Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor |
Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor |
||
Redak 21: | Redak 21: | ||
*[[1885.]] - [[Mahdijski rat]]: [[Bitka za Abu Kleu]]: Britanska vojska pobijedila veliku skupinu [[Derviški pokret u Sudanu|derviških]] ratnika. |
*[[1885.]] - [[Mahdijski rat]]: [[Bitka za Abu Kleu]]: Britanska vojska pobijedila veliku skupinu [[Derviški pokret u Sudanu|derviških]] ratnika. |
||
*[[1891.]] - Na [[Havaji|havajsko prijestolje]] zasjela posljednja kraljica [[Liliuokalani]]. |
*[[1891.]] - Na [[Havaji|havajsko prijestolje]] zasjela posljednja kraljica [[Liliuokalani]]. |
||
+ | *[[1893.]] - [[Havajska revolucija]]: [[Lorrin Thurston]] i pobunjenici zbacili kraljicu Liliuokalani s prijestolja.<ref>Juvik, Sonia P.; Juvik, James O.; Paradise, Thomas R.: Havajski atlas, 1998., Havajsko sveučilište, Honolulu</ref> |
||
*[[1899.]] - [[Sjedinjene Američke države]] zauzele otok [[Wake]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. |
*[[1899.]] - [[Sjedinjene Američke države]] zauzele otok [[Wake]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. |
||
+ | *[[1915.]] - [[Prvi svjetski rat]]: [[Bitka kod Sarikamiša]]: Ruska vojska porazila brojčano nadmoćne [[Osmansko Carstvo|osmanske]] postrojbe. |
||
*[[1917.]] - [[Danska]] prodala [[Američki Djevičanski otoci|Djevičanske otoke]] [[SAD]]-u za 25 milijuna zlatnih dolara. |
*[[1917.]] - [[Danska]] prodala [[Američki Djevičanski otoci|Djevičanske otoke]] [[SAD]]-u za 25 milijuna zlatnih dolara. |
||
+ | *[[1918.]] - [[Finski građanski rat]]: Započeli prvi ozbiljni sukobi između [[Crvena straža (Finska)|Crvene]] i [[Bijela straža (Finska)|Bijele straže]]. |
||
===Suvremeno doba=== |
===Suvremeno doba=== |
||
+ | *[[1920.]] - Provođenjem [[Volsteadov zakon|Voldsteadova zakona]] započela [[Prohibicija (SAD)|prohibicija]] u [[SAD]]-u. |
||
*[[1929.]] - Slavni mornar [[Popaj]] ugledao svjetlo dana u [[strip]]u ''Timble Theatre''. |
*[[1929.]] - Slavni mornar [[Popaj]] ugledao svjetlo dana u [[strip]]u ''Timble Theatre''. |
||
+ | *[[1941.]] - [[Francusko-tajlandski rat]]: [[Bitka za Ko Chang]]: [[Francuska ratna mornarica]] pobijedila [[Tajlandska kraljevska ratna mornarica|tajlandsku]]. |
||
− | *[[1944.]] - [[Drugi svjetski rat]] |
||
+ | *[[1943.]] - |
||
+ | *[[1944.]] - [[Drugi svjetski rat]]: [[Bitka za Monte Cassino]]: [[Saveznici]] započeli prvi od četiri napada na [[Monte Cassino]]. |
||
*[[1945.]] - [[Drugi svjetski rat]]: Ulaskom [[Crvena armija|Crvene armije]] u grad započelo [[oslobođenje Varšave]]. |
*[[1945.]] - [[Drugi svjetski rat]]: Ulaskom [[Crvena armija|Crvene armije]] u grad započelo [[oslobođenje Varšave]]. |
||
+ | *[[1945.]] - [[SS-Totenkopfverbände]] započeo evakuaciju zarobljenika iz [[Sabirni logor Auschwitz|Auschwitza]] zbog približavanja Crvene armije. |
||
+ | *[[1945.]] - Švedski veleposlanik [[Raoul Wallenberg]] zarobljen od strane Crvene armije tijekom svog boravka u [[Kraljevina Mađarska|Mađarskoj]]. |
||
*[[1969.]] - Glazbeni sastav [[The Beatles]] izdao svoj deseti album "''Yellow Submarine''". |
*[[1969.]] - Glazbeni sastav [[The Beatles]] izdao svoj deseti album "''Yellow Submarine''". |
||
*[[1991.]] - Započela [[Operacija Pustinjska lisica]]: [[SAD|američki]] napad na [[Irak]]. |
*[[1991.]] - Započela [[Operacija Pustinjska lisica]]: [[SAD|američki]] napad na [[Irak]]. |
Inačica od 7. veljače 2020. u 12:13
17. siječnja (17. 1.) sedamnaesti je dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 348 dana (349 u prijestupnoj godini).
