Povijesna enciklopedija
Register
Advertisement
Povijesna enciklopedija

17. siječnja (17. 1.) sedamnaesti je dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 348 dana (349 u prijestupnoj godini).

Događaji[]

Stari vijek[]

  • 38. pr. Kr. - Rimski car August razveo se od svoje žene Skribonije i oženio Liviju Drusillu.[1]
  • 395. - Konačna podjela Rimskog Carstva nakon smrti cara Teodozija I. Velikog.

Srednji vijek[]

  • 1362. - Poplava svetog Marcela ubila najmanje 25.000 ljudi na obalama Sjevernog mora.[2]
  • 1377. - Papa Grgur XI. vratio prijestolnicu iz Avignona u Rim.

Novi vijek[]

  • 1524. - Talijanski moreplovac Giovanni da Verrazano otplovio iz Madeire kako bi našao prečac za plovidbu u Tihi Ocean.
  • 1562. - Francuska kraljica Katarina Medici izdala Senžermenski edikt kojim jamči slobodu hugenotima.
  • 1595. - Hugenotski ratovi: Francuski kralj Henrik IV. objavio rat Španjolskoj.
  • 1608. - Bitka za Ebenat: Etiopski car Susenios I. porazio oromsku vojsku i pogubio 12.000 vojnika.
  • 1648. - Engleski Dugi parlament donio zakon kojim odustaje od pregovora s kraljem Karlom I. i nastavlja Engleski građanski rat.[3]
  • 1773. - Istraživač James Cook postao prvi Europljanin koji je prešao antarktički krug.
  • 1781. - Američki građanski rat: Bitka za Cowpens: Velika američka pobjeda i početak oslobođenja Južne Karoline.
  • 1799. - Napoleonski ratovi: Malteški domoljub Dun Mikiel Xerri i njegovi sljedbenici ubijeni zbog pobune.
  • 1811. - Meksički rat za neovisnost: Bitka za most Calderón: 6.000 španjolskih vojnika porazilo 100.000 meksičkih pobunjenika.
  • 1861. - Britanski izumitelj Thomas Crapper unaprijedio i patentirao vodokotlić.
  • 1873. - Modočki rat: Prva bitka za Stronghold: 50 modočkih ratnika porazilo 400 američkih vojnika.
  • 1885. - Mahdijski rat: Bitka za Abu Kleu: Britanska vojska pobijedila veliku skupinu derviških ratnika.
  • 1891. - Na havajsko prijestolje zasjela posljednja kraljica Liliuokalani.
  • 1893. - Havajska revolucija: Lorrin Thurston i pobunjenici zbacili kraljicu Liliuokalani s prijestolja.[4]
  • 1899. - Sjedinjene Američke države zauzele otok Wake u Tihom oceanu.
  • 1915. - Prvi svjetski rat: Bitka kod Sarikamiša: Ruska vojska porazila brojčano nadmoćne osmanske postrojbe.
  • 1917. - Danska prodala Djevičanske otoke SAD-u za 25 milijuna zlatnih dolara.
  • 1918. - Finski građanski rat: Započeli prvi ozbiljni sukobi između Crvene i Bijele straže.

Suvremeno doba[]

  • 1920. - Provođenjem Voldsteadova zakona započela prohibicija u SAD-u.
  • 1929. - Slavni mornar Popaj ugledao svjetlo dana u stripu Timble Theatre.
  • 1941. - Francusko-tajlandski rat: Bitka za Ko Chang: Francuska ratna mornarica pobijedila tajlandsku.
  • 1943. - Drugi svjetski rat: Grčka podmorica Papanikolis Y-2 porazila jedrilicu Agios Stephanos.
  • 1944. - Drugi svjetski rat: Bitka za Monte Cassino: Saveznici započeli prvi od četiri napada na Monte Cassino.
  • 1945. - Drugi svjetski rat: Ulaskom Crvene armije u grad započelo oslobođenje Varšave.
  • 1945. - SS-Totenkopfverbände započeo evakuaciju zarobljenika iz Auschwitza zbog približavanja Crvene armije.
  • 1945. - Švedski veleposlanik Raoul Wallenberg zarobljen od strane Crvene armije tijekom svog boravka u Mađarskoj.
  • 1946. - Održana prva sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
  • 1961. - Bivši kongoanski ministar Patrice Lulumba ubijen je u okolnostima koje ukazuju na upletenost belgijske vlade.
  • 1969. - Glazbeni sastav The Beatles izdao svoj deseti album "Yellow Submarine".
  • 1991. - Započela Operacija Pustinjska lisica: američki napad na Irak.
  • 1992. - Hrvatski olimpijski odbor dobio međunarodno priznanje.
  • 1992. - Hrvatski veslački savez primljen je u Međunarodnu veslačku federaciju.
  • 1995. - Veliki potres u japanskom gradu Kobeu, tijekom kojeg je poginulo 6434 ljudi.

[[|]]

Rođenja[]

Srednji vijek[]

  • 1342. - Filip II., vojvoda od Burgundije, francuski plemić i vojskovođa († 1404.)
  • 1429. - Antonio del Pollaiolo, talijanski renesansni slikar, kipar i zlatar († 1498.)
  • 1463. - Antoine Duprat, francuski kardinal, političar i veliki kancelar († 1535.)
  • 1472. - Guidobaldo da Montefertlo, talijanski kapetan i vojvoda od Urbina († 1508.)
  • 1484. - George Spalatin, njemački reformistički svećenik, bogoslov, humanist i tajnik Fridrika Mudrog († 1545.)

