FANDOM


Redak 15: Redak 15:
 
===Srednji vijek===
 
===Srednji vijek===
 
====Istra nakon sloma Rimskog Carstva===
 
====Istra nakon sloma Rimskog Carstva===
Tijekom prvih seoba naroda Istra je bila pošteđena velikih provala, čak je i primala izbjeglice iz [[Panonija|Panonije]] i [[Norik]]a. Nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] [[476.]] osvaja ju [[germani|germanski]] [[vojskovođa]] [[Odoakar]], ali već [[489.]] dolazi u posjed [[Ostrogoti|ostrogotskog]] kralja [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]]. Godine [[538.]] Istrom ovladava [[Bizant]], tijekom čije vladavine dolazi do razvoja graditeljstva ([[Eufrazijeva bazilika]], [[Bazilika sv. Marije Formoze]]). Početkom [[6. st.]] Istru pogađaju napadi [[Langobardi|Langobarda]], [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]]. Istru [[751.]] osvajaju Langobardi, [[774.]] se vraća u okrilje Bizanta, a [[789.]] potpada pod [[Franačka|franačku]] vlast.
+
Tijekom prvih seoba naroda Istra je bila pošteđena velikih provala, čak je i primala izbjeglice iz [[Panonija|Panonije]] i [[Norik]]a. Nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] [[476.]] osvaja ju [[germani|germanski]] [[vojskovođa]] [[Odoakar]], ali već [[489.]] dolazi u posjed [[Ostrogoti|ostrogotskog]] kralja [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]]. Godine [[538.]] Istrom ovladava [[Bizant]], tijekom čije vladavine dolazi do razvoja graditeljstva ([[Eufrazijeva bazilika]], [[Bazilika sv. Marije Formoze]]).
====Hrvatsko-mletački ratovi====
 
   
{{Glavni|l1 = Hrvatsko-mletački ratovi}}
+
Početkom [[6. st.]] Istru pogađaju napadi [[Langobardi|Langobarda]], [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]]. Istru [[751.]] osvajaju Langobardi, [[774.]] se vraća u okrilje Bizanta, a [[789.]] potpada pod [[Franačka|franačku]] vlast. Tijekom [[10. st.]] zapadnom Istrom vladaju [[Njemačka|njemačke]] [[plemić]]ke obitelji, a istočnom Istrom [[Hrvati]]. Car [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik IV.]] dao je [[Istarska markgrofovija|Istarsku markgrofoviju]] [[Akvileja|akvilejskom]] [[patrijarh]]u [[Sieghard Akvilejski|Sieghardu]].
  +
====Hrvatsko-mletački ratovi====
  +
{{Glavni|Hrvatsko-mletački ratovi}}
   
 
==Vanjske poveznice==
 
==Vanjske poveznice==

Inačica od 15:06, 31. prosinca 2019.

Glavni članak | Galerija | Citati | Razgovor

Istra je hrvatski poluotok, najveći na istočnoj obali Jadranskog mora.

Povijest

Prapovijest

U Istri su ljudi živjeli već u prapovijesti. Već oko 800 000 pr. Kr. u pećini Šandalji kraj Pule nastao je oblutak oblikovan ljudskom rukom. Pronađeno je više pećinskih nalazišta iz mlađeg paleolitika (Romualdova pećina, Vergotinova pećina) i neolitika.

Stari vijek

Ilirska plemena

Indoeuropski selidbeni val iz 11. st. pr. Kr. dovodi u Istru stanovništvo koje antički izvori nazivaju Histrima. Histri su živjeli od rijeke Reke na istoku do Učke i Raše na zapadu, uglavnom u gradovima (Nezakcij, Picugi...) U sjevernoj Istri živjeli su Japodi, a istočno od Raše Liburni. Oko 400. pr. Kr. u Istru su provalili Kelti, no nisu ostavili nikakve tragove iza sebe.

Rimska okupacija

Histarski ratovi

U 3. st. pr. Kr. Istra se našla na putu rimskog širenja prema istoku te je bila pogođena Histarskim ratovima. Prvi histarski rat započeo je 221. pr. Kr. zbog histarskih gusarskih napada na moru. Rimski senat odlučio je sjeverozapadno od Istre osnovati strateški važnu koloniju Akvileju, što je bio povod Drugom histarskom ratu. U Trećem histarskom ratu Histri su poraženi u sjevernoj Istri te su se na čelu s kraljem Epulonom povukli u Nezakcij, koji je pao 177. pr. Kr. Unatoč tome, Rimljani su u potpunosti zavladali Istrom tek 50. pr. Kr.

Rimska provincija Istra

Rimska vladavina donijela je velike promjene u Istri. Rimske vlasti osnovale su mnoge gradove (Pietas Iulia, Parentium, Tergeste...), iz kojih su širili romanizaciju prema unutrašnjosti. Iako drevni stanovnici Istre nisu sudjelovali u Batonskom ratu, Rimljani su nakon pobjede nad Ilirima dodatno učvrstili vlast nad Istrom.

Razdoblje mira u Istri obilježio je veliki gospodarski razvoj: proizvodnja maslinova ulja i vina, uzgoj pšenice, stvaranje amfora i tkanine te kamenolomi. Promet se većinom odvijao Flavijskom cestom i morem na zapadnoj obali poluotoka. Osobita je pozornost posvećena graditeljstvu, što je najvidljivije u Puli, koja i danas ima mnoštvo rimskih znamenitosti: Arena, Augustov hram, Slavoluk Sergijevaca, Herkulova vrata i dr.

Srednji vijek

=Istra nakon sloma Rimskog Carstva

Tijekom prvih seoba naroda Istra je bila pošteđena velikih provala, čak je i primala izbjeglice iz Panonije i Norika. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. osvaja ju germanski vojskovođa Odoakar, ali već 489. dolazi u posjed ostrogotskog kralja Teodorika Velikog. Godine 538. Istrom ovladava Bizant, tijekom čije vladavine dolazi do razvoja graditeljstva (Eufrazijeva bazilika, Bazilika sv. Marije Formoze).

Početkom 6. st. Istru pogađaju napadi Langobarda, Avara i Slavena. Istru 751. osvajaju Langobardi, 774. se vraća u okrilje Bizanta, a 789. potpada pod franačku vlast. Tijekom 10. st. zapadnom Istrom vladaju njemačke plemićke obitelji, a istočnom Istrom Hrvati. Car Henrik IV. dao je Istarsku markgrofoviju akvilejskom patrijarhu Sieghardu.

Hrvatsko-mletački ratovi

LupaPodrobniji članak o temi: Hrvatsko-mletački ratovi

Vanjske poveznice

  • Hrvatska enciklopedija: Istra

[[|]]

Community content is available under CC-BY-SA unless otherwise noted.