Povijesna enciklopedija
Register
Advertisement
Povijesna enciklopedija
Bitka kod Dorileja
sukob: Prvi križarski rat
Vrijeme 1. srpnja 1097.
Mjesto Dorilej
Ishod Križarska pobjeda
Sukobljene strane
Križari Seldžuci (Rumski sultanat)
Gubitci
 

Bitka kod Dorileja odigrala se 1. srpnja 1097. kod Dorileja u Anatoliji između normanskog križarskog kontigenta i seldžučkih postrojbi. Iako su brojčano nadmoćni Seldžuci pod vodstvom Kilija Arslana umalo uništili križare, uspaničeni dolaskom francuskog kontigenta pobjegli su, bojeći se suprotstaviti cijeloj križarskoj vojsci.

Pozadina[]

Od svibnja do srpnja križari su opsjedali grad Nikeju kojom je vladao seldžučki sultan Kilij Arslan I. Zbog brojčane nadmoćnosti i nemogućnosti križarske blokade strateški važnog jezera Iznik, Arslan je podcjenjivao križare, ali nakon pojava bizantske flote turski se garnizon predao križarima. Arslan je bio bijesan i posramljen zbog oslobođenja Nikeje te se zakleo na osvetu križarima.

Tijekom marša kroz Anatoliju krajem lipnja, križarska je vojska radi lakšeg upravljanja podijeljena na normanski i francuski kontingent. Normane je predvodio Bohemund od Taranta, a Francuze Gotfrid Buillonski i papinski legat Adhemar de Monteil. Normani su se kretali terenom značajno brže od Francuza, s kojima su dogovorili okupljanje kod grada Dorileja. Lokacija okupljanja bila je ciljano izabrana jer je Bohemund 29. lipnja ugledao turske izviđače koji su pratili njegov kontigent, iz čega je zaključio kako Seldžuci planiraju napad u blizini Dorileja. [[|]]

Advertisement