Događaji
Stari vijek
- 38. pr. Kr. - Rimski car August razveo se od svoje žene Skribonije i oženio Liviju Drusillu.[1]
- 395. - Konačna podjela Rimskog Carstva nakon smrti cara Teodozija I. Velikog.
Srednji vijek
- 1362. - Poplava svetog Marcela ubila najmanje 25.000 ljudi na obalama Sjevernog mora.[2]
- 1377. - Papa Grgur XI. vratio prijestolnicu iz Avignona u Rim.
Novi vijek
- 1524. - Talijanski moreplovac Giovanni da Verrazano otplovio iz Madeire kako bi našao prečac za plovidbu u Tihi Ocean.
- 1562. - Francuska kraljica Katarina Medici izdala Senžermenski edikt kojim jamči slobodu hugenotima.
- 1595. - Hugenotski ratovi: Francuski kralj Henrik IV. objavio rat Španjolskoj.
- 1608. - Bitka za Ebenat: Etiopski car Susenios I. porazio oromsku vojsku i pogubio 12.000 neprijateljskih vojnika.
- 1648. - Engleski Dugi parlament donio zakon kojim odustaje od pregovora s kraljem Karlom I. i nastavlja Engleski građanski rat.[3]
- 1773. - Istraživač James Cook postao prvi Europljanin koji je prešao antarktički krug.
- 1781. - Američki građanski rat: Bitka za Cowpens: Velika američka pobjeda i početak oslobođenja Južne Karoline.
- 1799. - Napoleonski ratovi: Malteški domoljub Dun Mikiel Xerri i njegovi sljedbenici ubijeni zbog pobune.
- 1811. - Meksički rat za neovisnost: Bitka za most Calderón: 6.000 španjolskih vojnika porazilo 100.000 meksičkih pobunjenika.
- 1861. - Britanski izumitelj Thomas Crapper unaprijedio i patentirao vodokotlić.
- 1873. - Modočki rat: Prva bitka za Stronghold: 50 modočkih ratnika porazilo 400 američkih vojnika.
- 1885. - Mahdijski rat: Bitka za Abu Kleu: Britanska vojska pobijedila veliku skupinu derviških ratnika.
- 1891. - Na havajsko prijestolje zasjela posljednja kraljica Liliuokalani.
- 1893. - Havajska revolucija: Lorrin Thurston i pobunjenici zbacili kraljicu Liliuokalani s prijestolja.[4]
- 1899. - Sjedinjene Američke države zauzele otok Wake u Tihom oceanu.
- 1915. - Prvi svjetski rat: Bitka kod Sarikamiša: Ruska vojska porazila brojčano nadmoćne osmanske postrojbe.
- 1917. - Danska prodala Djevičanske otoke SAD-u za 25 milijuna zlatnih dolara.
- 1918. - Finski građanski rat: Započeli prvi ozbiljni sukobi između Crvene i Bijele straže.
Suvremeno doba
- 1920. - Provođenjem Voldsteadova zakona započela prohibicija u SAD-u.
- 1929. - Slavni mornar Popaj ugledao svjetlo dana u stripu Timble Theatre.
- 1941. - Francusko-tajlandski rat: Bitka za Ko Chang: Francuska ratna mornarica pobijedila tajlandsku.
- 1943. -
- 1944. - Drugi svjetski rat: Bitka za Monte Cassino: Saveznici započeli prvi od četiri napada na Monte Cassino.
- 1945. - Drugi svjetski rat: Ulaskom Crvene armije u grad započelo oslobođenje Varšave.
- 1945. - SS-Totenkopfverbände započeo evakuaciju zarobljenika iz Auschwitza zbog približavanja Crvene armije.
- 1945. - Švedski veleposlanik Raoul Wallenberg zarobljen od strane Crvene armije tijekom svog boravka u Mađarskoj.
- 1969. - Glazbeni sastav The Beatles izdao svoj deseti album "Yellow Submarine".
- 1991. - Započela Operacija Pustinjska lisica: američki napad na Irak.
- 1992. - Hrvatski olimpijski odbor dobio međunarodno priznanje.
- 1992. - Hrvatski veslački savez primljen je u Međunarodnu veslačku federaciju.
- 1995. - Veliki potres u japanskom gradu Kobeu, tijekom kojeg je poginulo 6434 ljudi.
