti svoje bedeme.

Od 1209. akvilejski patrijarsi nastoje pridobiti gradove za sebe. S obzirom na to da su se nametali kao izravni gospodari, gradovi su se odlučivali za manje opasnu mletačku vlast. Prvi joj se priklonio Poreč 1267., a u iduća dva desetljeća i ostali zapadni gradovi, tako da je Venecija zavladala cijelom zapadnom i južnom Istrom, sve do Labina i Plomina. Knezovi Gorički zadržali su Pazinsku knežiju, a Akvilejska patrijaršija odrekla se 1307. svih gradova osim Pule. Krajem 14. st. Venecija je oslabjela u ratovima protiv hrvatsko-mađarske koalicije, ali je mirom u Torinu 1381. ponovno zadobila Istru.

Posjedi knezova Goričkih organizirani su 1342. u samostalnu grofoviju. U savezu s Akvilejom, Austrijsko vojvodstvo i Koprom Gorički su napali Veneciju, ali nisu je uspjeli potpuno istisnuti iz Istre. Tada dolaze Habsburgovci te preuzimaju Trst i Pazinsku knežiju, čime je uspostavljena trostoljetna podjela Istre između Venecije i Austrije. U to vrijeme nastaju važni glagoljski natpisi (Istarski razvod, Plominski natpis, Supetarski fragment).

Vanjske poveznice

  • Istra na Hrvatskoj enciklopediji
  • [[|]]

[[|]]

Community content is available under CC-BY-SA unless otherwise noted.