Povijesna enciklopedija
Register
Advertisement
Povijesna enciklopedija
Glavni članak | Galerija | Citati | Razgovor


Bitka za Zagreb
sukob: Drugi svjetski rat u Hrvatskoj
Vrijeme 8. svibnja 1945.
Mjesto Zagreb, Predložak:ZD NDH
Ishod Partizanska pobjeda
Casus belli Pokušaj osvajanja Zagreba
Teritorijalne promjene Zagreb pripojen Jugoslaviji
Sukobljene strane
Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg NOVJ Predložak:ZD NDH
Zapovjednici
Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg Koča Popović Predložak:ZD Maks Luburić[1]
Postrojbe
45. srpska divizija
28. slavonska divizija
10. zagrebački korpus
Ustaška obrana
Jačina
Više tisuća Nekoliko stotina

Bitka za Zagreb ili pad Zagreba povijesni je događaj koji se odvio 8. svibnja 1945. u Zagrebu. Toga su dana Titovi partizani osvojili Zagreb, čime je NDH i službeno doživjela slom.

Pozadina[]

Kad je 10. travnja 1941. proglašena NDH, Zagreb je postao glavni grad novonastale hrvatske države. Tijekom četiri godine u Zagrebu su se nalazili poglavnik dr. Ante Pavelić, vodeći ustaše i Hrvatski državni sabor. Tijekom godina partizani su postupno jačali i počeli osvajati dijelove NDH. Krajem travnja Slavonija je već bila pala (izuzev Odžaka kojeg su hrabro branili HOS-ovci na čelu s Petrom Rajkovačićem).

Partizani su planirali osvojiti Zagreb, što je znao Pavelić te je odlučio 6. svibnja da treba otići iz države, a za njim su se prema Austriji povlačili ustaše, domobrane i nevjerojatno velik broj hrvatskih civila, u strahu od partizanske odmazde. Građani koji su ostali zatvarali su se u svoje domove u strahu od neizvjesne budućnosti.[2] Treće Carstvo je kapituliralo, zbog čega je Drugi svjetski rat službeno bio završen, a Zagreb isporučen na dlanu svojim "osloboditeljima".[3]

Tijek bitke[]

Pošto je grad branila samo šačica Luburićevih ustaša, nije se odvila neka veća bitka. Grad je uglavnom bio prazan, ustaški vojnici već su bili pobjegli, a građani su se skrivali od partizana. Iako je bilo logično da u grad prvi uđe Deseti zagrebački korpus, sastavljen od zagorskih Hrvata, jugokomunistički vrh odlučio je da će prvi u grad ući pripadnici 45. srpske divizije.[3][1][2]

Dvije srpske postrojbe ušle su u grad s juga, preko Savskog mosta, a jedna s istoka preko Maksimira. Te postrojbe bile su sastavljene uglavnom od Srba, i to četnika koji su 1944. prešli u NOVJ. Od svojih su zapovjednika dobili zapovijed da pronađu protunarodne elemente te da ih uhite. Tako je već u prvim satima nakon preuzimanja Zagreba došlo do unaprijed pripremljenog i sustavnog preuzimanja ustanova, masovnih uhićenja, progona i smaknuća.[2]

Poslije bitke[]

Tek su sljedećeg dana, 9. svibnja, u grad ušli pripadnici 10. korpusa. Stanovnici Zagreba izašli su na ulice pozdravljajući vojsku u kojoj su bili njihovi rođaci, susjedi i prijatelji. Uskoro je u Zagreb došla i vlada Federalne Države Hrvatske na čelu s dr. Vladimirom Bakarićem, a za njima i članovi ZAVNOH-a na čelu s Vladimirom Nazorom. Nakon toga održan je masovni skup na glavnom trgu koji je još nosio ime slavnog hrvatskog bana Josipa Jelačića. Nažalost, umjesto obećane slobode i demokracije Zagrepčani, kao i mnogi drugi stanovnici totalitarne komunističke Jugoslavije, doživjeli su masovnu represiju, gušenje slobode, uhićenja, progone, mučenja i ubijanja. Partizani su u sljedećim danima počinili stravične zločine u Zagrebu i okolici, a uskoro su i ubijali ljude po Bleiburgu. Zagreb je istinski oslobođen tek 1991. osnivanjem slobodne i neovisne Hrvatske koja je morala obraniti svoju slobodu i neovisnost od Jugoslavije u osloboditeljskom Domovinskom ratu.[2]

Značaj bitke[]

Iako bitka sama po sebi nije bila velika ni važna, značaj bitke je u tome što je označio slom NDH i uspostavu nove države, Jugoslavije. Padom Zagreba pala je i hrvatska država, koja će biti obnovljena tek 1990-ih.

Izvori[]

Predložak:Drugi svjetski rat u Hrvatskoj

Advertisement