[[|]]
Rođenja
Srednji vijek
- 1342. - Filip II., vojvoda od Burgundije, francuski plemić i vojskovođa († 1404.)
- 1429. - Antonio del Pollaiolo, talijanski renesansni slikar, kipar i zlatar († 1498.)
- 1463. - Antoine Duprat, francuski kardinal, političar i veliki kancelar († 1535.)
Novi vijek
- 1504. - Pio V., papa i blaženik Katoličke Crkve († 1572.
- 1517. - Henry Grey, engleski plemić, vojvoda od Suffolka i otac kraljice Jane Grey († 1551.)
- 1600. - Pedro Calderón de la Barca, španjolski barokni književnik i dramatičar († 1681.)
- 1612. - Thomas Fairfax, engleski političar i general tijekom Engleskog građanskog rata († 1671.)
- 1706. - Benjamin Franklin, američki državnik, fizičar, izumitelj, ekonomist, književnik i filozof († 1790.)
- 1820. - Anne Brontë, engleska književnica, autorica prijepornog djela "Stanarka napuštene kuće" († 1849.)
- 1843. - Bude Budisavljević, hrvatski književnik i jezikoslovac, pripadnik Riječke filološke škole († 1919.)
- 1860. - Douglas Hyde, irski jezikoslovac, učenjak, političar i predsjednik († 1949.)
- 1880. - Mack Sennett, američki glumac, redatelj i producent kanadskog porijekla († 1960.)[5]
- 1889. - Al Capone, američki kriminalac i mafijaš (†1947.)
- 1917. - Ratko Kacian, hrvatski nogometni reprezentativac, srebrni na Olimpijskim igrama 1948. († 1949.)
Suvremeno doba
- 1927. - Eartha Kitt, američka glumica, pjevačica i zvijezda kabareta († 2008.)
- 1942. - Muhammad Ali, američki boksač, jedan od najvećih športaša 20. stoljeća († 2016.)
- 1949. - Andy Kaufman, američki komičar i zabavljač židovskog porijekla († 1984.)
- 1956. - Paul Young, američki glazbenik, pjevač i tekstopisac
- 1957. - Susanna Hoffs, američka pjevačica, gitaristica i glumica
- 1960. - John Crawford, američki pjevač i tekstopisac
- 1962. - Jim Carrey, kanadski glumac, komičar, scenarist i producent
- 1963. - Kai Hansen, njemački power metal gitarist i pjevač
- 1969. - Tiësto, nizozemski glazbenik, producent i disc jockey
- 1971. - Kid Rock, američki glazbenik
- 1977. - Mladen Bojinović, srpski rukometni reprezentativac
- 1982. - Dwyane Wade, umirovljeni američki košarkaš
† [[|]]
Smrti
Stari vijek
- 356. - Antun Pustinjak, svetac Katoličke Crkve, istjerivač demona i otac isposništva (* oko 251.)
- 395. - Teodozije I. Veliki, rimski car, posljednji vladar cijelog Rimskog Carstva (* 347.)
Novi vijek
- 1598. - Fjodor I., ruski car i veliki knez Moskve (* 1557.)
- 1617. - Faust Vrančić, hrvatski znanstvenik, jezikoslovac, diplomat i biskup, izumitelj padobrana (* 1551.)
- 1678. - Baltazar Miltovec, hrvatski isusovac, povjesničar i književnik (* 1612.)
- 1893. - Rutherford B. Hayes, američki odvjetnik, general, političar i 19. predsjednik SAD-a (* 1822.)
- 1908. - Ferdinand IV., posljednji veliki vojvoda Toskane (* 1835.)
Suvremeno doba
- 2008. - Robert "Bobby" Fischer, slavni američki šahist (* 1943.)
- 2020. - Norma Michaels, američka glumica (* 1924./1925.)
Blagdani i spomendani
- Dan grada Garešnice
Imendani
- Vojmil
Povijesna enciklopedija
- Rođen je Lordluka, utemeljitelj i birokrat Povijesne enciklopedije.
Izvori
- ↑ Barret, Anthony: Agripina, Neronova majka, str. 16, Routledge, 2002.
- ↑ Moss, Stephen: Weatherwatch: The Grote Mandrenke, Guardian, 2011.
- ↑ Ashton, Robert: Proturevolucija: Drugi građanski rat i njegovi uzroci, 1646.-8., str. 94, Yale University Press, New Haven, 1994.
- ↑ Juvik, Sonia P.; Juvik, James O.; Paradise, Thomas R.: Havajski atlas, 1998., Havajsko sveučilište, Honolulu
- ↑ HRT: 17. siječnja 1880. - Rođen Mack Sennett