Novi vijek[]

  • 1501. - Leonhart Fuchs, njemački fizičar, botaničar i književnik (†1566.)
  • 1504. - Pio V., papa i blaženik Katoličke Crkve († 1572.
  • 1517. - Henry Grey, engleski plemić, vojvoda od Suffolka i otac kraljice Jane Grey († 1551.)
  • 1560. - Gaspard Baudhin, švicarski fizičar, botaničar i akademik († 1624.)
  • 1574. - Robert Fludd, kontroverzni engleski fizičar, matematičar i astrolog ( 1637.)
  • 1593. - William Backhouse, kontroverzni engleski alkemičar i filozof († 1662.)
  • 1600. - Pedro Calderón de la Barca, španjolski barokni književnik i dramatičar († 1681.)
  • 1612. - Thomas Fairfax, engleski političar i general tijekom Engleskog građanskog rata († 1671.)
  • 1640. - Jonathan Dunham, američki doseljenik i pradjed kontroverznog predsjednika Baracka Obame († 1724.)
  • 1659. - Antonio Veracini, talijanski barokni filozof i skladatelj († 1745.)
  • 1666. - Antonio Maria Valsalva, talijanski anatom i fizičar († 1723.)
  • 1686. - Archibald Bower, škotski povjesničar, književnik i učenjak, pobožni katolik († 1766.)
  • 1706. - Benjamin Franklin, američki državnik, fizičar, izumitelj, ekonomist, književnik i filozof († 1790.)
  • 1712. - John Stanley, engleski skladatelj i orguljaš († 1786.)
  • 1719. - William Vernon, američki trgovac i poslovni čovjek († 1806.)
  • 1728. - Johann Gottfried Müthel, njemački skladatelj i pijanist, pripadnik Sturm und Drang stila († 1788.)
  • 1732. - Stanisław August Poniatowski, posljednji poljsko-litavski vladar († 1798.)
  • 1734. - François-Joseph Gossec, francuski skladatelj opera, simfonija i korala († 1829.)
  • 1761. - Sir James Hall, 4. baronet od Dunglassa, škotski geolog i geofizičar († 1832.)
  • 1789. - August Neander, njemački katolički bogoslov i povjesničar († 1850.)
  • 1820. - Anne Brontë, engleska književnica, autorica prijepornog djela "Stanarka napuštene kuće" († 1849.)
  • 1843. - Bude Budisavljević, hrvatski književnik i jezikoslovac, pripadnik Riječke filološke škole († 1919.)
  • 1860. - Douglas Hyde, irski jezikoslovac, učenjak, političar i predsjednik († 1949.)
  • 1880. - Mack Sennett, američki glumac, redatelj i producent kanadskog porijekla († 1960.)[5]
  • 1889. - Al Capone, američki kriminalac i mafijaš (†1947.)
  • 1917. - Ratko Kacian, hrvatski nogometni reprezentativac, srebrni na Olimpijskim igrama 1948. († 1949.)

Suvremeno doba[]

  • 1927. - Eartha Kitt, američka glumica, pjevačica i zvijezda kabareta († 2008.)
  • 1942. - Muhammad Ali, američki boksač, jedan od najvećih športaša 20. stoljeća († 2016.)
  • 1949. - Andy Kaufman, američki komičar i zabavljač židovskog porijekla († 1984.)
  • 1956. - Paul Young, američki glazbenik, pjevač i tekstopisac
  • 1957. - Susanna Hoffs, američka pjevačica, gitaristica i glumica
  • 1960. - John Crawford, američki pjevač i tekstopisac
  • 1962. - Jim Carrey, kanadski glumac, komičar, scenarist i producent
  • 1963. - Kai Hansen, njemački power metal gitarist i pjevač
  • 1969. - Tiësto, nizozemski glazbenik, producent i disc jockey
  • 1971. - Kid Rock, američki glazbenik
  • 1977. - Mladen Bojinović, srpski rukometni reprezentativac
  • 1982. - Dwyane Wade, umirovljeni američki košarkaš

† [[|]]

Smrti[]

Stari vijek[]

  • 356. - Antun Pustinjak, svetac Katoličke Crkve, istjerivač demona i otac isposništva (* oko 251.)
  • 395. - Teodozije I. Veliki, rimski car, posljednji vladar cijelog Rimskog Carstva (* 347.)

Novi vijek[]

  • 644. - Sulpicije Pobožni, francuski biskup od Bourgesa i svetac Katoličke Crkve (* 576.)
  • 1598. - Fjodor I., ruski car i veliki knez Moskve (* 1557.)
  • 1617. - Faust Vrančić, hrvatski znanstvenik, jezikoslovac, diplomat i biskup, izumitelj padobrana (* 1551.)
  • 1678. - Baltazar Miltovec, hrvatski isusovac, povjesničar i književnik (* 1612.)
  • 1893. - Rutherford B. Hayes, američki odvjetnik, general, političar i 19. predsjednik SAD-a (* 1822.)
  • 1908. - Ferdinand IV., posljednji veliki vojvoda Toskane (* 1835.)

Suvremeno doba[]

  • 2008. - Robert "Bobby" Fischer, slavni američki šahist (* 1943.)
  • 2020. - Norma Michaels, američka glumica (* 1924./1925.)

Blagdani i spomendani[]

  • Dan grada Garešnice

Imendani[]

  • Vojmil

Izvori[]

  1. Barret, Anthony: Agripina, Neronova majka, str. 16, Routledge, 2002.
  2. Moss, Stephen: Weatherwatch: The Grote Mandrenke, Guardian, 2011.
  3. Ashton, Robert: Proturevolucija: Drugi građanski rat i njegovi uzroci, 1646.-8., str. 94, Yale University Press, New Haven, 1994.
  4. Juvik, Sonia P.; Juvik, James O.; Paradise, Thomas R.: Havajski atlas, Havajsko Sveučilište, 1998.
  5. HRT: 17. siječnja 1880. - Rođen Mack Sennett
Advertisement